DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI EUROPSKO ŠUMARSTVO DO 2020. GODINE SAŽETAK: Uovomjepreglednom članku prikazan rad Treće konferencije Europskoga šumarskog instituta. Konferencija je održana u Freiburgu, u Njemačkoj od 28. kolovoza do 3. rujna 1996. godine. Na njoj su predstavljene dvije značajne publikacije: Europski drvni smjerovi i vidici: u 21. stoljeće u izdanju UN-ECE-FAO, Rim, te Trendovi rasta i prirasta u europskim šumama u izdanju Europskoga šumarskog instituta kao izvješće br. 5. podnesena su i dva referata: Uzgajanje šuma u promjenljivim uvjetima - aktualna situacija u Baden-Wiirttembergu i Ekološko-šumarski konflikti, šumarske politike i uporaba šumskih resursa - sadašnji razvoji u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj, Finskoj i Norveškoj. Po završetku Konferencije organizirana su dva stručna izleta (preborne šume u Schwarzwaldu i u Kantonu Bernu, u Švicarskoj). Ključne riječi: Treća konferencija Europskoga šumarskog instituta, europsko šumarstvo do 2020. godine, trendovi rasta europskih šuma, preborno gospodarenje, Schwarzwald, Kanton Bern UVOD Na Trećoj konferenciji Europskoga šumarskog instiizvješće financijskih revizora i Znanstvenog-savjetotuta - EFI (Freiburg, od 28. kolovoza do 3. rujna 1996 davnog vijeća, istraživački i razvojni program 1997godine) predstavljene su dvije značajne knjige: Eu2000, plan rada i proračun za 1997. godinu, visina člaropski drvni smjerovi i vidici: u 21. stoljeće i Trennarine za 1997. godinu, izbor članova Savjeta te mjesto dovi rasta i prirasta u europskim šumama.Tom su održavanja četvrte konferencije. Gospodin Birger Solprigodom podnesena i dva referata pod naslovima: Uzberg, upoznao je nazočne predstavnike kako je Savjet gajanje šuma u promjenljivim uvjetima aktualna siEFI- a na sjednici u lipnju 1996. godine za novoga dituacija u Baden-Wiirttembergu (dr. von Teuffel) i rektora imenovao dr. lana Huntera iz Engleske, koji će Ekološko-šumarski konflikti, šumarske politike i na tu dužnost nastupiti krajem ove godine. uporaba šumskih resursa - sadašnji razvoji u SAD- Poludnevni izlet organiziranje 2. rujna 1996. godiu, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj, Finskoj i Norne u Schwarzwald. Tom su prilikom pregledane dvije veškoj (Eva Hellstrom). pokusne plohe u prebornoj jelovoj, smrekovoj i bukvoj Na Trećoj konferenciji Europskoga šumarskog inšumi. stituta bilo je nazočno 70 predstavnika od 46 redovitih i Nakon završetka Konferencije, dio je sudionika bio 19 pridruženih članica iz 33 europske zemlje, medu kona jednodnevnom izletu u Švicarskoj u okolici Basela jima i iz Hrvatske. Na Konferenciji se razmotralo godi( Kanton Bern). šnje izvješće direktora (Birgera Solberga) o radu EFI-a, EUROPSKI DRVNI SMJEROVI I VIDICI: U 21. STOLJEĆE Peta studija Europski drvni smjerovi i vidici: u 21. je buduće ponude i tražnje pilanske oblovine i drugih stoljeće, koja je nedavno tiskana u izdanju UN-ECE-drvnih proizvoda u Europi od 1965. do 2020. godine. FAO, prikazuje dosadašnje trendove i moguće scenariAnalizira političku situaciju, ekonomske i demografske |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 77 <-- 77 --> PDF |
osnove, stanje šuma (površinu, drvnu zalihu, sječe), vanjske utjecaje na šume (onečišćavanje, klimatske promjene), prilog europskih šuma akumulaciji ugljika, ponudu i tražnju drvnih proizvoda (ekonometrijske projekcije), uporabu drvnog otpada, reciklažu staroga papira te tranzicijsku ekonomiju. Studija prikazuje dva temeljna scenarija za europsko šumarstvo do 2020. godine, kvantitativni i kvalitativni s naglaskom na promjene cijena, troškove sirovina, aktivnosti graditeljstva, uporabu staroga papira, cijene energije, političku situaciju, ekološku politiku i na smanjenu ponudu drva. Također su prikazani zaključci i političke implikacije na potrajno gospodarenje u šumskom i drvnom sektoru u Europi. Smatramo potrebnim citirati riječi gospodina Christophera Prinsa iz Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) pri predstavljanju ove studije: "Odsada