DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 78 <-- 78 --> PDF |
4. Rezultati ove studije pokazuju da će se povećati uvoz drva iz drugih područja u Europu, jer će europski proizvođači izgubiti tržište izvan regije. Te će se potrebe podmiriti iz drugih regija, jer odnos ponuda/tražnja za ostatak svijeta izgleda uravnotežen više nego što se mislilo. Međutim, ako odnos ponuda/tražnja bude više napet od planiranog, ili ako europske zemlje žele povećati vlastitu proizvodnju, bit će moguće veći dio Europe podmiriti domaćim drvom više nego stoje planirano. Povećanje europske nezavisnosti od uvoza moguće je uz sljedeće uvjete: - da drvna industrija koja će rabiti proizvode postane također konkurentna na svjetskom tržištu drvom (velike tvrtke s adekvatnim temeljnim kapitalom i strogom kontrolom troškova), - da taj postupak prihvaća javno mišljenje radi veće zaposlenosti seoskoga stanovništva, ekonomskoga rasta i mogućega smanjenja pritiska na prirodne šume u regiji te radi ekološkoga ponašanja, koje će kao potreba biti uključeno u programe stvarnoga europskog potencijala šumskih resursa. 5. Rezultati su studije pokazali i neke naznake (iako ne opsežne) potrajnoga gospodarenja europskim šumama. S obzirom na glavni pokazatelj, tj. na fizičko preživljavanje šuma (mjereno površinom šuma), rezultati i analize pokazuju da u europskim zemaljama nema opasnih prijetnji potrajnom gospodarenju. U većini su zemalja, šumske površine i drvne zalihe stabilne i uglavnom rastu, barem u posljednjih 25 godina, ali i mnogo duže, te je prognoza kako će tako nastaviti do 2020. godine u cijeloj Europi, odnosno u većini njezinih zemalja. Glavna iznimka toga trenda nalazi se na Balkanu, na kojem su, prema prognozi, etati dosta veći od prirasta. To se uglavnom odnosi na Grčku i Albaniju. Značajno povećanje stanovništva, osobito gradskoga, potražnja za ogrjevnim drvom, pašarenje, šumski požari i slaba institucionalnost, uzrokom su smanjenja šumskih površina, pogotovo u Albaniji. Situacija je vjerojatno slična u južnim republikama bivše Jugoslavije, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje su rat te socijalni i ekonomski kaos oštetili šume, poglavito zbog povećane potražnje za ogrjevnim drvom, zbog šumskih požara i ratnih djelovanja. Slično, ali manje značajno, ti su problemi mogli utjecati na neke druge republike bivše Jugoslavije, druge balkanske i sredozemne zemlje. Po našem mišljenju ta se tvrdnja ne odnosi na hrvatske šume, koje su ostale očuvane i stabilne, jer se njima dugo i potrajno gospodari. 6. Onečišćenost zraka, šumski požari i divljač, nanose velike štete šumama u velikom dijelu Europe. Onečišćenost zraka i šumski požari mogu u određenim uvjetima uništiti šumu. Štete se mogu spriječiti obnovom ili izmjenom sastava vrsta i/ili proizvodnje. Za sva tri čimbenika temeljna se rješenja moraju tražiti uglavnom izvan šumarstva, lako su sva tri čimbenika značajna, jer su stalna pretnja potrajnom gospodarenju u određenim područjima, srećom se opasnost od njih za sada ne povećava. Zato bi se moglo reći, iako o tom zaključku postoji određena nesigurnost, kako onečišćenost zraka, šumski požari i štete od divljači ne prijete u globalu smanjenju proizvodnje drva europskih šuma, unatoč tomu što oni ograničavaju gospodarenje šumama na dosta velikim površinama. Na temelju iznesenog u svezi s ponudom drva (etat je mnogo manji od prirasta, slabo tržište, pritisak konkurencije) može se reći kako nema potrebe da se svaki hektar šuma intenzivno iskorištava za proizvodnju drva, osobito na onim staništima s ograničenim potencijalom. To stanje stvara mogućnost gospodarenja na velikim površinama uz očuvanje biološke raznolikosti kao glavnim ciljem. Osim toga na površinama koje primarno služe za proizvodnju drva, poglavito onima koje su izložene muđunarodnoj konkurenciji, bit će vrlo važno kontrolirati troškove gospodarenja, koji bi mogli sadržavati i dodatne troškove za očuvanje biološke raznolikosti preko prihvatljivoga minimalnog standarda za sve šume. Izazovi kojima se šumarstvo susreće u Europi jesu: ostati konkurentan u povećanom općem tržištu drvom, zadovoljavati sve potrebe društva za rekreacijom, očuvati biološku raznolikost i zaštititi okoliš, bez daljnjega povećanja ionako opterećenoga proračuna. TRENDOVI RASTA I PRIRASTA U EUROPSKIM SUMAMA Prof. dr. Heinrich Spiecker (Odjel za rast i prirast šuma Sveučilišta u Freiburgu, u Njemačkoj) predstavio je knjigu pod naslovom Trendovi rasta i prirasta u europskim šumama, u izdanju Springer-Verlag Berlin- Heidelberg New-York 1996. (urednici: H. Spiecker, K. Meilekainen, M. Kohl, J. Skovsgaard). U knjizi su tiskani rezultati istraživanja iz 12 zemalja. Inače, taje knjiga Izvještaj br. 5 Europskoga šumarskog instituta (EFI). Prema riječima prof. dr. H. Speickera glavni je cilj ovog projekta bio dati retrospektivni pregled rasta i prirasta šuma u nekoliko posljednjih desetljeća na različitim europskim staništima. Nekoliko izvješća već je tiskano na lokalnoj, regionalnoj ili državnoj razini, ali ovaj zajednički projekt stimulira, identificira i kvantificira moguće trendove rasta i prirasta te njihove prostorne i vremenske veličine na europskoj razini. |