DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 98 <-- 98 --> PDF |
pregled šumarija gdje su postavljene plohe za istraživanje i to šumarije: Pula, Crikvenica, Senj, Makarska, Brač i Korčula. Na tim plohama autor je obavio za navedene vrste drveća opća istraživanja prema postojećoj literaturi o geološkoj podlozi, tlima, klimi, koju je obradio na sljedećim meteorološkim postajama: 1. Pula 2. Crikvenica 3. Senj 4. Makarska 5. Sutivan (otok Brač) 6. Vela Luka (otok Korčula), dokumentirajući te podatke sa 95 tablica, na kojima su klimatološki podaci obrađeni za razdoblje 1974. do 1993. godine. Nadalje je obradio vegetacijska obilježja istraživanih područja. U skladu sa biljnogeografskim činjenicama, a na temelju svih dosadašnjih iskustava, može se u okviru cjelokupnog našeg Krša lučiti u pogledu autoktonog biljnog pokrova više zasebnih, sa fitocenološkog gledišta jedinstvenih i dobro karakteriziranih područja prema Horvatiću( 1958): Eurimediteranska područja zimzelene vegetacije sveze Quercion ilicis l područje crnike ili česmine. Submediteranska područja listopadne vegetacije sveze Carpinion orientalis I područje bijelog i crnog graba. Kontinentalna i gorska područja vegetacijske sveze Fagion illyricum I područje bukve i običnog graba. Područje šumske zajednice Quercetum confertae-cerris I područje hrasta sladuna i cera. Autor je vegetaciju detaljno obradio po navedenim područjima U poglavlju Vlastita istraživanja donosi metodiku rada i navodi da mu je najveći problem bio izbor sustavne metodike rada i jedinstvenih parametara istraživanja. S obzirom da je svaki požar po svojim obilježjima drukčiji (vrsta drveća, vrijeme požara, klima, reljef, tlo i dr.), teško je bilo metodološki jednako obraditi sve plohe. Zbog toga je autor težio da obuhvati što više parametara. Na terenu su plohe iskolčene i obilježene i to: Pokusne plohe postavljene su na području ovih šumarija i u sljedećim izgorjelim sastojinama: 1. Šumarija Pula - kultura alepskog bora (Pinus halepensis) - kultura pinije (Pinuspinea) 2. Šumarija Crikvenica - kulture crnog bora (Pinus nigra) 3. Šumarija Senj - kulture crnog bora (Pinus nigra) 4. Šumarija Makarska - kulture alepskog bora (Pinus halepensis) 5. Šumarija Brač - autoktona sastojina crnog bora (Pinus nigra ssp. dalmatica) 6. Šumarija Korčula - kulture alepskog bora (Pinus halepensis) - autoktone sastojine alepskog bora (Pinus halepensis) Plohe su na terenu praćene i u nekoliko navrata mjerene. Laboratorijskim radom autor je obradio i to: a) Tlo Mehanički sastav određen je pipet metodom u suspenziji tla s Na4P207 (natrijev pirofosfat). pH je određen elektrometrijski, primjenom kombinirane elektrode (H20 i 0,01 MCaCL). Količina karbonata određena je Scheibler-ovim kalcimetrom. Količina humusa određena je po Tjurinu, a dušika po Kjehldal- Bremner metodi. Fosfor i kalij određeni su AL metodom. b) Biljni materijal Količina dušika određena je po Kjehldal-u. Za određivanje P, K, Ca i Mg spaljivana je organska tvar u sulfatnoj i perklornoj kiselini, a zatim je fosfor određen spektrofotometrijski, kalij i kalcij plamenfotometrijski, a magnezij atomskom absorpcijom. Količina pepela određena je spaljivanjem na 700 °C. U poglavlju Rasprava autor raspravlja o dobivenim rezultatima vlastitih istraživanja. Rasprava je obrađena na 15 stranica s navedenim brojčanim i opisnim podacima i dokumentira uspješan rad autora. U poglavlju Zaključci pristupnik iznosi u 21. točki sve svoje dobivene rezultate trogodišnjih terenskih i laboratorijskih istraživanja. Od tih podataka dvije brojke zaslužuju posebnu pozornost a) interval požara je oko 25 godina: godišnje izgori oko 10000 ha na području od oko 250 000 ha (površina stvarno osjetljiva na požare); b) u posljednjih 20 godina izgorena površina rasla je za 300 ha godišnje. Prema vrsti vegetacije, u opožarenim površinama šume bora sudjeluju sa čak 22% ukupnih površina (41 176 ha), panjače sa 20% (36 891 ha), makije sa 23% (42 399 ha), dok se ostali dio od 61 894 ha (35%) odnosi na ostale obrasle površine. Oštećena ili izgorjela drvna masa prelazi količinu od 1 421 142 m3 (razdoblje 1973. do 1993.) godine). U zaključcima autor daje upute za obnovu izgorjelih površina i navodi postupke koji su potrebni prilikom obavljanja njege ili uopće nisu potrebni s obzirom da nam je cilj dobiti prirodnu mješovitu autoktonu vegetaciju. U poglavlju Citirana literatura, autor je prikazao 250 naslova citirane literature i to 207 domaćih i 43 strana naslova, čime je pokazao da je u potpunosti ovladao stručnom literaturom toga područja. Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. |