pa do 2020. godine, europske potrebe za drvom nastavit će rasti. Europske šume bit će u mogućnosti podmiriti te izazove, povećanjem etata, ostajući ipak u granicama potrajne opskrbe drvom, (si. 1). Mr. se. Vlado Bičanić, pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, sudjelovao je u pripremi te studije. Peta studija (Geneva Timber and Forest Study Papers, No. 11) tiskana jena 104 stranice s proslovom, sažetkom u 13 poglavlja s 48 tablica i 53 slike. U nemogućnosti detaljnog opisa sadržaja po poglavljima nastavno navodimo po našem mišljenju neke najvažnije zaključke: 1. Rezultati ove studije potvrdili su kako će u sljedećih četvrt stoljeća, uz godišnju stopu rasta 1-2 % bruto nacionalnoga produkta (GNP), europske potrebe za šumskim proizvodima nastaviti rasti po stopi između 0,8 i 1,0% godišnje. Europe: Changes 1990-2020 in fibre sypply European Recycled fibre Wood residues removals Reciklirana Sječa vlakna Otpad SI. 1. Promjene u ponudi drvnim vlaknima u Europi od 1965. do 2020. (niži scenarij) Izvor: EFI News, Volume 4, Number 2, October 1996. Najveće potrebe za drvnom ima visoka potrošnja sirovina. Zbog toga i unatoč očekivanom rastu sekundarnih sirovina i uvoza iz drugih područja od europskih se šuma traži veća proizvodnja drva za podmirenje potreba. Rezultati ove studije pokazuju kako su europske šume u mogućnosti dostići taj izazov. Očekuje se da će sječivi etat u Europi porasti od 390 na 480 milijuna m3 u 2020. godini. Nadalje, biološki potencijal europskih šuma omogućuje povećanje etata. Planirani etat u 2020. godini, iako je za 1/3 veći nego početkom devedesetih godina, još iznosi 70 % godišnjega prirasta. 2. Tijekom devedesetih godina vrlo malo drva i ploča odlazi u otpad jer se povećana količina (volumena) procesiranih otpada rabi kao sirovina ili izvor energije za ponovno dobivanje papira, za čim potrebe rastu brže nego za drvom. Studija predviđa kako će se ta dva smjera nastaviti pod velikim ekonomskim i socijalnim pritiscima. Čak će se i veće količine drvnog otpada nego danas upotrebljavati kao sirovina, a mogućnosti su za veću šumsku obnovu ograničene. Planira se povećanje stope rasta uporabe staroga papira od 37 % na 49 % u 2020. godini, s dvostrukim ili trostrukim povećanjem ponovno dobivenoga proizvoda. Visoka razina reciklaže i uporaba otpada učinit će drvo pomoćnom sirovinom, koja se dobiva potrajnim gospodarenjem šumama. 3. Površine europskih ekonomskih šuma povećat će se za približno 5 milijuna hektara (3 %) od 1990. do 2020. godine. Najveće povećanje bit će u Španjolskoj i Francuskoj, u kojima će se nastaviti povećano pošumljavanje, te u Poljskoj, jer će se poljoprivredne površine značajno smanjiti zbog tranzicije. Praktički, neće se povećati površine neekonomskih šuma i šumskoga zemljišta (goleti, sredozemne šume). To povećanje zapravo nije neznatno, ali nije usporedivo sa smanjenjem poljoprivrednih površina zbog promjene agrarne politike. Prema očekivanjima nacionalnih izvještača, pro150% mjene u poljodjelskoj politi- I c i neće povećati šumske površine sposobne za proizvo 100% 1 1 XT 1 dnju drva. Naprotiv, iskustvo iz prošlih godina po — 50% kazalo je kako se šumskim kulturama osnovanim na poljoprivrednim zemljištima uglavnom gospodari u ekoNet import loške svrhe, za lov ili radi biološke raznolikosti, ali ne Uvoz primarno za proizvodnju drva. Ako se velike površine i pošume za proizvodnju drva, učinak će na proizvodnju industrijskoga drva do 2020. godine biti vrlo ograničen. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 78 <-- 78 --> PDF |
