DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 12 <-- 12 --> PDF |
D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. 3- 4, CXXI (1997). 115-126 Naredba kr. hr.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 18. listopada 1886. br. 33.094., u pogledu državnoga izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva §. 1. Da tko bude pripušten k polaganju državnoga izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva potrebno je, da se izkaže: 1. dajeneporočan; 2. daje navršio dvadeset drugu godinu dobe svoje; 3. daje s dobrim uspjehom svršio šumarske nauke na kojem višem ili srednjem učilištu šumarskom, te daje u potonjem slučaju položio s dobrim uspjehom konačni izpit iz svih propisanih šumarskih predmetah; 4. daje najmanje dvie godine neprekidno boravio u praksi pri valjano vodjenom šumskom gospodarstvu; 5. da podnese vlastitimi nazori popraćeni strukovni opis onih šumarskih strukah i poslovah, koje je tečajem svoje dvogodišnje ili eventualno i dulje prakse kod šumskog gospodarstva vidio i obavljao. Istinitost toga opisa kao i to, da gaje kandidat sam sastavio i napisao, treba da bude potvrdjeno po dotičnom predpostavljenom činovniku šumarskom. Šumarski stručnjaci obrazovani na križevačkom učilištu bili su dobro osposobljeni za praktične poslove u šumarstvu. Njima treba zahvaliti za uspješno gospodarenje našim šumama. Osobno sam poznavao neke takozvane "križevačke šumare" a s nekima sam surađivao te o njima imam vrlo lijepe uspomene i veliko poštovanje. 38 godina djelovanja (1860 - 1898) šumarskog odsjeka križevačkog učilišta ostavilo je vrlo pozitivne tragove u hrvatskom šumarstvu To se najbolje odražava u nekim šumama, starim oko 100 - 140 godina, koje su uzgojili i njegovali naši stari šumarnici. Njihovi tragovi ostali su zapisani također u mnogim šumskogospodarskim osnovama. Zato ću spomenuti neke: Šumskogospodarska osnova brodske imovne općine koju je 1875. sastavio Mijo Rado š e v i ć, gospodarska osnova za šume vlastelinstva đakovačke biskupije prof. Dragutina H lave i Franje Kadić a iz 1884., šumskogospodarska osnova Mije Vrbanić a (1877) za Zagrebačku goru, šumskogospodarska osnova Jože Majnarić a za zemljišne zajednice Gorskog kotara, šumskogospodarska osnova R. K o 1 i b a š a za neke šume Prvostolnoga Kaptola zagrebačkog. Posebno je spomena vrijedna gospodarska osnova za šumu Brezje i Kosovac Gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima. Hrvatsko šumarstvo onog vremena vrlo dobro ilustriraju dvije izložbe, jedna u Zagrebu (1891) i druga u Budimpešti (1896) Prva izložba, nazvana "Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba 1891. godine", priređena je povodom 50-godišnjice osnivanja Hrvatsko-slavonskog gospo darskog društva. Šumarsko društvo organiziralo je vlastiti izložbeni paviljon s različitim eksponatima, što je bilo vrlo opširno i pozitivno ocijenjeno u tadašnjem tisku. Druga izložba-takozvana Milenijska izložba-održana je u Budimpešti 1896. Na toj izložbi Kraljevina Hrvatska i Slavonija imala je svoj izložbeni prostor, a šumarstvu i drvnoj industriji dodijeljen je posebni paviljon. O njemu P B a r i š i ć (1896) piše da on spada među najvelebnije zgrade na toj izložbi, a izgrađen je po projektu glasovitog arhitekta B o 1 é a. Najvredniji eksponat na Milenijskoj izložbi bila je "velika reljef karta koja prikazuje sve šume što pokrivaju zemljišta Hrvatske i Slavonije". Na izložbi je bilo knjiga i šumskogospodarskih karata te raznovrsnih zbirki, kao primjerice ona ofloriD.Hirca,o lišću, žiru, pupovima i kori pojedinih vrsta drveća J. Ettingera , zbirka ptica, divljači, poglavito onih iz lovišta grofova M. Bombel lesa, Eltza te baruna pi. Ghycyja iz "čabarske gospoštije". Iznad svega dominirali su izlošci iz drva, počevši od štapova, parketa, rezane i tesane građe do skupocjena hrastova namještaja. Milenijska izložba u Budimpešti dokaz je daje hrvatsko šumarstvo i prerada drva u Hrvatskoj bila u drugoj polovici XIX. stoljeća u europskom vrhu. ŠUMARSKA AKADEMIJA U ZAGREBU (1898 - 1919) Kulturni i prosvjetni život u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. stoljeća bio je vrlo živ. To se odrazilo i u znanosti. U vrijeme banovanja Josipa Šokčević a (1861 - 1867) osnovana je i oživotvorena Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (1861; 1866767). Otvoreno je Hrvatsko sveučilište (1874) s tri fakulteta, Pravnim, Bogoslovnim i Mudroslovnim. Mudroslovlje dobiva veliki zamah, što se očituje posebno u razvoju prirodnih znanosti. U šumarstvu se događaju određene pozitivne promjene tako da dotadašnje Šumarsko društvo postaje Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko društvo (1876) s prvim predsjednikom Antunom To m i ć e m . Tada je pripremljen prvi broj časopisa toga društva, poznat pod imenom Šumarski list, čiji je prvi broj izašao 1877. Njega slijedi 1886. znanstveni časopis Glasnik naravoslovnog društva, koji 1911. dobiva novo ime Priroda. Razvoj znanosti i prosvjećivanja u Hrvatskoj slijedi i šumarska struka. Javlja se najprije želja, a kasnije i potreba za obrazovanjem šumarskih stručnjaka na sveučilištu, kako je to počelo u Njemačkoj. Zato su se posebno zalagali šumarski profesori na križevačkom učilištu Fran Kesterčanek i Ivan Partaš. To je došlo do izražaja u stručnoj šumarskoj literaturi, pogotovo u Partaševu članku Kratki nacrt historijskog razvitka višje šumarske nastave i njezino sadanje stanje (Šumarski |