DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 99 <-- 99 --> PDF |
NIKOLA PERNAR Na šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 28. listopada 1996. obranio je disertaciju sveučilišni asistent mr. se. Nikola Pernar, dipl. inž. šumarstva, pod naslovom "Uzroci varijabilnosti organskog kompleksa na kršu zapadne Hrvatske", te stekao znanstveni stupanj doktora biotehničkih znanosti iz znanstvenog polja Šumarstvo, znanstvene grane Uzgajanje šuma, znanstvenog ogranka Šumarska pedologija. Životopis - Nikola Pernar rođen je 7. studenoga 1961. godine u Lipicama, općina Brinje. Osnovnu školu završio je u Križpolju, a srednju šumarsku školu 1980. godine u Karlovcu. Iste godine upisao se na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na Šumarski odjel, gdje je diplomirao 1986. godine. Prvo radno mjesto mu je u Šumariji Ogulin, gdje je radio na uzgoju, zaštiti i iskorišćivanju šuma. Krajem 1986. godine izabran je za asistenta iz Pedologije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje i sada radi. Poslijediplomski studij iz Pedologije upisao je 1987. godine na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a završio 1991. godine. Magistrirao je s temom: "Svojstva tla pod sas tojinama breze {Betula pendula Roth.) i bukve (Fagus sylvatica L.) na Papuku". Temeljem dosadašnjeg znanstvenog i stručnog rada bibliografija dr. se. Nikole Pernara je slijedeće strukture i sadržaja: do sada je kao autor ili koautor objavio 15 radova, od čega 6 znanstvenih, 2 stručna, 7 radova na znanstvenim skupovima, te izradio 7 stručnih studija. Postupak odobrenja i obrane disertacije — Povjerenstvo za ocjenu uvjeta i odobrenje naslova disertacije u sastavu: prof. dr. se. Đuro Rauš, prof. dr. se. Ferdo Bašić, i dr. se. Jakob Martinović predložilo je, a Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (21. prosinca 1993.) odobrilo je mr. se. Nikoli Pernaru izradu disertacije, te za mentora imenovalo dr. se. Jakoba Martinovića, znanstvenog savjetnika. Po predaji disertacije Vijeće je (23. rujna 1996.) imenovalo Povjerenstvo za ocjenu u sastavu: izv. prof. dr. se. Joso Vukelić, dr. se. Jakob Martinović i prof. dr. se. Ferdo Bašić. Nakon pozitivne ocjene rada isto Povjerenstvo imenovano je (17. listopada 1996.) za postupak javne obrane disertacije. Sažetak rada - Doktorski rad mr. se. Nikole Pernara je obima 173 (XII + 120 + 40) stranice, uključujući 76 tablica i 37 slika. U raduje prikazano 126 naslova citirane literature (54 stranica i 72 domaća naslova). Disertacija je podijeljena u 9 poglavlja: Uvod, Zadatak i cilj istraživanja, Prirodne značajke istraživanog područja, Metode rada, Rezultati i istraživanja, Rasprava, Zaključci, Literatura i Prilozi. Sažetak rada - Kao što se iz naslova vidi, ovaj projekt usmjerenje na znanstveno rasvjetljavanje činjenica vezanih za varijabilnnost parametara organskog kompleksa smedeg tla na vapnencu, kao najzastu pljenijeg tla u pedosferi Hrvatske, poglavito na kršu zapadne Hrvatske. Teorijski, broj utjecaja različitih čimbenika na varijabilnost pedokemijskih svojstava, pa tako i organskog kompleksa tla, neograničen je. Stoga se u znanstvenim istraživanjima obično uzima u analizu minimalan broj čimbenika koji zadovoljavaju izabranu metodu istraživanja. U ovom radu u tu svrhu izabrani su samo oni čimbenici koji, prema dosadašnjim spoznajama, imaju ključan utjecaj na neka svojstva organske tvari tla, koja su, zajedno sa za njih karakterističnim pedokemijskim parametrima, nazvana organski kompleks tla (OKT). Cilj ovog rada bio je istražiti neke značajke organskog kompleksa smeđeg tla na vapnencu i provjeriti na taj način hipoteze proizašle iz dosadašnjih istraživanja slične naravi, u kojima se govori o: - relativno visokoj varijabilnosti kompleksa smeđeg tla na vapnencu - uzročnoj povezanosti te varijabilnosti s: - drugim pedofiziografskim svojstvima - klimatskim čimbenicima - vegetacijskim čimbenicima - geomorfološkim čimbenicima U uvodnom poglavlju raspravljeno je i pokazano da kao poligon za ovo nije slučajno izabrano smeđe tlo na vapnencima, i to u području krša zapadne Hrvatske. Iz ovoga se nametnuo i zadatak istraživanja, a taj je bio: na temelju odabranih pokazatelja stanja tla i ekosustava u cjelini istražiti opće zakonitosti u pretpostavljenim odnosima. Ti pokazatelji su sljedeći: a) klimazonalna pripadnost vegetacije b) nadmorska visina pedološkog profila |