4. Rezultati ove studije pokazuju da će se povećati uvoz drva iz drugih područja u Europu, jer će europski proizvođači izgubiti tržište izvan regije. Te će se potrebe podmiriti iz drugih regija, jer odnos ponuda/tražnja za ostatak svijeta izgleda uravnotežen više nego što se mislilo. Međutim, ako odnos ponuda/tražnja bude više napet od planiranog, ili ako europske zemlje žele povećati vlastitu proizvodnju, bit će moguće veći dio Europe podmiriti domaćim drvom više nego stoje planirano. Povećanje europske nezavisnosti od uvoza moguće je uz sljedeće uvjete: - da drvna industrija koja će rabiti proizvode postane također konkurentna na svjetskom tržištu drvom (velike tvrtke s adekvatnim temeljnim kapitalom i strogom kontrolom troškova), - da taj postupak prihvaća javno mišljenje radi veće zaposlenosti seoskoga stanovništva, ekonomskoga rasta i mogućega smanjenja pritiska na prirodne šume u regiji te radi ekološkoga ponašanja, koje će kao potreba biti uključeno u programe stvarnoga europskog potencijala šumskih resursa. 5. Rezultati su studije pokazali i neke naznake (iako ne opsežne) potrajnoga gospodarenja europskim šumama. S obzirom na glavni pokazatelj, tj. na fizičko preživljavanje šuma (mjereno površinom šuma), rezultati i analize pokazuju da u europskim zemaljama nema opasnih prijetnji potrajnom gospodarenju. U većini su zemalja, šumske površine i drvne zalihe stabilne i uglavnom rastu, barem u posljednjih 25 godina, ali i mnogo duže, te je prognoza kako će tako nastaviti do 2020. godine u cijeloj Europi, odnosno u većini njezinih zemalja. Glavna iznimka toga trenda nalazi se na Balkanu, na kojem su, prema prognozi, etati dosta veći od prirasta. To se uglavnom odnosi na Grčku i Albaniju. Značajno povećanje stanovništva, osobito gradskoga, potražnja za ogrjevnim drvom, pašarenje, šumski požari i slaba institucionalnost, uzrokom su smanjenja šumskih površina, pogotovo u Albaniji. Situacija je vjerojatno slična u južnim republikama bivše Jugoslavije, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje su rat te socijalni i ekonomski kaos oštetili šume, poglavito zbog povećane potražnje za ogrjevnim drvom, zbog šumskih požara i ratnih djelovanja. Slično, ali manje značajno, ti su problemi mogli utjecati na neke druge republike bivše Jugoslavije, druge balkanske i sredozemne zemlje. Po našem mišljenju ta se tvrdnja ne odnosi na hrvatske šume, koje su ostale očuvane i stabilne, jer se njima dugo i potrajno gospodari. 6. Onečišćenost zraka, šumski požari i divljač, nanose velike štete šumama u velikom dijelu Europe. Onečišćenost zraka i šumski požari mogu u određenim uvjetima uništiti šumu. Štete se mogu spriječiti obnovom ili izmjenom sastava vrsta i/ili proizvodnje. Za sva tri čimbenika temeljna se rješenja moraju tražiti uglavnom izvan šumarstva, lako su sva tri čimbenika značajna, jer su stalna pretnja potrajnom gospodarenju u određenim područjima, srećom se opasnost od njih za sada ne povećava. Zato bi se moglo reći, iako o tom zaključku postoji određena nesigurnost, kako onečišćenost zraka, šumski požari i štete od divljači ne prijete u globalu smanjenju proizvodnje drva europskih šuma, unatoč tomu što oni ograničavaju gospodarenje šumama na dosta velikim površinama. Na temelju iznesenog u svezi s ponudom drva (etat je mnogo manji od prirasta, slabo tržište, pritisak konkurencije) može se reći kako nema potrebe da se svaki hektar šuma intenzivno iskorištava za proizvodnju drva, osobito na onim staništima s ograničenim potencijalom. To stanje stvara mogućnost gospodarenja na velikim površinama uz očuvanje biološke raznolikosti kao glavnim ciljem. Osim toga na površinama koje primarno služe za proizvodnju drva, poglavito onima koje su izložene muđunarodnoj konkurenciji, bit će vrlo važno kontrolirati troškove gospodarenja, koji bi mogli sadržavati i dodatne troškove za očuvanje biološke raznolikosti preko prihvatljivoga minimalnog standarda za sve šume. Izazovi kojima se šumarstvo susreće u Europi jesu: ostati konkurentan u povećanom općem tržištu drvom, zadovoljavati sve potrebe društva za rekreacijom, očuvati biološku raznolikost i zaštititi okoliš, bez daljnjega povećanja ionako opterećenoga proračuna. TRENDOVI RASTA I PRIRASTA U EUROPSKIM SUMAMA Prof. dr. Heinrich Spiecker (Odjel za rast i prirast šuma Sveučilišta u Freiburgu, u Njemačkoj) predstavio je knjigu pod naslovom Trendovi rasta i prirasta u europskim šumama, u izdanju Springer-Verlag Berlin- Heidelberg New-York 1996. (urednici: H. Spiecker, K. Meilekainen, M. Kohl, J. Skovsgaard). U knjizi su tiskani rezultati istraživanja iz 12 zemalja. Inače, taje knjiga Izvještaj br. 5 Europskoga šumarskog instituta (EFI). Prema riječima prof. dr. H. Speickera glavni je cilj ovog projekta bio dati retrospektivni pregled rasta i prirasta šuma u nekoliko posljednjih desetljeća na različitim europskim staništima. Nekoliko izvješća već je tiskano na lokalnoj, regionalnoj ili državnoj razini, ali ovaj zajednički projekt stimulira, identificira i kvantificira moguće trendove rasta i prirasta te njihove prostorne i vremenske veličine na europskoj razini. