DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 10 <-- 10 --> PDF |
D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997). 115-126 Stanje šuma u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća bilo je teško iz više razloga: neriješeni imovinsko-pravni odnosi između feudalaca i kmetova, prevelika sječa šuma, krčenje šuma itd. Tada još Šumarski list nije izlazio pa je zanimljivo o šumarskim problemima navesti knjižicu pod naslovom ŠTO BI VALJALO RADITI, da šumarstvo u Hervatskoj i Slavoniji procvieta u deržavno-gospodarstveno uharu zemlje sastavljeno po nalogu grofa Eltza od grofovskog Eltzovog šumara Adolfa Divalda, objavljenu u zagrebačkim Narodnim novinama 1864. u br. 113-116 i 120-124; druga je jedinica Unser Fortwesen, objavljena u novinama "Agramer Zeitung" 1864., br. 117-121. "Nijedno ni drugo nije original, nego, u Narodnim novinama, prijevod, a u Agramer Zeitungu opširan prikaz sadržaja originala, knjižice izdane iste, 1864., godine u Osijeku, a knjižica se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. U originalu naslov je knjižice Divald, Adolf, Graf: Was sollte geschehen im die Fortswirtschaft in Croatien u. Slavonien in staatsvirthschaftlichen Interesae des Landes zur Hüthe zu bringen. Esseg, 1864. Navod daje knjižica sastavljena po nalogu grofa Eltza nalazi se i u originalu, ali na unutar njem listu. ´Što bi valjalo raditi´ na unapređenju šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji u ono vrijeme zapravo je odgovor, kako stoji na početku ove knjižice, na "Naredbu visokog hervatsko-slavonskog namjesništva" koja je tražila izvješće o stanju šumarstva i gospodarenja šumama te prijedloge za poboljšanje gospodarenja. Inicijativa je zapravo potekla od "Hérvatsko-slavonske dvorske kancelarije" (u Beču), koja je "dočula" da se u "hrvatskoj i slavonskoj kraljevini utamanjuju šume, i da ne sieku i ne izkoriepljuju samo seljani poveće prostorije šumah nego i više zemaljskih vlastelinah, koji ih po propisu i ne sade." (P i š k o r i ć, 1991.). Godinu dana poslije D i v a 1 d o v e knjižice izlazi u Hrvatskoj knjiga Slovaka akademika Bogoslava S u 1 e ka (1816 - 1895) pod naslovom Koristi i gajenje šumah, Zagreb, 1865. U toj je knjizi B. Šulek obradio šumarstvo u tri dijela: Koristi šumah, Naša gora, Gajenje šumah. Vrlo je zanimljiva statistika šuma B. Šuleka koja u sažetom obliku izgleda ovako: Područje površina šuma u ha Provincijal 548.984 Vojna krajina 728.367 Dalmacija 273.703 Jedino površina šuma u Vojnoj krajini donekle odgovara točnoj brojki (741.907,55 ha). Glede Provincijala nisu uzete u račun šume u Međumurju, Hrvatskom Primorju itd. Bilo kako bilo, sredinom XIX. stoljeća B. Šulek bilježi površinu šuma u Dalmaciji u iznosu od 273.703 ha. B. Šulek se zalagao za unapređenje hrvatskog šumarstva ukazujući na iskustva u drugim europskim zemljama. Veliki je njegov doprinos hrvatskom šumarstvu u djelu Jugoslavenski imenik bilja (1879.) te u mnogim člancima i raspravama iz prirodoslovne struke. Poput njega i drugi priodoslovci imali su u drugoj polovici XIX. stoljeća veliki pozitivan utjecaj na razvoj šumarske struke, kao primjerice akademik Ljudevit Vukotinović (1813-1893), koj i je bio poznati botaničar. Isto tako su zaslužni liječnik i biolog akademik Josip Schlosser (1808- 1882), šumarnik i dendrolog Josip Etinger (1822. - 1908.), šumarnik Vatroslav Rački (1842.-1917), Vladoj Köröskenyi (1845- 1877), autor prvog djela u našoj stručnoj literaturi pisanog na hrvatskom jeziku: Obće šumarstvo, Zagreb, 1873. i drugi. Za razvoj šumarske struke veliko značenje ima pojava Šumarskog lista (1877) koji neprekidno izlazi 120 godina, tj. do dana današnjega (Prpić, (1996). GOSPODARSKO I ŠUMARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA (1860 - 1898) Osnivanje Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva 1841. znači početak naprednijeg poljodjelstva i šumarstva u Hrvatskoj. To je osobito došlo do izražaja kad je već sljedeće godine (1842) izašao iz tiska prvi broj Gospodarskog lista, koji eto - danas - navršava svoju 154. godišnjicu neprekidnog izlaženja. Šumarstvo je u to vrijeme također vrlo aktivno. To treba pripisati našim šumarskim stručnjacima koji su stekli svoje obrazovanje najvećim dijelom u šumarskoj akademiji u Mariabrunnu (Austrija) i manjim dijelom u Šćavnici (Ugarska, Slovačka). Osjećala se potreba za školovanjem u Hrvatskoj, u toliko više što je u Hrvatskoj 1858. stupio na snagu Zakon o šumama iz 1852. Isti osjećaj imali su gospodarski stručnjaci koji su putem svoga društva tražili u nekoliko navrata (1846., 1849. itd.) da se osnuje poljodjelska škola u Križevcima. Tom zahtjevu pridružili su se šumari Franjo Š p o r e r, Dragutin Kos i Antun To m i ć. Kako u Hrvatskoj tada nije bilo šumarske škole, Šumarsko društvo organiziralo je 1851. godine prvi šumarski stručni ispit. (P i skori ć, 1994.). Ali trebalo je čekati da se slomi Bachov apsolutizam i tek poslije njegova sloma 19. XI. 1860. Mojsije Baltic , savjetnik Kraljevske zemaljske hrvatske vlade otvara Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Do danas je izišlo nekoliko vrijednih edicija u povodu stote i stotrideset i pete obljetnice toga učilišta: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860 - 1960, Šumarski fa |