DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Klima i vegetacija u Švicarskoj su također različite
kao i topografija i geologija. Ovisno o nadmorskoj visini,
srednje su godišnje temperature relativno niske, a
srednje godišnje oborine visoke (i do 3000 mm). Prirodna
vegetacija u srednjem dijelu i u Juri karakteristična
je po bukovim, bukovo-jelovim, smrekovim, te ariševim
i cedrovim šumama. U južnim, toplijim područjima
uspijevaju i sredozemne vrste.


Ukupna površina šuma u Švicarskoj iznosi 1185 000
ha, stoje 28,7 % u odnosu na ukupnu površinu. Površina
šuma u Kantonu Bern iznosi 171 000 ha ili 29,20 %
u odnosu na ukupnu površinu Kantona. Prosječna drvna
zaliha u Švicarskoj iznosi 333 mVha, a u Kantonu
Bernu 399 mVha. Prosječni godišnji prirast po 1 ha
iznosi 7,0 m\ a u Kantonu Bernu samo 1,3 mVha.


Nastavno dajemo strukturu šuma u Švicarskoj po
vrstama drveća:


Vrsta drveća


Obična smreka
Običnajela
Obični bor
Europski ariš


Obična bukva
Javori (4 vrste)
Jaseni (2 vrste)
Hrastovi (4 vrste)
Pitomi kesten


Švicarska


%


49,1


14,9


3,7 72,6 %


4,9


6,2


2,1


2,5 27,4 %


2,1


0,9


Bern
%


52,9


22,8
2,0 78,2 %
0,5


16,1


1,5
1,4 20,0 %
1,0
-


S obzirom na vlasništvo na privatne šume otpada
31,5 % (Bern 52,4 %) savezne i kantonalne 5,4 % (Bern
7,4 %) i na općinske 63,1 % (Bern 40,2 %). Ukupni godišnji
etat u Švicarskoj iznosi oko 4500 000 m3 (Bern
900 000 m3), od čega na četinjače otpada oko 78 %, odnosno
oko 83,4 % čine smreka, jela i bukva.


ZAKLJUČAK


1. Na Trećoj konferenciji Europskoga šumarskog
instituta, koja je održana u Freiburgu, u Njemačkoj, od
28. kolovoza do 3. rujna 1996. godine, prihvaćena su
izvješća direktora i financijskih revizora za 1995. godinu,
plan rada i proračun za 1997. godinu, visina članarine
za redovite i pridružene članice, istraživački i razvojni
program 1997 - 2000. godine, izbor novih članova
Savjeta, te izvješće o izboru dr. lana Huntera za novog
direktora.
2. Peta studija Europski drvni smjerovi i vidici: u
21. stoljeće pokazuje kako će europske šume, unatoč
povećanom etatu s 390 milijuna m3 na 480 milijuna m3
biti u mogućnosti podmiriti sve potrebe za drvom do
2020. godine. Planirani je etat za 1/3 veći od etata u
1990. godini, ali još uvijek iznosi 70 % godišnjega prirasta.


3. Rezultati istraživanja trendova rasta i prirasta u
europskim šumama (22 referata iz 12 europskih zemalja)
pokazali su kako europske šume rastu brže. Da bi se
ti rezultati potvrdili, u istraživanja treba uključiti i druge
europske zemlje.
4. Velik broj europskih zemalja u nekoliko posljednjih
desetljeća vraća se prirodnoj obnovi šuma i autoktonim
vrstama drveća.
LITERATURA


1.
Spiecker, H., Mielikainen, K.., Kohl, M.,
Skovsgaard, J. P. 1996: Growth Trends in
European Forest, European Forest Institute Report
No. 5, Springer Verlag 1996, 372 pp.
2. Hel Istrom , E., 1996: Enviromental Forestry Conflicts,
Forest Policies end the Use of Forest Resources,
European Forest Institute, Working Paper
7, 72 pp.
3.
European Forest Institute News, Volume 4, No. 2,
October 1996.
4. European Timber Trends and Prospects: Into the 21
st Century, UN/ECE/FAO, Geneva Timber and
Forest Study Paper, No. 11, 103 pp.
5. What can we learn from selection forests in the Black
Forest? Excursion Quide, EFI - Field Trip, 2
September 1996.
6. Silviculture in Switzerland - A sustainable Concept
in a Changing World, Excursion Guide - EFI, 3.
September 1996.
dr. se. Joso Gračan
Šumarski institut, Jastrebarsko