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 79 <-- 79 --> PDF |
S metodološkoga gledišta vodeća ideja u projektu bila je kako primijeniti postojeće rezultate različitih zemalja radi povećanja empirijske osnove i vrijednosti analiza. Istraživanja se temelje na analizi stabala, stalnih pokusnih ploha i taksaciji. Razdoblje opažanja kreće se od 25 do 150 godina, a u nekim slučajevima i do nekoliko stotina godina. Rast i prirast šuma istraživani su u jednodobnim, čistim, mješovitim i raznodobnim šumama. Rezultati ovih istraživanja pokazali su da se povećavaju rast i prirast šuma u južnim dijelovima sjeverne Europe, većem dijelu srednje Europe i u nekim područji ma južne Europe. Nisu utvrđeni nikakvi trendovi u sjevernom području sjeverne Europe. Opadanje rasta i prirasta utvrđeno je samo u nekim područjima koja su oštećena zbog prekomjerne onečišćenosti (poluotok Kola, Rusija) ili zbog vrlo teških klimatskih uvjeta (si. 2). Studija se nije posebno bavila istraživanjem uzroka pojedinih trendova rasta i prirasta, ali su autori utvrdili povijest uporabe zemljišta, način gospodarenja, prirodne nepogode, klimu, uključujući depozicije dušika i povećanje sadržaja C02 u atmosferi kao moguće uzročnike. Utjecaj svakog čimbenika posebno i u kombinaciji s drugim, vjerojatno varira u vremenu i prostoru. SI. 2: Pregled lokaliteta istraživanja trendova rasta i prirasta u europskim šumama (Izvor: IFI News, Volume 4. Number 2, October 1996.) Međutim, povećanje drvne zalihe i prosječne dobi izaziva veću osjetljivost šuma na prirodne i antropogene nepogode. To se može vidjeti na primjeru iz rezultata motrenja u njemačkim šumama. Postotak jako oštećenih stabala starijih od 60 godina tri puta je veći od stabala mladih od 60 godina. On se može smanjiti intenzivnim ranim proredama, izmjenom vrsta neprilagođenih na stanište i smanjenjem prosječne dobi. Međutim, ako se tim umjetnim kulturama ne gospodari, one će vjerojatno početi propadati u budućnosti. Istodobno, je potrebno smanjiti atmosferske depozicije kako bi se spriječilo buduće propadanje šuma. Dr. Peter Schwartzbauer s Fakulteta za prirodne samoobnovljive resurse iz Beča, održao je jedan od pozivnih referata o ekonomskim implikacijama promjena trendova rasta i prirasta šuma u Europi. Veličina ekonomskog utjecaja jako je ovisna o promjeni rasta i prirasta šuma, prema tomu kako se brzo od "normalna" opskrba mijenja ovisno o površini izloženoj propadanju. Prema njegovom izlaganju, značajnim povećanjem |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 80 <-- 80 --> PDF |
prirasta povećava se ponuda drva i smanjuju cijene, što nije korisno za šumarstvo, jer povećanjem ponude drva padaju cijene. S druge strane ni smanjenje prirasta nije korisno za šumarstvo, jer neznatno povećanje cijena nije u većini slučajeva veće od smanjene sječe. Na kraju referata izlagač je zaključio "kako je veličina ekonomskog utjecaja marginalna". Nastavno dajemo naslove tiskanih referata u predstavljenoj knjizi: - Construction of 7500-Year Tree-Ring of Scots pine (Pinus sylvestris L.) in Norden Fennoscandia and its application to Growth Variation and Palaeoclimatic Studies (Zetterberg, P., Eronen, M., Lindholm, M.); Izrada poprečnoga presjeka godova 7500-godišnjega starog stabla običnoga bora (Pinus sylvestris L.) u sjevernoj Fenoskandinaviji i njegova primjena u varijabilnosti rasta i u paleoklimatskim istraživanjima - Growth Trends of Forests in Finland and North-Western Russia (Mielikainen, K., Senov, S.N) Trendovi rasta šuma u Finskoj i sjeverozapadnoj Rusiji - Short-and Long-Term Natural Trends of Scots pine (Pinus sylvestris L.) Radial Growth in North - and Mid Taiga Forest in Karelia (Sinkevich, S. M., Lindholm, M.) Kratko i dugo trajanje poprečnoga prirasta šuma običnoga bora (Pinus sylvestris L.) u sjevernoj i srednjoj tajgi u Kareliji - Growth Trends of Scots pine (Pinus sylvestris L.) in Unmanaged and gularly Managed stands in Southern and Central Finland (Mielikainen, K., Timonen, M.) Trendovi rasta običnoga bora (Pinus sylvestris L.) u negospodarenim i gospodarenim sastojinama u sjevernoj i srednjoj Finskoj - Studies on Growth Trends of Forests in Sweden and Norway (Elfving, B., Teguhammar, L., Tveite, B.) Istraživanja trendova rasta šuma u Švedskoj i Norveškoj - Stability of Site Index in Scots pine (Pinus sylvestris L.) Plantations over Year of planting in the period of 1900-1977 in Sweden (Elfving, B., Mystrom, K.) Stabilnost boniteta staništa u plantažama običnoga bora (Pinus sylvestris L.) od 1900.do 1977. u Švedskoj - Long-Term Changes in Site Index in Growth and Yield Experiments with Norway Spruce (Picea abies L.) Karst) and Scots pine (Pinus sylvestris L.) in Sweden (Eriksson, H., Karlsson, K.) Dugotrajne promjene u bonitetu staništa u pokusima s običnom smrekom (Picea abies (L.) Karst.) i običnim borom (Pinus sylvestris L.) u Švedskoj - Increasing Site productivity during Consecutive generations of naturally regenerated and planted beech (Fagus sylvatica L.) in Denmark (Skovsgaard, J. P., Henriksen, H. A.) Povećanje produktivnosti staništa tijekom uzastopnih generacija prirodne i umjetne obnove bukve (Fagus sylvatica L.) u Danskoj - Height growth investigations of Norway spruce (Picea abies (L.) Karst.) in the Eastern part of Germany during the last Century (Wenk, G.,Vogel,M.). Istraživanja visinskoga rasta obične smreke (Picea abies (L.) Karst.) u istočnom dijelu Nje-mačke u posljednjem stoljeću - Growth Trends of Forests in Southern Germany (Pretzsch, H.) Trendovi rasta šuma u južnoj Njemačkoj - Has Site Productivity Changed ? A Case Study in the Eastern Swabian Alb, Germany (Unthein, H.) Je li se produktivnost staništa promijenila? Istraživanje u istočnom Švapskom Albu, u Baden- Wurtemberg, u Njemačkoj) - Forest Decline and Growth Trends in Central Europe - a Review (Sterba, H.) Propadanje šuma i trendovi rasta u srednjoj Europi - pregled - Long-Term Growth Trends of Trees: Ten Years of Dendrohronological Studies in France (Badeau, V., Becker, M., Bert, D., Dzoizeym H, L., Lebourgeois, F., Picard, J.-L) Dugoročni trendovi rasta stabala: 10-godišnja dendrokronološka istraživanja u Francuskoj - Growth Trends of Trees. Regional Study on Norway spruce (Picea abies L.) Karst.) in the Swiss Jura (Schneider, O., Hartmann, P.) Trendovi rasta stabala. Regionalna istraživanja obične smreke (Picea abies L.) Karst.) u švicarskoj Juri - Growth Trends of Swiss Forests: Tree - Ring Data. Case Study in Toppwald (Braker, O . U.). Trendovi rasta švicarskih šuma. Podaci o debljinskom prirastu (godovima). Istraživanja u Toppwaldu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 81 <-- 81 --> PDF |
- Growth Patterns in Forests of Canton of Berne, Switzerland, Based on Inventory Data (Kohl,M.) Karakteristika rasta šuma u Kantonu Bernu, u Švicarskoj, na temelju taksacijskih podataka - Diameter and Basal Area Increment in permanent growth and yield plots in Switzerland (Zingg.A.) Debljinski prirast i temeljnica na stalnim pokusnim plohama za istraživanje rasta i prirasta u Švicarskoj - A comparison of Analytical Approaches for Detecting Diameter Growth Trend.: Case Studies from Switzerland (Kohl, M., Zingg, A., Braker, O. U.) Usporedba analitičkih postupaka za utvrđivanje debljinskoga rasta: istraživanja u Švicarskoj - Growth Trends in Austria (Schadaner, K.) Trendovi rasta u Austriji - Volume and height Growth of Fully Stocked Mature Beech Stands in Slovenia during the past three Decades (Kotar, M.) Volumni i visinski rast u starim i potpuno sklopljenim