DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 73 <-- 73 --> PDF |
stvo lijep primjer bezbroja podsticaja šumovlasnicima u prvom redu, da djeluju ka napretku svojeg šumoposjeda u svakom pogledu. Od prirodi bliskih šuma, s prirodnom regeneracijom, suzbijanja šteta, i svih ostalih zahvata suvremene silvikulture, državno upravitelj stvo nastoji nizom podsticajnih mjera (poreskom politikom, besplatnim savjetima i subsidijima) postići postavljene ciljeve. Ondje gdje se vlasništvo mora ograničavati, ta država iz novca plaćatelja poreza nadoknađuje vlasniku ograničenja pri korištenju njegova posjeda. Sve je to dakako uređeno automatizmom, pa je pojava korupcije gotovo potpuno onemogućena. Autor ne propušta priliku da ove promašaje analizira i objasni korektnim ekonomskim metodama što knjizi daje posebnu vrijednost, posebno svrsi kojoj je ta knjiga namijenjena — pomoć pri traženju optimalnih razvojnih puteva u hrvatskom šumarstvu. Pri ovakvom postupanju u intervencijama dolazi do poremećaja u normalnom i nesmetanom odvijanju tržišta i odnosa, do pojava monopola, ograničavanja djelovanja tržišnih sila i si. Autor u ovom poglavlju opisuje o kakvim se promašajima radi i naporima da se oni minimiziraju. Poglavlje 8. posvećeno)Q poslovnim rezultatima suvremenog njemačkog šumarstva. Nizom tabličnih prikaza, složenih u vremenske nizove, na vrlo jasan način, date su mnogobrojne analize utrošaka i proizvodnja. Uz korektno navođenje izvora imponiraju pomnja i preciznost podataka o najrazličitijim gospodarskim kategorijama u njemačkom šumarstvu prema vrstama i veličinama šumoposjeda. Isto je tako objašnjeno zbog čega šumarstvo valja subsidirati, da bi se šume kao imovina zadržale u sadašnjoj uporabi. Prisjetimo li se prikaza o poslovanju austrijskih šuma koje je autor obradio 1992. valja napomenuti kako ni jedan od šumoposjeda austrijskih šuma ne zavisi o državnim pokrićima poslovnih gubitaka, stoje ondje bilo vrlo dobro objašnjeno, kao i ovi gubici u njemačkom šumarstvu. Svi su podaci izvanredno usporedivi s našim poslovanjem u šumarstvu. Iz tih podataka proizlazi da se u nas u šumarstvu mora učiniti mnogo toga kako bi se postigla djelotvornost, a nužna bi vjerojatno bila i izvjesna korekcija ciljeva i sredstava za njihovo ostvarenje. Ovi podaci će čitateljima mnogo koristiti u svakodnevnom poslu, budući da se može, od razine šumarije do ukupnosti, uspoređivati gdje ima prostora za povećanje djelotvornosti i uštede. Poglavlje 9. analizira zaštitu šuma kao glavni cilj šumarske politike. Prikaz je uglavnom usredotočen na gospodarske vrijednosti i posljedice. Nemoguće je oteti se dojmu, čitajući ovo poglavlje, da se s uvažavanjem ocijene napori Nijemaca da u svojoj hiper-industrijaliziranoj zemlji stvore uvjete za lijep i prirodi blizak život svojih građana. U svakodnevnoj žurbi rijetki primijećuju, da se do čistog zraka, čiste vode, izletišta i rekreaciji pristupačnih šuma kao zajednice živa i neživa svijeta, može doći na civiliziran i lijep način, u kojem svaki čovjek, bez obzira na bogatstvo ili rodoslovlje, osjeća da se o njemu i njegovima vodi računa s dužnim poštovanjem. Poglavlje 10. ukratko prikazuje industriju neposredno vezanu za šumarstvo, dajući temeljne, vrlo korisne parametre o veličini i značaju industrije drva i celuloze i papira u SR Njemačkoj. Poglavlje 11. obrađuje ciljeve i mjere gospodarske politike u šumarstvu i preradi drva. I ovdje je sasvim jasno, kako njemačka država nastoji svojim subjektima stvarati pogodnu gospodarsku klimu u općeprihvaćenim smjerovima, a da pritom u potpunosti izbjegava da bilo kojom gestom ili postupkom djeluje na poslovne odluke ili one koji ih trebaju i smiju donositi. U mnoštvu vrijednih informacija, pa čak i ponavljanja, ova knjiga ima veliku vrijednost, jer pruža cjelovit uvid u problematiku formulacije i provedbe šumarske politike općenito. Nema nikakve sumnje da organizacijski sustav njemačkog šumarstva izgleda manje podoban od austrijskog, govoreći o aplikaciji na naše šumarstvo. O tome je autor također govorio u ranijim publikacijama o austrijskim šumama. Ovom knjigom prikazana je istina o jednoj velikoj i uređenoj zemlji, koja svoje šume gleda s velikom odgovornošću i ljubavlju. Ono stoje aplikativno je načelo potrajnosti, prirodnosti i težnje za stalnim unapređenjem, bez stvaranja monopolnih odnosa ili uzurpacija, uz visoku proizvodnost. Iz ove knjige to je moguće naučiti. Nema sumnje da će knjiga prof. dr. se. Rudolfa S a b a d ij a "ŠUMARSTVO I DRVNA PRIVREDA SR NJEMAČKE" dobro poslužiti našim šumarskim stručnjacima. Trebalo je ipak posebno istaknuti utjecaj njemačkog šumarstva na svjetsko a posebno na hrvatsko šumarstvo. Korijeni šumarske znanosti - uistinu - su niknuli u prvoj polovici 18. stoljeća u Francuskoj. Štoviše, francuski su naturalisti udarili temelje šumarskoj znanosti, koje su prihvatili njemački šumarnici G. L. Hartig iH. Cotta i osnovali prve šumarske škole u Europi. Ti isti šumarnici izradili su prve metode uređivanja šuma ("Fachwertsmethoden") koje su prihvatili Francuzi i ostali europski narodi. A naš "Naputak 1903" za uređivanje šuma temelji se na tim njemačkim metodama koje su kasnije modificirane.Pozitivan utjecaj njemačkog, a posebno bavarskog šumarstva, došao je do izražaja još više djelovanjem dvaju najstarijih sveučilišnih profesora dr Andrije Petračiča i dr. Đure Nenadića, koji su obranili svoje disertacije 1907. na Bavarskom sveučilištu u Munchenu i poslije toga djelovali na Šumarskoj akademiji, pa dalje na Gospodarsko šumarskom fakultetu od 1919. tijekom više od četvrt stoljeća predavajući studentima tada najsuvremenije |