DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 99     <-- 99 -->        PDF

NIKOLA PERNAR


Na šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu 28. listopada
1996. obranio je disertaciju sveučilišni
asistent mr. se. Nikola Pernar,
dipl. inž. šumarstva, pod naslovom


"Uzroci varijabilnosti organskog
kompleksa na kršu zapadne Hrvatske",
te stekao znanstveni stupanj
doktora biotehničkih znanosti
iz znanstvenog polja Šumarstvo,
znanstvene grane Uzgajanje šuma,
znanstvenog ogranka Šumarska pedologija.


Životopis - Nikola Pernar rođen
je 7. studenoga 1961. godine u Lipicama,
općina Brinje. Osnovnu školu
završio je u Križpolju, a srednju
šumarsku školu 1980. godine u Karlovcu.
Iste godine upisao se na Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
na Šumarski odjel, gdje je diplomirao
1986. godine. Prvo radno
mjesto mu je u Šumariji Ogulin,
gdje je radio na uzgoju, zaštiti i iskorišćivanju
šuma. Krajem 1986.
godine izabran je za asistenta iz Pedologije
na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu, gdje i sada radi. Poslijediplomski
studij iz Pedologije upisao
je 1987. godine na Šumarskom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu, a
završio 1991. godine. Magistrirao
je s temom: "Svojstva tla pod sas


tojinama breze {Betula pendula
Roth.) i bukve (Fagus sylvatica L.)
na Papuku". Temeljem dosadašnjeg
znanstvenog i stručnog rada
bibliografija dr. se. Nikole Pernara
je slijedeće strukture i sadržaja: do
sada je kao autor ili koautor objavio
15 radova, od čega 6 znanstvenih, 2
stručna, 7 radova na znanstvenim
skupovima, te izradio 7 stručnih
studija.


Postupak odobrenja i obrane
disertacije — Povjerenstvo za ocjenu
uvjeta i odobrenje naslova disertacije
u sastavu: prof. dr. se. Đuro
Rauš, prof. dr. se. Ferdo Bašić, i dr.
se. Jakob Martinović predložilo je,
a Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu (21.
prosinca 1993.) odobrilo je mr. se.
Nikoli Pernaru izradu disertacije, te
za mentora imenovalo dr. se. Jakoba
Martinovića, znanstvenog savjetnika.
Po predaji disertacije Vijeće
je (23. rujna 1996.) imenovalo Povjerenstvo
za ocjenu u sastavu: izv.
prof. dr. se. Joso Vukelić, dr. se. Jakob
Martinović i prof. dr. se. Ferdo
Bašić. Nakon pozitivne ocjene rada
isto Povjerenstvo imenovano je


(17. listopada 1996.) za postupak
javne obrane disertacije.
Sažetak rada - Doktorski rad
mr. se. Nikole Pernara je obima 173
(XII + 120 + 40) stranice, uključujući
76 tablica i 37 slika. U raduje
prikazano 126 naslova citirane literature
(54 stranica i 72 domaća naslova).


Disertacija je podijeljena u 9 poglavlja:
Uvod, Zadatak i cilj istraživanja,
Prirodne značajke istraživanog
područja, Metode rada, Rezultati
i istraživanja, Rasprava, Zaključci,
Literatura i Prilozi.


Sažetak rada - Kao što se iz naslova
vidi, ovaj projekt usmjerenje
na znanstveno rasvjetljavanje činjenica
vezanih za varijabilnnost parametara
organskog kompleksa smedeg
tla na vapnencu, kao najzastu


pljenijeg tla u pedosferi Hrvatske,
poglavito na kršu zapadne Hrvatske.
Teorijski, broj utjecaja različitih
čimbenika na varijabilnost pedokemijskih
svojstava, pa tako i organskog
kompleksa tla, neograničen
je. Stoga se u znanstvenim istraživanjima
obično uzima u analizu
minimalan broj čimbenika koji
zadovoljavaju izabranu metodu istraživanja.
U ovom radu u tu svrhu
izabrani su samo oni čimbenici koji,
prema dosadašnjim spoznajama,
imaju ključan utjecaj na neka svojstva
organske tvari tla, koja su, zajedno
sa za njih karakterističnim pedokemijskim
parametrima, nazvana
organski kompleks tla (OKT). Cilj
ovog rada bio je istražiti neke značajke
organskog kompleksa smeđeg
tla na vapnencu i provjeriti na
taj način hipoteze proizašle iz dosadašnjih
istraživanja slične naravi, u
kojima se govori o:


- relativno visokoj varijabilnosti
kompleksa smeđeg tla na vapnencu
- uzročnoj povezanosti te varijabilnosti
s:
- drugim pedofiziografskim svojstvima
- klimatskim čimbenicima
- vegetacijskim čimbenicima
- geomorfološkim čimbenicima
U uvodnom poglavlju raspravljeno
je i pokazano da kao poligon
za ovo nije slučajno izabrano smeđe
tlo na vapnencima, i to u području
krša zapadne Hrvatske.