bukovim sastojinama u Sloveniji u posljednja tri desetljeća - Case Studies of Growing Stock and height Growth Evolution in Spanish Forests (Monteno, G., Rojo, A., Elena, R.) Istraživanja razvoja volumena i visinskoga rasta u španjolskim šumama - Growth Trends in Portuguese Forests: An Explanstory Analysis (Tome, M., Ribeiro, F., Pascoa, F., Silva, R., Tavares, M., Palma, A., Paulo, M. J. C.) Trendovi rasta u portugalskim šumama: obrazloženje analize. Iz navedenoga pregleda referata vidljivo je kako se u sedam članaka opisuju trendovi rasta u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj i u sjeverozapadnoj Rusiji. Istraživanja rasta u tim zemljama uglavnom se odnose na čiste jednodobne sastojine običnoga bora (Pinus sylvestris L.) i obične smreke (Pinus abies L.). Na srednju i zapadnu Europu odnosi se 13 članaka u kojima se opisuju trendovi rasta u jednodobnim, čistim i mješovitim, te u raznodobnim sastojinama i kulturama. Ta su se istraživanja usredotočila uglavnom na četiri vrste drveća: običnu smreku (Picea abies (L.) Karst.), običnu jelu (Abies alba L.), bukvu (Fagus sylvatica L.). U Francuskoj je u istraživanja uključen i hrast lužnjak (Quercus robur L.), u južnoj Njemačkoj i hrast kitnjak (Quercus petrea Liebl.), a u Sloveniji samo obična bukva (Fagus sylvatica L.). Na južnu Europu (Španjolska i Portugal) odnose se samo dva referata, u kojima se prikazuju re zultati istraživanja za ove vrste: obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bir (Pinus maritima L.), te na topole i eukaliptus (plantaže). Na kraju ovog dijela izlaganja, treba istaknuti kako je značajan nedostatak tih istraživanja što nisu obuhvaćene i druge zemlje srednje, južne i istočne Europe. U tim zemljama postoje vrlo opsežna i dugotrajna istraživanja rasta i prirasta mnogih važnih vrsta šumskog drveća. Čini nam se, da su zaključci o trendovima rasta europskih šuma stoga nepotpuni (si 2). Na Konferenciji su sudionicima izložena dva referata: 1. Uzgajanje šuma u promjenjivim uvjetima: aktualna situacija u Baden-VViirttemburgu (autor dr. von Teuffel) U tom je referatu prikazano sadašnje stanje šuma u Baden-Wurttemburgu. Prema rezultatima istraživanja šume su se oporavile nakon stoljetnih prekomjernih sječa. Ipak, šume su danas izložene značajnim promjenama, među ostalim i promjenama rasporeda dobnih razreda. Suvremeno šumarstvo u Baden-Wurttemburgu rješava ovu problematiku primjenom strategije Nature oriented Sylviculture (Naturgemaesse Waldbau), odnosno primjenom prirodne obnove šuma. U tu je strategiju uključena borba za prirodnu obnovu autoktonih vrsta raznodobne strukture. Taj se zadatak treba i mora ostvariti uz smanjene troškove, kako bi šumarstvo bilo što profitabilnije. Prema mišljenju dr. von Teuffela, opasnost bi se mogla pojaviti onda kada društvo više ne bi htjelo financirati skupo šumarstvo. 2. Ekološko-šumarski konflikti, šumarske politike i uporaba šumskih resursa - sadašnji razvoji u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj, Finskoj i Norveškoj (Eva Hellstrom) Početkom osamdesetih godina samo je manji broj zemalja ostao bez većih ekoloških pokreta. Danas su mnoge zapadne zemlje izložene drugom valu ekoloških pokreta nakon nešto stabilnijega razdoblja u osamdesetim godinama. Novi su ekološki pokreti više međunarodni i profesionalniji nego u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Težište je dano na globalnu razinu i rabe se različite metode. Ti su pokreti snažniji, iako su u isto vrijeme ovisni o javnim medijima. Zbog toga je ekološki pokret postao vrlo važna socijalna snaga koja ima utjecaja na uporabu šumskih resursa. Novi val ekologizma ima značajan utjecaj na svjetsku trgovinu i pomalo postaje dio političke kulture. Šumarstvo, čiji je položaj tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina bio obramben, sada ima uglavnom redovite dodire s ekolozima. Mnogi su ekolozi i sociolozi zaposleni u šumarstvu. Ipak, profesionalne i grupne paradigme nisu lako prevladive ni u ekološkom pokretu ni u šumarstvu unatoč većem razumijevanju. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 82 <-- 82 --> PDF |
