DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 91 <-- 91 --> PDF |
U svezi sa izvješćima zemalja članica za razdoblje 1992-1995. godine slijedilo je izlaganje tajnika gospodina Balla. Izvješće je dostavilo čak 25 članica. Pored uobičajenih informacija o površinama, drvnoj zalihi, proizvodnji, izvozu i uvozu drva, značajno je za europske zemlje sudjelovanje u EUFORGENU, na očuvanju genofonda crne topole, i s tim u svezi osnivanje mreže zaštićenih prirodnih sastojina crne topole. Zemlje u tranziciji izvješćuju o privatizaciji u oblasti podizanja plantaža i kultura i pratećoj drvnoj industriji. Neke europske zemlje izvršile su promjene u politici u svezi s namjenskim korištenjem zemljišta, potičući podizanje plantaža topola, posebno na površinama koje su izdvojene iz poljoprivredne proizvodnje. Pojedine zemlje su ozakonile zabranu podizanja plantaža i kultura u dijelovima riječnih inudacija radi očuvanja prirodne raznolikosti okoliša. Rad po radnim skupinama odvijao se u toku poslijepodneva drugog dana i idući dan. U sklopu rada skupine za uzgajanje i oplemenjivanje bilo je i izlaganje Dr. D. Kajbe u svezi s navedenim referatom o selekciji klonova stablastih vrba pogodnih za proizvodnju biomase. Također je u toku rada skupine za bolesti Mr. B. Hrašovec održao izlaganje u svezi s navedenim referatom o štetniku resičaru (Lispothrips crassipes). Zasjedanje je završilo II. plenarnom sjednicom, na kojoj su izložena izvješća voditelja radnih skupina o radu u protekla dva dana. Također je izvršeno glasovanje za izbor novih članova Izvršnog komiteta za naredno razdoblje (izabrano 11 članova). Na završetku sjednice tajnik Komisije gospodin Bali izvjestio je o ponudama zemalja za organizaciju sljedećeg zasjedanja. Ponude su stigle iz Irana, Čilea, SAD / Kanade, Indije i Novog Zelanda. O domaćinu idućeg zasjedanja Komisije odlučit će Sekretarijat FAO. Josip Sikora, dipl. inž. šum. PRIRODOSLOVNA ISTRAŽIVANJA RIJEČKOG PODRUČJA Povodom 120. godišnjice utemeljenja i 50. godišnjice javnog djelovanja Prirodoslovni muzej u Rijeci u tom je gradu od 23. do 26. listopada 1996. godine održao znanstveno savjetovanje o prirodoslovnim istraživanjima riječkog područja. Kako je to zacrtao organizator savjetovanja i slavljenik Prirodoslovni muzej Rijeka (PMR), svrha savjetovanja bila je sumirati i vrednovati rezultate prirodoslovnih istraživanja na širem riječkom području Županije primorsko-goranske s posebnim osvrtom na prioritete u svrhu poboljšanja kvalitete življenja i održivog razvoja. Skup u Rijeci, kojem su pokrovitelji bili Ministarstvo znanostili tehnologije RH, Županija primorsko-goranska i Grad Rijeka, okupio je 132 stručnjaka i znanstvenika iz Zagreba, Rijeke, Splita, Rovinja, Osijeka, Senja i Opatije te Ljubljane iz Rep. Slovenije. Ukupno je bilo prijavljeno preko 90 referata, od kojih je jedan dio bio prezentiran putem usmenog izlaganja, a drugi dio u obliku postera. Iz povijesti prirodoslovnih istraživanja riječkog područja bilo je 13 referata, meteorologija i hidrografija bile su zastupljene sa 10 referata, geologija sa 19 te biologija kopna - flora sa 11 i biologija kopna - fauna sa 14 referata. S obzirom da se Županija primorsko-goranska od ukupno svoja tri prirodnogeografski različita dijela - primorskog, goranskog i otočnog, pretežito prostire na priobalju i otocima s odgovarajućim dijelom našeg teritorijalnog mora, razumljivo je da su referati na temu biologije mora bili naj zastupljeni]´i. Rad skupa odvijao se po cijeli dan, osim stanke za ručak, u modernoj, udobnoj, dobro osvijetljenoj i ozvučenoj dvorani našeg riječkog brodara "Croatia line" u samom srcu grada. Tu je i održana svečanost otvaranja savjetovanja, dok su u predvorju bili izloženi posteri. Prema riječima ravnateljice muzeja i predsjednice Organizacijskog odbora savjetovanja Milvane Arko- Pijevac, izrečenim na svečanosti otvaranja skupa, datumom utemeljenja PMR smatra se 16. svibnja 1876. godine kada je dr. Josef Roman Lorenz, po uzoru na bečki Naturhistorisches Museum, poslao gradonačelniku Rijeke razrađen program razvoja regionalnog prirodoslovnog muzeja. Do samog osnivanja muzeja dolazi gotovo 70 godina kasnije, točnije 1945. godine na inicijativu visokog riječkog činovnika i ljubitelja prirode Maria Rossia, da bi konačno muzej s malim akvarijem bio otvoren za javnost u zgradi u kojoj se nalazi i danas 1. svibnja 1946. godine. Uz brojne uglednike grada, županije i Republike, otvorenje skupa uveličali su svojom nazočnošću kćerka i unuk Maria Rossia gospođa Mirella i Mario Rossi jun. iz Italije. Što se pak dr. Josefa Romana Lorenzatiče, ovom istaknutom prirodoslovcu, istraživaču hrvatskog primorskog krša i riječkom gim |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 92 <-- 92 --> PDF |
