DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 81 <-- 81 --> PDF |
- Growth Patterns in Forests of Canton of Berne, Switzerland, Based on Inventory Data (Kohl,M.) Karakteristika rasta šuma u Kantonu Bernu, u Švicarskoj, na temelju taksacijskih podataka - Diameter and Basal Area Increment in permanent growth and yield plots in Switzerland (Zingg.A.) Debljinski prirast i temeljnica na stalnim pokusnim plohama za istraživanje rasta i prirasta u Švicarskoj - A comparison of Analytical Approaches for Detecting Diameter Growth Trend.: Case Studies from Switzerland (Kohl, M., Zingg, A., Braker, O. U.) Usporedba analitičkih postupaka za utvrđivanje debljinskoga rasta: istraživanja u Švicarskoj - Growth Trends in Austria (Schadaner, K.) Trendovi rasta u Austriji - Volume and height Growth of Fully Stocked Mature Beech Stands in Slovenia during the past three Decades (Kotar, M.) Volumni i visinski rast u starim i potpuno sklopljenim bukovim sastojinama u Sloveniji u posljednja tri desetljeća - Case Studies of Growing Stock and height Growth Evolution in Spanish Forests (Monteno, G., Rojo, A., Elena, R.) Istraživanja razvoja volumena i visinskoga rasta u španjolskim šumama - Growth Trends in Portuguese Forests: An Explanstory Analysis (Tome, M., Ribeiro, F., Pascoa, F., Silva, R., Tavares, M., Palma, A., Paulo, M. J. C.) Trendovi rasta u portugalskim šumama: obrazloženje analize. Iz navedenoga pregleda referata vidljivo je kako se u sedam članaka opisuju trendovi rasta u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj i u sjeverozapadnoj Rusiji. Istraživanja rasta u tim zemljama uglavnom se odnose na čiste jednodobne sastojine običnoga bora (Pinus sylvestris L.) i obične smreke (Pinus abies L.). Na srednju i zapadnu Europu odnosi se 13 članaka u kojima se opisuju trendovi rasta u jednodobnim, čistim i mješovitim, te u raznodobnim sastojinama i kulturama. Ta su se istraživanja usredotočila uglavnom na četiri vrste drveća: običnu smreku (Picea abies (L.) Karst.), običnu jelu (Abies alba L.), bukvu (Fagus sylvatica L.). U Francuskoj je u istraživanja uključen i hrast lužnjak (Quercus robur L.), u južnoj Njemačkoj i hrast kitnjak (Quercus petrea Liebl.), a u Sloveniji samo obična bukva (Fagus sylvatica L.). Na južnu Europu (Španjolska i Portugal) odnose se samo dva referata, u kojima se prikazuju re zultati istraživanja za ove vrste: obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bir (Pinus maritima L.), te na topole i eukaliptus (plantaže). Na kraju ovog dijela izlaganja, treba istaknuti kako je značajan nedostatak tih istraživanja što nisu obuhvaćene i druge zemlje srednje, južne i istočne Europe. U tim zemljama postoje vrlo opsežna i dugotrajna istraživanja rasta i prirasta mnogih važnih vrsta šumskog drveća. Čini nam se, da su zaključci o trendovima rasta europskih šuma stoga nepotpuni (si 2). Na Konferenciji su sudionicima izložena dva referata: 1. Uzgajanje šuma u promjenjivim uvjetima: aktualna situacija u Baden-VViirttemburgu (autor dr. von Teuffel) U tom je referatu prikazano sadašnje stanje šuma u Baden-Wurttemburgu. Prema rezultatima istraživanja šume su se oporavile nakon stoljetnih prekomjernih sječa. Ipak, šume su danas izložene značajnim promjenama, među ostalim i promjenama rasporeda dobnih razreda. Suvremeno šumarstvo u Baden-Wurttemburgu rješava ovu problematiku primjenom strategije Nature oriented Sylviculture (Naturgemaesse Waldbau), odnosno primjenom prirodne obnove šuma. U tu je strategiju uključena borba za prirodnu obnovu autoktonih vrsta raznodobne strukture. Taj se zadatak treba i mora ostvariti uz smanjene troškove, kako bi šumarstvo bilo što profitabilnije. Prema mišljenju dr. von Teuffela, opasnost bi se mogla pojaviti onda kada društvo više ne bi htjelo financirati skupo šumarstvo. 2. Ekološko-šumarski konflikti, šumarske politike i uporaba šumskih resursa - sadašnji razvoji u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj, Finskoj i Norveškoj (Eva Hellstrom) Početkom osamdesetih godina samo je manji broj zemalja ostao bez većih ekoloških pokreta. Danas su mnoge zapadne zemlje izložene drugom valu ekoloških pokreta nakon nešto stabilnijega razdoblja u osamdesetim godinama. Novi su ekološki pokreti više međunarodni i profesionalniji nego u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Težište je dano na globalnu razinu i rabe se različite metode. Ti su pokreti snažniji, iako su u isto vrijeme ovisni o javnim medijima. Zbog toga je ekološki pokret postao vrlo važna socijalna snaga koja ima utjecaja na uporabu šumskih resursa. Novi val ekologizma ima značajan utjecaj na svjetsku trgovinu i pomalo postaje dio političke kulture. Šumarstvo, čiji je položaj tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina bio obramben, sada ima uglavnom redovite dodire s ekolozima. Mnogi su ekolozi i sociolozi zaposleni u šumarstvu. Ipak, profesionalne i grupne paradigme nisu lako prevladive ni u ekološkom pokretu ni u šumarstvu unatoč većem razumijevanju. |