S obzirom na povećanu ekološku svijest i djelovanje novoga ekološkog pokreta, ekološki aspekti gospodarenja šumama, iskorištavanje i prerada drva imaju vrlo važnu ulogu kao kompetitivni čimbenik s drvnom industrijom. Ekološke su udruge iskoristile tu situaciju te su izradile mjeriteljske (certifikacijske) sustave. Novi su pritisci u mnogim ustanovama značajno proširili informiranost i uveli načela "zelenoga gospodarenja" (green management). Mnoge srednjoeuropske zemlje, napr. Njemačka, bile su na napadačkoj strani, dok su skandinavske zemlje bile na obrambenoj strani, zbog međunarodnih tr govačkih odnosa na tržištu drvnim proizvodima. Francuska je u tom smislu bila izolirana, niti je bila ovisna o drvnoj industriji, niti su ekološki pokreti bili značajni, dok su npr. SAD više izložene domaćoj nego međunarodnoj kritici. Novi kritički valovi protiv šumarstva uzrokom su promjene šumarske i ekološke legislative, osobito u Švedskoj i Finskoj. Ekološki je pokret u mnogim europskim zemljama utjecao na povećanje prirastasmanjenje sječa. Tako je ekološka funkcija šuma postala gotovo važnija od proizvodne funkcije. STRUČNE EKSKURZIJE 1. Preborne jelove, smrekove i bukove šume u Schwarzwaldu Pokusne plohe prebornih bukvih, jelovih i smrekovih šuma u Schwarzwaldu (Plenterwald) sudionici su obišli 2. rujna 1996. godine. Površina prebornih šuma u Schwarzwaldu iznosi 8%, a u pokrajini Baden-Wiirsttembergu samo 3,5 % u odnosu na ukupnu površinu. Preborni je način gospodarenja u Schwarzwaldu tradicionalan. Većina je šuma u tom području privatna. To su uglavnom šume koje nisu bile sječene čistim sječama tijekom naseljavanja toga područja. Prosječna se površina privatnoga posjeda kreće od 20 do 200 ha. Preborni način uzgoja bio je u bivšoj državi Baden zabranjen zakonom o šumama iz 1831. godine. Međutim mnogi privatni posjednici nisu se pridržavali toga zakona sve do početka dvadesetoga stoljeća i tako su očuvali preborne šume sve do današnjih dana. U tim prebornim šumama prevladavaju jela i smreka, s vrlo malo bukve. Stabilne preborne šume dobro uspijevaju na dubokim šumskim tlima, koja omogućuju dobar razvoj korijenskoga sustava i zaštitu od vjetroloma. Za preborne je šume odlučujuća dovoljna količine oborina. Njihovo se prirodno područje rasprostranjenosti kreće od 600 do 1000 m n. v., uz prosječne godišnje oborine od 1500 do 2000 mm i srednju godišnju temperaturu 6-7 0C. Osnovni su podaci za pokusnu plohu PLW 15 ovi: - veličina plohe 15/2:0,6 ha, a 15/3:0,5 ha - nadmorska visina: 760 m - oborine: 1540 m (godišnje), a 590 mm (odl.V.do30.IX.) -podloga: pješčenjak -tlo : smeđi podzol. Cilj je istraživanja bio usporedba rezultata (volumena i njegove strukture, prirasta po 1 ha, volumnoga prirasta i količine oborina od 1950. do 1990, debljine i duljina krošnje i prozračnosti, promjera i debljinskoga prirasta) dviju pokusnih ploha od kojih je na plohi 15/2 manji broj debelih stabala i manji volumen, a na plohi 15/3 veći broj stabala i veći volumen po 1 ha. Na temelju dobivenih rezultata tih istraživanja zaključeno je kako su česte sječe najvažnije za održavanje preborne strukture i osiguranje dobrih uvjeta rasta i prirasta svih debljinskih razreda. Veći volumen po hektaru negativno djeluje na stabla tanjih promjera zbog nedostatka svjetla u sastojini, a naglo smanjenje volumena slabi otpornost debljih stabala. Preporučuju se kontinuirane sječe, tj. sječivi etat treba biti jednak koliko i prirast. Za dobru kakvoću drva preporučuje se i čišćenje debla od grana (pruning). 