DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 11 <-- 11 --> PDF |
D. Klcpac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA kultet, Zagreb, 1963., str. 619; R. H usinée i P. Deli ć : Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, Ogranak Matice hrvatske, Križevci, 1995., str. 227. Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima bilo je prvo takvo učilište na južnoslavenskom području; ono je bilo jedino učilište u tadašnjoj monarhiji na kojem se predavalo hrvatskim jezikom. Glede ostalih tadašnjih poljoprivrednih škola u Europi valja spomenuti one u Ugarskoj - Georgikon (1797 - 1848), u Engleskoj - Oxford (1790), Njemačkoj - Möglin (1860), Francuskoj - Grignon (1846). U pogledu šumarskih škola u Europi samo je nekoliko njih starijih od križevačkoga učilišta; to su šumarske škole u Njemačkoj - Wurtemberg (1807), Tharandt (1816), u Švedskoj - Stockholm (1828), Austriji - Mariabrunn (1813), u Francuskoj - Nancy (1824) i Slovačkoj (biv. Ugarskoj) - Banska Šćavnica (1846). Rad učilišta bio je propisan posebnim pravilima koja su vrijedila do 1877. Po tim pravilima šumarsko naukovanje je trajalo dvije godine prema propisanoj naučnoj osnovi. Nakon 17 godina, tj. 1877. dolazi do reorganizacije šumarske obuke, koja se otada produljuje na tri godine naukovanja po novoj naučnoj osnovi sve do 1898., kada će šumarski dio učilišta u Križevcima prerasti u Šumarsku akademiju u Zagrebu. Na učilištu u Križevcima bilo je mnogo istaknutih nastavnika od kojih ću navesti: Dragutin H1 a v a, profesor šumarstva od 1861. do 1892. godine. Predavao je sađenje i gojenje šuma, dendrometriju, uporabu šuma, tehnologiju, šumarsko uredovanje, pošumljavanje krša, šumarsku taksaciju i uređenje šuma. Fran X. Kesterčanek, profesor šumarske struke. Službovao je od mjeseca studenoga 1878. do ožujka 1883. god. u svojstvu pravoga učitelja. U ožujku 1883. imenovan je županijskim nadšumarom u Zagrebu. U rujnu iste godine imenovan je profesorom, te je u tom svojstvu služio na zavodu do 8. prosinca 1899., a nakon toga premješten je zemaljskoj vladi u Zagrebu. Predavao je šumarsku upravu, sađenje i uzgoj šuma, čuvanje i uporabu šuma, šumarsku botaniku, tehnologiju drva, dendrometriju, računanje vrijednosti šuma, povijest, statistiku, literaturu šumarstva i opće šumarstvo. Vladimir Kiseljak, profesor šumarske struke. Služio na zavodu od ožujka 1873. do svoje smrti 1893. Predavao je čuvanje šuma i lovstvo, šumarsku zoologiju i entomologiju, šumarsku botaniku, šumarsku upravu, šumarsko kućanstvo i knjigovodstvo, povijest, literaturu i statistiku šumarstva. Mijo Kišpatić , profesor prirodnih nauka. Služio od listopada 1874. do listopada 1875. god. Predavao je fiziku, mineralogiju, geologiju, tloznanstvo, botaniku, klimatologiju i meteorologiju. Šumarski list br. 3-4, CXXI( 1997), 115-126 VjekoslavKöröskenyi, dr., profesor, služio je od siječnja 1860. do listopada 1879. Predavao aritmetiku, algebru, mjerstvo, graditeljstvo i graditeljsko risanje. Od siječnja 1874. do veljače 1878. upravljao zavodom kao namjesni ravnatelj. Dragutin Lambl, prvi ravnatelj. Službovao od 1860. do 1874., kada je umirovljen. Ivan Partaš , profesor za šumarsku struku. Služio od 1887. do 1898. godine. Predavao je uređivanje šuma, dendrometriju, šumarsko uredovanje, lovstvo, narodno gospodarstvo i šumarsku zoologiju. Izdavaštvo križevačkoga učilišta bilo je vrlo plodno, kako iz područja poljodjelstva, vinogradarstva, voćarstva, stočarstva, tako i iz šumarstva. Vrijedno je spomenuti ove šumarske knjige, odnosno izdanja: Fran Kesterčanek: Dendrometrija, Zagreb, 1881. Osnovi nauke računanja vrijednosti šume, Zagreb, 1882. Povijest i literatura šumarstva, Zagreb, 1883. Vjekoslav Kiseljak: Nauk o čuvanju šumah, Zagreb, 1883." VjekoslavKöröskenyi: Obće šumarstvo, Zagreb, 1873. Franjo Čordašić : Nauka o sadjenju i gajenju šuma, Zagreb, 1881. Gospodarsko računovodstvo, Zagreb, 1881. Dragutin Hlava: Šumska i tehnologijska iskustva, Zagreb, 1887. Forstliche und Technologische Erfahrungen, Zagreb, 1888. Prvi šumarski apsolventi s križevačkoga učilišta bila su (1863): Ivan Dundjerović iz Đakova, Nikola Ferk iz Varaždina i Nikola Koščec, također iz Varaždina. Zadnji apsolventi - njih 14 - bili su u godini 1899. U knjizi Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860 1960, Zagreb, I960., na str. 47-54 poimenično su po godištima navedeni šumarski apsolventi križevačkog učilišta. Ukupno je na tom učilištu šumarski studij završio 341 učenik. Ipak šumarsko naukovanje u to vrijeme nije bilo dovoljno za samostalno vođenje šumskog gospodarstva, nego je trebalo još položiti "državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva" prema Naredbi tadašnje hrvatske vlade od 18. X. 1886. godine, br. 33.094 (Izvor: A. Borošić -A. Goglia: Zakoni i naredbe, Zagreb, 1900. str. 227-234).: |