DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 13 <-- 13 --> PDF |
D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA list, 1892., str. 218-223). U tom članku Partaš spominje različite oblike organiziranja šumarske nastave i ističe kao najbolji primjer šumarsku akademiju u Giessenu, gdje je 1831. godine šumarska nastava bila inkorporirana u sveučilište. Nema sumnje daje Partaševo zalaganje za takvu šumarsku nastavu imalo određenog utjecaja na razvoj obrazovanja u hrvatskom šumarstvu. Isto tako je veliki udio u tom pogledu imao Fran Kesterčanek, pa mu je za njegove zasluge podignuto poprsje u Šumarskom domu u Vukotinovićevoj 2, i to s vanjske strane zgrade kao i u njenom stubištu, dok je poprsje Josipa Kozarca smješteno na analognom mjestu s desne strane. Prigodom 60. godišnjice glavne skupštine Šumarskog društva 3. IX. 1936. otkrio je spomen-poprsje Franu Kesterčaneku sveučilišni profesor dr. Andrija Petrači ć uz prigodni govor. To isto Josipu Kozarcu učinio je sveučilišni profesor dr. Josip Bal en. (Šumarski list, 1936., str. 678-679). Potreba za visokoškolskim šumarskim obrazovanjem došla je poslije stupanja na snagu Zakona kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u Kraljevinah Hrvatske i Slavonije od 22. siječnja 1894. U 6 paragrafa toga zakona zahtijeva se kod političke uprave za šumarsko-tehničku službu akademska naobrazba i državni stručni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. To su bili glavni razlozi daje Franjo Josip I. donio Zakon od 13. ožujka 1897. godine, kojim se u paragrafu 7 propisuje ovo: "Ustrojava se kraljevska šumarska akademija u Zagrebu, prislonjena na filozofski fakultet kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I." (Izvor: Borošić, A.,-Gogi i a, A. Zagreb, 1900., str. 298-303). Sljedeće je godine (7. listopada 1898) hrvatska Vlada donijela dvije naredbe koje se ovdje u cijelosti citiraju. Prvom naredbom ureduje se šumarska obuka, a drugom naredbom izdaje se naukovni i ispitni red za slušatelje šumarstva na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. Propisi glede uredjenja šumarske obuke na kr. sveučilištu Franje Josipa I.; glede šumarskih i lugarskih izpita i glede lugarske odore. Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu, od 7. listopada 1898. broj 66101., kojom se uredjuje šumarska obuka na kr.sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu. § 1. U smislu ustanove §. 7. zakona od 13. ožujka 1897. o promicanju gospodarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (kom. VII. br. 32. sbornika zakona i naredaba od g. 1897.) primaju se počam od naukovne godine 1898/99. na mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu i takove osobe, koje kane polučiti višju šumarsku stručnu naobrazbu. Šumarski listbr. 3-4, CXXI (1997), 115-126 § 2. U koliko ne budu izdane posebne odredbe, valjaju za slušatelje šumarstva isti propisi, koji i za ostale slušatelje na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Imenito valjaju za nje ustanove §. 39., slovo a), alinéa druga zak. čl. od 5. siečnja 1874., odnosno zakona od 6. listopada 1894. ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (kom. III. br. 3. sbornika zak. i naredaba od godine 1874. odnosno kom. XVIII. br. 63. sbornika od god. 1894.). §. 3. Slušatelji šumarstva, koji hoće da navrše nauke svoje struke na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, moraju polaziti propisane kolegije kroz tri godine. U ime naukovine plaćaju za svako poljeće 10 for., slovi deset for. a. vr. §. 4. Naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva izdaje se posebnom naredbom. Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu, od 7. listopada 1898. br. 66102., kojom se izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. §. 1. Slušatelji šumarstva imadu slušati sliedeće predmete, odnosno polaziti sliedeće vježbe: U I. poljeću. 1. Matematika (8 sati predavanja, 3 sata vježbe); 2. Počela opisnoga mjerstva (4 sata predavanja, 6 sati vježbe); 3. Fizika sa mehanikom (2 sata predavanje); 4. Obćenita kemija (6 sati predavanje, 4 sata vježb.); 5. Obća botanika (4 sata predavanje, 3 sata vježb.); 6. Prostoručno risanje (4 sata vježbe). Uli. poljeću. 1. Fizika sa mehanikom (4 sata predavanje, 2 sata vježbe); 2. Šumska kemija (4 sata predav., 3 sata vježbe); 3. Mineralogija i petrografija ( 3 sata predavanje, 2 sata vježbe); 4. Šumska botanika (3 sata predav., 4 sata vježbe); 5. Opisno mjerstvo (4 sata predav., 6 sati vježbe); 6. Narodno gospodarstvo i financijalna znanost (4 sata predav.); 7. Prostoručno risanje (2 sata vježbe); 8. Šumsko tlocrtno risanje (4 sata vježbe). U III. poljeću. 1. Geodäsija (2 sata predav., 3 sata vježbe); 2. Zoologija (3 sata predav., 2 sata vježbe); 3. Tehnička mehanika (4 sata predavanje, 4 sata vježbe); 4. Bolesti drvlja (2 sata predavanja); 5. Uporaba šumah (4 sata predav., 4 sata vježbe); 6. Obće graditeljstvo (4 sata predav., 6 sati vježb.); 7. Ribogojstvo (2 sata predav., 2 sata vježbe); U IV. poljeću. 1. Geodäsija (2 sata predav., 3 sata vježbe); 2. Meteorologija i klimatologija (2 sata predav., 1 sat vježbe); 3. Šumarska entomologija (3 sata predavanje, 2 sata vježbe); 4. Uzgoj šumah (4 sata predav., 4 sata vežbe); |