DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 77     <-- 77 -->        PDF

osnove, stanje šuma (površinu, drvnu zalihu, sječe),
vanjske utjecaje na šume (onečišćavanje, klimatske
promjene), prilog europskih šuma akumulaciji ugljika,
ponudu i tražnju drvnih proizvoda (ekonometrijske
projekcije), uporabu drvnog otpada, reciklažu staroga
papira te tranzicijsku ekonomiju. Studija prikazuje dva
temeljna scenarija za europsko šumarstvo do 2020. godine,
kvantitativni i kvalitativni s naglaskom na promjene
cijena, troškove sirovina, aktivnosti graditeljstva,
uporabu staroga papira, cijene energije, političku
situaciju, ekološku politiku i na smanjenu ponudu drva.
Također su prikazani zaključci i političke implikacije
na potrajno gospodarenje u šumskom i drvnom sektoru
u Europi. Smatramo potrebnim citirati riječi gospodina
Christophera Prinsa iz Ekonomske komisije Ujedinjenih
naroda za Europu (UN/ECE) pri predstavljanju ove
studije: "Odsada pa do 2020. godine, europske potrebe
za drvom nastavit će rasti. Europske šume bit će
u mogućnosti podmiriti te izazove, povećanjem etata,
ostajući ipak u granicama potrajne opskrbe drvom,
(si. 1).


Mr. se. Vlado Bičanić, pomoćnik ministra u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske,
sudjelovao je u pripremi te studije.


Peta studija (Geneva Timber and Forest Study
Papers, No. 11) tiskana jena 104 stranice s proslovom,
sažetkom u 13 poglavlja s 48 tablica i 53 slike. U nemogućnosti
detaljnog opisa sadržaja po poglavljima nastavno
navodimo po našem mišljenju neke najvažnije zaključke:


1. Rezultati ove studije potvrdili su kako će u sljedećih
četvrt stoljeća, uz godišnju stopu rasta 1-2 % bruto
nacionalnoga produkta (GNP), europske potrebe za
šumskim proizvodima nastaviti rasti po stopi između
0,8 i 1,0% godišnje.
Europe: Changes 1990-2020 in fibre sypply


European Recycled fibre Wood residues
removals Reciklirana
Sječa vlakna Otpad


SI. 1. Promjene u ponudi drvnim vlaknima u Europi od 1965. do
2020. (niži scenarij) Izvor: EFI News, Volume 4, Number 2,
October 1996.


Najveće potrebe za drvnom ima visoka potrošnja sirovina.
Zbog toga i unatoč očekivanom rastu sekundarnih
sirovina i uvoza iz drugih područja od europskih se
šuma traži veća proizvodnja drva za podmirenje potreba.
Rezultati ove studije pokazuju kako su europske šume
u mogućnosti dostići taj izazov. Očekuje se da će
sječivi etat u Europi porasti od 390 na 480 milijuna m3 u
2020. godini. Nadalje, biološki potencijal europskih šuma
omogućuje povećanje etata. Planirani etat u 2020.
godini, iako je za 1/3 veći nego početkom devedesetih
godina, još iznosi 70 % godišnjega prirasta.


2. Tijekom devedesetih godina vrlo malo drva i ploča
odlazi u otpad jer se povećana količina (volumena)
procesiranih otpada rabi kao sirovina ili izvor energije
za ponovno dobivanje papira, za čim potrebe rastu brže
nego za drvom. Studija predviđa kako će se ta dva smjera
nastaviti pod velikim ekonomskim i socijalnim pritiscima.
Čak će se i veće količine drvnog otpada nego danas
upotrebljavati kao sirovina, a mogućnosti su za veću
šumsku obnovu ograničene. Planira se povećanje
stope rasta uporabe staroga papira od 37 % na 49 % u
2020. godini, s dvostrukim ili trostrukim povećanjem
ponovno dobivenoga proizvoda. Visoka razina reciklaže
i uporaba otpada učinit će drvo pomoćnom sirovinom,
koja se dobiva potrajnim gospodarenjem šumama.
3. Površine europskih ekonomskih šuma povećat će
se za približno 5 milijuna hektara (3 %) od 1990. do
2020. godine. Najveće povećanje bit će u Španjolskoj i
Francuskoj, u kojima će se nastaviti povećano pošumljavanje,
te u Poljskoj, jer će se poljoprivredne površine
značajno smanjiti zbog tranzicije. Praktički, neće
se povećati površine neekonomskih šuma i šumskoga
zemljišta (goleti, sredozemne šume). To povećanje zapravo
nije neznatno, ali nije usporedivo sa smanjenjem
poljoprivrednih površina
zbog promjene agrarne politike.
Prema očekivanjima
nacionalnih izvještača, pro150%
mjene u poljodjelskoj politi-
I c i neće povećati šumske površine
sposobne za proizvo


100%


1 1 XT 1


dnju drva. Naprotiv, iskustvo
iz prošlih godina po


—
50% kazalo je kako se šumskim
kulturama osnovanim na poljoprivrednim
zemljištima
uglavnom gospodari u ekoNet
import


loške svrhe, za lov ili radi


biološke raznolikosti, ali ne


Uvoz primarno za proizvodnju drva.
Ako se velike površine i pošume za proizvodnju drva,
učinak će na proizvodnju industrijskoga drva do
2020. godine biti vrlo ograničen.