nazijskom profesoru, u prigodi 120. godišnjice osnivanja muzeja zahvalni muzealci i Hrvatsko-austrijsko društvo podigli su na zgradi PMR u Rijeci spomen ploču, a obližnju uličicu nazvali Lorenzovim prolazom. Na jednom od postera bila je izložena "kulturno-geografska karta" primorskog krša Hrvatske, koju je Lorenz izradio 1875. godine, a uz nju karta biljnih zajednica približno istog prostora dr. Ive Horvata izrađena gotovo jedno stoljeće kasnije. Slika 1: Otkrivanje spomen ploče zaslužnom strancu Austrijancu dr. Josefu Romanu Lorenzu, utemeljitelju riječkog Prirodoslovnog muzeja. U ime Grada Rijeke ploču je otkrio zamjenik gradonačelnika Zdravko Lisac. Od, kako smo naprijed istakli, velikog broja referata prezentiranih na znanstvenom skupu u Rijeci za ovaj prikaz izdvajamo: I. Trinaj stić i Z. Pavletić : Povijest istraživanja riječke flore B. Britvec i B. Milosevic: Entomološka istraživanja kvarnersko-goranskog područja K. Zaninović : Bioklimatske karakteristike riječkog područja Z. P e 1 c e r: Kulturno-geografska karta J. R. Lorenza vegetacija i klimazonalna podjela Č. Benac i G. Durn : Crvenice u području Kvarnera J. Topic, N. Šegulj a i Lj. Ilijanić: Flora i vegetacija Gorskog kotara i njihova zaštita V. Ivančević : Pošumljavanje dijela Hrvatskog primorja u 19. i 20. stoljeću I. Tri na j stić i Z. Pavletić : As. Ostryo-Quercetum ilicis Trinaj stić u okolici Rijeke Ž. Španjol : Posebni rezervat šumske vegetacije šuma Dundo na otoku Rabu Đ. R a u š, Ž. Španjol i D. Baričević: Ekološkobiološka istraživanja na trajnim pokusnim plohama u šumama Županije primorsko-goranske Đ. Huber,J. Kusak i A. Frković: Veliki predatori Gorskog kotara - stanje i izgledi A. Frković : Naseljavanje i ulov risa (Lynx lynx) u Županiji primorsko-goranskoj u razdoblju 19741996. godine. M. Gradečki i K. Pošten jak: Kvalitativna svojstva sjemena jele (Abies alba Mill.) iz poznatih sjemenskih sastojina Hratske. G. S u š i ć : Ornitološka istraživanja riječkog područja. Svi referati, kako stoji u posljednjoj obavijesti Prirodoslovnog muzeja Rijeka, bit će tiskani u posebnom zborniku savjetovanja, koji izlazi u rujnu 1997. godine. Za sve sudionike savjetovanja bio je posebno zanimljiv okrugli stol, upriličen trećeg, pretposljednjeg dana riječkog skupa. Vodio ga je Andrija Randić iz Odjela za Jadran Državne uprave za zaštitu okoliša uz sudjelovanje dr. Čedomira B e n c a, dr. Ive K a 1 č i ć a, dr. Antonijete Požar-Domac, mr. Milana Sijerk o v i ć a, dr. Đure H u b e r a, dr. Ive T r i n a j s t i ć a, dr. Gorana Sušica, Snježane Frković i dr. Kako je tema bila zaštita okoliša na primjeru creškološinjskog arhipelaga, za koji je kao pilot-projekt sačinjen detaljan program gospodarenja i zaštite, valjalo bi na isti način razraditi planove smislenog korišćenja cijelog priobalja. Sudionici su se usprotivili najavljenom davanju u zakup (koncesiju) 48 naših otočića-svjetionika na rok od 13 godina, a da zapravo ne znaju pravu vrijednost tog nacionalnog blaga. Raspravljano je i pitanje marina, koje niču poput gljiva iza kiše (na Jadranu ih danas ima 43 s 20000 vezova), a podižu se na takvim mjestima gdje ih nitko pametan u svijetu ne bi podigao. Zbog devastacije pejsaža kritici nije mimoišla ni upravo dovršena "zimska dionica" poluautoceste Rijeka- Zagreb kroz Gorski kotar, uz koju su otvoreni brojni kamenolomi i gdje se trasa, ne štujući zasade znanstvene geološke literature, premješta po miloj volji pa dolazi do klizišta i poskupljenja radova. Podaci meteoroloških istraživanja upozoravaju da je šire područje Rijeke prilično onečišćeno, da čak 45% svih kiša pada u obliku kiselih kiša. Kako bi se znanstveno utvrdilo u kojoj mjeri na propadanje goranskih šuma utječu kisele kiše ili koji drugi čimbenik, valjalo bi takva istraživanja pro |