DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 82 <-- 82 --> PDF |
S obzirom na povećanu ekološku svijest i djelovanje novoga ekološkog pokreta, ekološki aspekti gospodarenja šumama, iskorištavanje i prerada drva imaju vrlo važnu ulogu kao kompetitivni čimbenik s drvnom industrijom. Ekološke su udruge iskoristile tu situaciju te su izradile mjeriteljske (certifikacijske) sustave. Novi su pritisci u mnogim ustanovama značajno proširili informiranost i uveli načela "zelenoga gospodarenja" (green management). Mnoge srednjoeuropske zemlje, napr. Njemačka, bile su na napadačkoj strani, dok su skandinavske zemlje bile na obrambenoj strani, zbog međunarodnih tr govačkih odnosa na tržištu drvnim proizvodima. Francuska je u tom smislu bila izolirana, niti je bila ovisna o drvnoj industriji, niti su ekološki pokreti bili značajni, dok su npr. SAD više izložene domaćoj nego međunarodnoj kritici. Novi kritički valovi protiv šumarstva uzrokom su promjene šumarske i ekološke legislative, osobito u Švedskoj i Finskoj. Ekološki je pokret u mnogim europskim zemljama utjecao na povećanje prirastasmanjenje sječa. Tako je ekološka funkcija šuma postala gotovo važnija od proizvodne funkcije. STRUČNE EKSKURZIJE 1. Preborne jelove, smrekove i bukove šume u Schwarzwaldu Pokusne plohe prebornih bukvih, jelovih i smrekovih šuma u Schwarzwaldu (Plenterwald) sudionici su obišli 2. rujna 1996. godine. Površina prebornih šuma u Schwarzwaldu iznosi 8%, a u pokrajini Baden-Wiirsttembergu samo 3,5 % u odnosu na ukupnu površinu. Preborni je način gospodarenja u Schwarzwaldu tradicionalan. Većina je šuma u tom području privatna. To su uglavnom šume koje nisu bile sječene čistim sječama tijekom naseljavanja toga područja. Prosječna se površina privatnoga posjeda kreće od 20 do 200 ha. Preborni način uzgoja bio je u bivšoj državi Baden zabranjen zakonom o šumama iz 1831. godine. Međutim mnogi privatni posjednici nisu se pridržavali toga zakona sve do početka dvadesetoga stoljeća i tako su očuvali preborne šume sve do današnjih dana. U tim prebornim šumama prevladavaju jela i smreka, s vrlo malo bukve. Stabilne preborne šume dobro uspijevaju na dubokim šumskim tlima, koja omogućuju dobar razvoj korijenskoga sustava i zaštitu od vjetroloma. Za preborne je šume odlučujuća dovoljna količine oborina. Njihovo se prirodno područje rasprostranjenosti kreće od 600 do 1000 m n. v., uz prosječne godišnje oborine od 1500 do 2000 mm i srednju godišnju temperaturu 6-7 0C. Osnovni su podaci za pokusnu plohu PLW 15 ovi: - veličina plohe 15/2:0,6 ha, a 15/3:0,5 ha - nadmorska visina: 760 m - oborine: 1540 m (godišnje), a 590 mm (odl.V.do30.IX.) -podloga: pješčenjak -tlo : smeđi podzol. Cilj je istraživanja bio usporedba rezultata (volumena i njegove strukture, prirasta po 1 ha, volumnoga prirasta i količine oborina od 1950. do 1990, debljine i duljina krošnje i prozračnosti, promjera i debljinskoga prirasta) dviju pokusnih ploha od kojih je na plohi 15/2 manji broj debelih stabala i manji volumen, a na plohi 15/3 veći broj stabala i veći volumen po 1 ha. Na temelju dobivenih rezultata tih istraživanja zaključeno je kako su česte sječe najvažnije za održavanje preborne strukture i osiguranje dobrih uvjeta rasta i prirasta svih debljinskih razreda. Veći volumen po hektaru negativno djeluje na stabla tanjih promjera zbog nedostatka svjetla u sastojini, a naglo smanjenje volumena slabi otpornost debljih stabala. Preporučuju se kontinuirane sječe, tj. sječivi etat treba biti jednak koliko i prirast. Za dobru kakvoću drva preporučuje se i čišćenje debla od grana (pruning). 2. Uzgajanje šuma u Švicarskoj - potrajni koncept u promjenljivim uvjetima Na jednodnevnom izletu u Kanton Bern u Švicarskoj sudionici su posjetili Emmental 3. rujna 1996. godine. Iako je Švicarska mala zemlja, ona je zemljopisno vrlo raznolika i zbog toga atraktivna. Švicarsko je uzgajanje šuma također vrlo različito, ali temeljno pitanje, prirodno pomlađivanje i uzgoj što bliže prirodi (close to nature sylviculture) već je dugo vremena osnovno načelo gospodarenja šumama. Preborni način gospodarenja šumama Emmentala ima dugu tradiciju. Iako je većina šumovlasnika zainteresirana za financijsku potrajnost, to nije promijenilo shvaćanje da šuma ima prednost iznad toga. Znanstveno- istraživački rad ima također svoje početke u tom području. Većina je pokusnih ploha u prebornim šumama početkom dvadesetoga stoljeća osnovana upravo u Emmentalu. Nije nepoznato kako čuveni i šumarima dobro poznati profesor Leibundgut potječe iz Emmentala. Potrajni koncept uzgajanja i gospodarenja švicarskim šumama i u promjenjivim uvjetima ostaje i dalje neupitan cilj. |