Iz ovoga se nametnuo i zadatak
istraživanja, a taj je bio: na temelju
odabranih pokazatelja stanja tla i
ekosustava u cjelini istražiti opće
zakonitosti u pretpostavljenim
odnosima.


Ti pokazatelji su sljedeći:
a) klimazonalna pripadnost vegetacije
b) nadmorska visina pedološkog
profila




ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 100     <-- 100 -->        PDF

c) nagib i izloženost terena
d) makroklimatski elementi
(temperatura, padaline)
e) debljina pedogenetičkih hori


zonata i dubina tla
f) reakcija A- i (B)- horizonta tla
g) sadržaj humusa u A- i (B)- ho


rizontu tla


h) sadržaj ukupnog i mineralnih
oblika dušika u A- i (B)- horizontu
tla


i) sadržaj fizioloških aktivnih oblika
fosfora i kalija u A-i
(B)- horizontu tla


j) sadržaj gline u A- i (B)- horizontu
tla
k) grupni sastav humusa u Ahorizontu
tla


U radu je posebna težina dana
parametrima koji najbolje objašnjavaju
kvalitativna i kvantitativna
svojstva organskog kompleksa kalcikambisola,
a to su sadržaj humusa
i dušika, te grupni sastav humusa.


U statističkoj obradi podaci su
strukturirani u 8 tretmana (1 skup sve
biljne zajednice - fitobioklimati


(Ostryo -Quercetum pubescentis
/Ht./ Trinajstić 1977; Seslerio-
Fagetum sylvaticae /Ht. 1950 / M.
Wraber 1960; Abieti-Fagetum dinaricum
Treg. 1957; Homogino
alpinae-Fagetum sylvaticae /Ht.
1938 / Borh. 1963; Lamio orvale-
Fagetum sylvaticae Ht. 1938) i skupine
zajednica (primorske i kontinentalne)
zajedno - i 7 podskupova


- 5 biljnih zajednica (fitobioklimata)
+ dvije skupine zajednica). Uz to
poseban skup čini grupni sastav humusa.
U radu su primijenjene faktorska
analiza, kanonička korelacija
i diskriminantna analiza.


Analiza varijabilnosti organskog
kompleksa smeđeg tla na vapnencu
u ovom radu temelji se prvenstveno
na determiniranju i utvrđivanju jačine
utjecaja vegetacijskih (fitobioklimatskih),
geomorfoloških i pedoloških
čimbenika na odabrane
pokazatelje stanja organske tvari
tla.


Rezultati istraživanja u sažetom
su obliku prikazani u poglavlju Zaključci,
gdje se posebno ističe sljedeće:


a) u primorskim fitocenozama
postoji jaka veza između ugljika i
dušika u tlu, porastom ugljika raste
i sadržaj ukupnog dušika,


b) u kalcikambisolu primorskih
fitocenoza ima više ukupnog dušika
nego u kontinentalnim fitocenozama,


c) odnos mineralnog prema ukupnom
dušiku širi je u kontinentalnim
fitocenozama,


d) osnos huminskih i fulvo kiselina
u A horizontu širi je u primorskim
fitocenozama nego u kontinentalnim,


e) utvrđene su razlike između
pojedinih fitocenoza u sadržaju ukupnog
dušika u čitavom profilu,
sadržaju mineralnog dušika u (B)
horizontu i sadržaju humusa u (B)
horizontu,


f) porastom nadmorske visine
raste sadržaj humusa u A horizontu i
opada sadržaj mineralnih oblika dušika
u cijelom profilu tla,


g) smanjenjem srednje godišnje
temperature zraka raste sadržaj humusa
i C : N odnos u A horizontu,


h) potvrdila se teza o visinskoj
zonalnosti svojstava kalcikambisola
i to poglavito sadržaja humusa,
mineralnih oblika dušika, C : N odnosa,
odnosa huminskih i fulvo kiselina
i sadržaja fulvo kiselina.


Varijabilnost fiziografskih svojstava
šumskih tala, poglavito u njihovu
površinskom dijelu, čimbenik
je koji predstavlja značajan problem
pri usvajanju informacija o
šumskom tlu i njihovom involviranju
u šumskogospodarski plan ili
prostorni plan nekog područja.


Prema mišljenju Povjerenstva
za ocjenu Disertacije autor je na
primjeru kalcikambisola, najzastupljenijeg
i gospodarski najvažnijeg
tipa šumskog tla u Republici Hrvatskoj,
za disertaciju izabrao krupan
znanstveni problem, ispravno
postavio cilj istraživanja i primijenio
suvremene metode rada. Na bogatom
materijalu i znalački izabranim
pedološkim, geomorfološkim i
vegetacijskim parametrima vrlo su
uspješno utvrđeni uzroci varijabilnosti
organskog kompleksa kalcikambisola
na kršu zapadne Hrvatske,
kao i važne pravilnosti u procesu
humizacije istraživanog tla. Zato
su u disertaciji iskazani rezultati istraživanja
vrlo značajan prinos šumarskoj
znanosti poglavito šumarskoj
pedologiji.


Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum.