DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 88 <-- 88 --> PDF |
jević, S. Marijanovića, S. Sršana te nadasve vrijedne i požrtvovne inicijatorke dr. Katice Čorkalo sa zapaženim referatom o uvođenju hrvatskog jezika, uz ostale referate. Sudionici savjetovanja, Vinkovčani, pristupali su nam pitajući o banu Šokčeviću. Negativni utjecaji djelovali su 130 godina kako bi izbrisali iz našeg pamćenja i naših srdaca tog velikog Hrvata i domoljuba. Nakon ovog znanstvenog skupa, oni koji su bili nazočni kao slušatelji, otišli su bogatiji, onoliko koliko je to i naša hrvatska povijest u koju se, na glavna vrata, vraća ovaj velikan. Gospođa Mira Kolar-Dimitrijević, supruga po kojnog velikog hrvatskog arheologa, Vinkovčana Prof, dr Stojana Dimitrijevića, uz burne ovacije svih nazočnih na skupu, predložila je da se glavni trg u Vinkovcima preimenuje u Trg bana Josipa Šokčevića. Bilo bi lijepo da se taj prijedlog prihvati. 1 Djelovanje Josipa Šokčevića od umirovljenja do smrti kada je bio doživotnim članom Reicsrat-a treba još istražiti, kako bi slika o ovom velikom čovjeku bila potpuna. 2 Trebat će nešto više od tri decenija da zasja, po učincima i uslugama svojem narodu, još jedno veliko ime: Isidor Kršnjavi. R.Sabadi U POVODU 20-TOG ZASJEDANJA MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA TOPOLU U BUDIMPEŠTI (od 1. do 4. 10. 1996. godine) Uvod Međunarodna komisija za topolu (International Poplar Commission - IPC) osnovana je 1947. godine u Parizu prilikom "Međunarodnog tjedna topole" (Semaine internationale du penplier). Prilikom 10-tog zasjedanja 1959. godine predloženo je uključivanje komisije u FAO, stoje i prihvaćeno iste godine na 10-tom zasjedanju FAO konferencije (Tenth session of the FAO Conference). Prilikom uključivanja u FAO predložena je i Konvencija IPC, koja je stupila na snagu 1961. godine, a dopunjena je 1977. godine. Konvencijom su utvrđene statusne i organizacione značajke u odnosu na matičnu FAO organizaciju i zemlje članice. Osnov djelovanja IPC čine: - Izučavanje znanstvenih, tehničkih, socijalnih i ekonomskih aspekata uzgoja topola - Promicanje razmjena ideja i materijala između istraživača, proizvođača i korisnika - Organizacija zajedničkih istraživačkih programa - Poticanje organizacije kongresnih aktivnosti i studijskih putovanja - Izvješćivanje i izrada prijedloga za Zasjedanje, za potrebe FAO i nacionalnih komisija U organizacionom smislu na čelu Komisije je profesionalni tajnik (službenik FAO) te Izvršni komitet koji se bira svake četiri godine (prilikom zasjedanja), a zaduženje za koordinaciju rada radnih tijela Komisije i pripremu i organizaciju zasjedanja, koja se održavaju svake četiri godine. Radna tijela Komisije čine: Podkomitet za nomenklaturu i registraciju, te Radne skupine: za iskorišćivanje i uporabu drva, za bolesti, za štetnike, za oplemenjivanje, i za proizvodnju biomase. Hrvatska i IPC Hrvatska je primljena kao 35. zemlja članica u Međunarodnu komisiju za topolu 23. 09. 1992. godine na 19-tom zasjedanju Komisije u Zaragozi (Španjolska). Sudjelovanje hrvatske delegacije na zasjedanju, te sam prijem u članstvo realiziranje na temelju zahtjeva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede upućenog nadležnim tijelima FAO u Rimu. Kako u vrijeme održavanja Zasjedanja, Hrvatska nije bila članica FAO, o učlanjenju u Komisiju odlučivalo se glasovanjem (osobnim izvještavanjem šefova delegacija na plenarnoj sjednici Zasjedanja). O prijemu se pozitivno izjasnilo svih 22. prisutne članice, stoje bilo nužno jer se prema Konvenciji odluka donosi dvotrećinskom većinom (ukupno do tada 33 članice). Prijem Hrvatske u članstvo IPC, značajan je jer se radi o jednom od prvih, ako ne prvom, učlanjenju Hrvatske u međunarodne šumarske stručne udruge. U razdoblju između dva zasjedanja imenovana je Hrvatska komisija za topolu, (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva), a u suradnji s JP "Hrvatske šume", te znanstvenicima Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta pokrenute su aktivnosti oko organizacije znanstveno- istraživačkog rada vezano za gospodarenje plantažama, kulturama i prirodnim sastojinama topola i vrba. Na poticaj Hrvatske komisije za topolu, od strane Ministarstva imenovana je i Komisija za priznavanje, odobravanje i zaštitu sorti šumskog bilja. Hrvatska je uključena u europski program očuvanja genofonda europskih šuma EUFORGEN (The European Forest Genetic Resources Programme) vezano za očuvanje genofonda europske crne topole P. nigra. |