2. Uzgajanje šuma u Švicarskoj - potrajni koncept u promjenljivim uvjetima Na jednodnevnom izletu u Kanton Bern u Švicarskoj sudionici su posjetili Emmental 3. rujna 1996. godine. Iako je Švicarska mala zemlja, ona je zemljopisno vrlo raznolika i zbog toga atraktivna. Švicarsko je uzgajanje šuma također vrlo različito, ali temeljno pitanje, prirodno pomlađivanje i uzgoj što bliže prirodi (close to nature sylviculture) već je dugo vremena osnovno načelo gospodarenja šumama. Preborni način gospodarenja šumama Emmentala ima dugu tradiciju. Iako je većina šumovlasnika zainteresirana za financijsku potrajnost, to nije promijenilo shvaćanje da šuma ima prednost iznad toga. Znanstveno- istraživački rad ima također svoje početke u tom području. Većina je pokusnih ploha u prebornim šumama početkom dvadesetoga stoljeća osnovana upravo u Emmentalu. Nije nepoznato kako čuveni i šumarima dobro poznati profesor Leibundgut potječe iz Emmentala. Potrajni koncept uzgajanja i gospodarenja švicarskim šumama i u promjenjivim uvjetima ostaje i dalje neupitan cilj. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Klima i vegetacija u Švicarskoj su također različite kao i topografija i geologija. Ovisno o nadmorskoj visini, srednje su godišnje temperature relativno niske, a srednje godišnje oborine visoke (i do 3000 mm). Prirodna vegetacija u srednjem dijelu i u Juri karakteristična je po bukovim, bukovo-jelovim, smrekovim, te ariševim i cedrovim šumama. U južnim, toplijim područjima uspijevaju i sredozemne vrste. Ukupna površina šuma u Švicarskoj iznosi 1185 000 ha, stoje 28,7 % u odnosu na ukupnu površinu. Površina šuma u Kantonu Bern iznosi 171 000 ha ili 29,20 % u odnosu na ukupnu površinu Kantona. Prosječna drvna zaliha u Švicarskoj iznosi 333 mVha, a u Kantonu Bernu 399 mVha. Prosječni godišnji prirast po 1 ha iznosi 7,0 m\ a u Kantonu Bernu samo 1,3 mVha. Nastavno dajemo strukturu šuma u Švicarskoj po vrstama drveća: Vrsta drveća Obična smreka Običnajela Obični bor Europski ariš Obična bukva Javori (4 vrste) Jaseni (2 vrste) Hrastovi (4 vrste) Pitomi kesten Švicarska % 49,1 14,9 3,7 72,6 % 4,9 6,2 2,1 2,5 27,4 % 2,1 0,9 Bern % 52,9 22,8 2,0 78,2 % 0,5 16,1 1,5 1,4 20,0 % 1,0 - S obzirom na vlasništvo na privatne šume otpada 31,5 % (Bern 52,4 %) savezne i kantonalne 5,4 % (Bern 7,4 %) i na općinske 63,1 % (Bern 40,2 %). Ukupni godišnji etat u Švicarskoj iznosi oko 4500 000 m3 (Bern 900 000 m3), od čega na četinjače otpada oko 78 %, odnosno oko 83,4 % čine smreka, jela i bukva. ZAKLJUČAK 1. Na Trećoj konferenciji Europskoga šumarskog instituta, koja je održana u Freiburgu, u Njemačkoj, od 28. kolovoza do 3. rujna 1996. godine, prihvaćena su izvješća direktora i financijskih revizora za 1995. godinu, plan rada i proračun za 1997. godinu, visina članarine za redovite i pridružene članice, istraživački i razvojni program 1997 - 2000. godine, izbor novih članova Savjeta, te izvješće o izboru dr. lana Huntera za novog direktora. 2. Peta studija Europski drvni smjerovi i vidici: u 21. stoljeće pokazuje kako će europske šume, unatoč povećanom etatu s 390 milijuna m3 na 480 milijuna m3 biti u mogućnosti podmiriti sve potrebe za drvom do 2020. godine. Planirani je etat za 1/3 veći od etata u 1990. godini, ali još uvijek iznosi 70 % godišnjega prirasta. 3. Rezultati istraživanja trendova rasta i prirasta u europskim šumama (22 referata iz 12 europskih zemalja) pokazali su kako europske šume rastu brže. Da bi se ti rezultati potvrdili, u istraživanja treba uključiti i druge europske zemlje. 4. Velik broj europskih zemalja u nekoliko posljednjih desetljeća vraća se prirodnoj obnovi šuma i autoktonim vrstama drveća. LITERATURA 1. Spiecker, H., Mielikainen, K.., Kohl, M., Skovsgaard, J. P. 1996: Growth Trends in European Forest, European Forest Institute Report No. 5, Springer Verlag 1996, 372 pp. 2. Hel Istrom , E., 1996: Enviromental Forestry Conflicts, Forest Policies end the Use of Forest Resources, European Forest Institute, Working Paper 7, 72 pp. 3. European Forest Institute News, Volume 4, No. 2, October 1996. 4. European Timber Trends and Prospects: Into the 21 st Century, UN/ECE/FAO, Geneva Timber and Forest Study Paper, No. 11, 103 pp. 5. What can we learn from selection forests in the Black Forest? Excursion Quide, EFI - Field Trip, 2 September 1996. 6. Silviculture in Switzerland - A sustainable Concept in a Changing World, Excursion Guide - EFI, 3. September 1996. dr. se. Joso Gračan Šumarski institut, Jastrebarsko |