DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 79 <-- 79 --> PDF |
S metodološkoga gledišta vodeća ideja u projektu bila je kako primijeniti postojeće rezultate različitih zemalja radi povećanja empirijske osnove i vrijednosti analiza. Istraživanja se temelje na analizi stabala, stalnih pokusnih ploha i taksaciji. Razdoblje opažanja kreće se od 25 do 150 godina, a u nekim slučajevima i do nekoliko stotina godina. Rast i prirast šuma istraživani su u jednodobnim, čistim, mješovitim i raznodobnim šumama. Rezultati ovih istraživanja pokazali su da se povećavaju rast i prirast šuma u južnim dijelovima sjeverne Europe, većem dijelu srednje Europe i u nekim područji ma južne Europe. Nisu utvrđeni nikakvi trendovi u sjevernom području sjeverne Europe. Opadanje rasta i prirasta utvrđeno je samo u nekim područjima koja su oštećena zbog prekomjerne onečišćenosti (poluotok Kola, Rusija) ili zbog vrlo teških klimatskih uvjeta (si. 2). Studija se nije posebno bavila istraživanjem uzroka pojedinih trendova rasta i prirasta, ali su autori utvrdili povijest uporabe zemljišta, način gospodarenja, prirodne nepogode, klimu, uključujući depozicije dušika i povećanje sadržaja C02 u atmosferi kao moguće uzročnike. Utjecaj svakog čimbenika posebno i u kombinaciji s drugim, vjerojatno varira u vremenu i prostoru. SI. 2: Pregled lokaliteta istraživanja trendova rasta i prirasta u europskim šumama (Izvor: IFI News, Volume 4. Number 2, October 1996.) Međutim, povećanje drvne zalihe i prosječne dobi izaziva veću osjetljivost šuma na prirodne i antropogene nepogode. To se može vidjeti na primjeru iz rezultata motrenja u njemačkim šumama. Postotak jako oštećenih stabala starijih od 60 godina tri puta je veći od stabala mladih od 60 godina. On se može smanjiti intenzivnim ranim proredama, izmjenom vrsta neprilagođenih na stanište i smanjenjem prosječne dobi. Međutim, ako se tim umjetnim kulturama ne gospodari, one će vjerojatno početi propadati u budućnosti. Istodobno, je potrebno smanjiti atmosferske depozicije kako bi se spriječilo buduće propadanje šuma. Dr. Peter Schwartzbauer s Fakulteta za prirodne samoobnovljive resurse iz Beča, održao je jedan od pozivnih referata o ekonomskim implikacijama promjena trendova rasta i prirasta šuma u Europi. Veličina ekonomskog utjecaja jako je ovisna o promjeni rasta i prirasta šuma, prema tomu kako se brzo od "normalna" opskrba mijenja ovisno o površini izloženoj propadanju. Prema njegovom izlaganju, značajnim povećanjem |