DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 13     <-- 13 -->        PDF

D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA
list, 1892., str. 218-223). U tom članku Partaš spominje
različite oblike organiziranja šumarske nastave i ističe
kao najbolji primjer šumarsku akademiju u Giessenu,
gdje je 1831. godine šumarska nastava bila inkorporirana
u sveučilište. Nema sumnje daje Partaševo zalaganje
za takvu šumarsku nastavu imalo određenog utjecaja
na razvoj obrazovanja u hrvatskom šumarstvu. Isto
tako je veliki udio u tom pogledu imao Fran Kesterčanek,
pa mu je za njegove zasluge podignuto poprsje u
Šumarskom domu u Vukotinovićevoj 2, i to s vanjske
strane zgrade kao i u njenom stubištu, dok je poprsje Josipa
Kozarca smješteno na analognom mjestu s desne
strane. Prigodom 60. godišnjice glavne skupštine Šumarskog
društva 3. IX. 1936. otkrio je spomen-poprsje
Franu Kesterčaneku sveučilišni profesor dr. Andrija
Petrači ć uz prigodni govor. To isto Josipu Kozarcu
učinio je sveučilišni profesor dr. Josip Bal en. (Šumarski
list, 1936., str. 678-679).


Potreba za visokoškolskim šumarskim obrazovanjem
došla je poslije stupanja na snagu Zakona kojim se
uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave
u Kraljevinah Hrvatske i Slavonije od 22. siječnja
1894. U 6 paragrafa toga zakona zahtijeva se kod političke
uprave za šumarsko-tehničku službu akademska
naobrazba i državni stručni ispit za samostalno vođenje
šumskog gospodarstva. To su bili glavni razlozi daje
Franjo Josip I. donio Zakon od 13. ožujka 1897. godine,
kojim se u paragrafu 7 propisuje ovo: "Ustrojava se
kraljevska šumarska akademija u Zagrebu, prislonjena
na filozofski fakultet kraljevskog sveučilišta Franje
Josipa I." (Izvor: Borošić, A.,-Gogi i a, A. Zagreb,
1900., str. 298-303).


Sljedeće je godine (7. listopada 1898) hrvatska Vlada
donijela dvije naredbe koje se ovdje u cijelosti citiraju.
Prvom naredbom ureduje se šumarska obuka, a drugom
naredbom izdaje se naukovni i ispitni red za slušatelje
šumarstva na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog
sveučilišta Franje Josipa I.


Propisi glede uredjenja šumarske obuke na kr. sveučilištu
Franje Josipa I.; glede šumarskih i
lugarskih izpita i glede lugarske odore.


Naredba


kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje
poslove i za bogoštovje i nastavu, od 7. listopada 1898. broj 66101.,


kojom se uredjuje šumarska obuka na kr.sveučilištu


Franje Josipa I. u Zagrebu.


§ 1. U smislu ustanove §. 7. zakona od 13. ožujka
1897. o promicanju gospodarstva u kraljevinah Hrvatskoj
i Slavoniji (kom. VII. br. 32. sbornika zakona i naredaba
od g. 1897.) primaju se počam od naukovne godine
1898/99. na mudroslovni fakultet kr. sveučilišta
Franje Josipa I. u Zagrebu i takove osobe, koje kane polučiti
višju šumarsku stručnu naobrazbu.


Šumarski listbr. 3-4, CXXI (1997), 115-126


§ 2. U koliko ne budu izdane posebne odredbe, valjaju
za slušatelje šumarstva isti propisi, koji i za ostale
slušatelje na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta
Franje Josipa I. u Zagrebu. Imenito valjaju za nje ustanove
§. 39., slovo a), alinéa druga zak. čl. od 5. siečnja
1874., odnosno zakona od 6. listopada 1894. ob ustrojstvu
sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (kom. III. br.


3. sbornika zak. i naredaba od godine 1874. odnosno
kom. XVIII. br. 63. sbornika od god. 1894.).
§. 3. Slušatelji šumarstva, koji hoće da navrše nauke
svoje struke na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta
Franje Josipa I. u Zagrebu, moraju polaziti propisane
kolegije kroz tri godine. U ime naukovine plaćaju za
svako poljeće 10 for., slovi deset for. a. vr.


§. 4. Naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva
izdaje se posebnom naredbom.


Naredba


kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove i za
bogoštovje i nastavu, od 7. listopada 1898. br. 66102.,


kojom se izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje
šumarstva na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta
Franje Josipa I. u Zagrebu.


§. 1. Slušatelji šumarstva imadu slušati sliedeće
predmete, odnosno polaziti sliedeće vježbe:


U I. poljeću.


1. Matematika (8 sati predavanja, 3 sata vježbe);
2. Počela opisnoga mjerstva (4 sata predavanja, 6 sati vježbe);
3. Fizika sa mehanikom (2 sata predavanje);
4. Obćenita kemija (6 sati predavanje, 4 sata vježb.);
5. Obća botanika (4 sata predavanje, 3 sata vježb.);
6. Prostoručno risanje (4 sata vježbe).
Uli. poljeću.


1. Fizika sa mehanikom (4 sata predavanje, 2 sata vježbe);
2. Šumska kemija (4 sata predav., 3 sata vježbe);
3. Mineralogija i petrografija ( 3 sata predavanje, 2 sata vježbe);
4. Šumska botanika (3 sata predav., 4 sata vježbe);
5. Opisno mjerstvo (4 sata predav., 6 sati vježbe);
6. Narodno gospodarstvo i financijalna znanost (4 sata predav.);
7. Prostoručno risanje (2 sata vježbe);
8. Šumsko tlocrtno risanje (4 sata vježbe).
U III. poljeću.


1. Geodäsija (2 sata predav., 3 sata vježbe);
2. Zoologija (3 sata predav., 2 sata vježbe);
3. Tehnička mehanika (4 sata predavanje, 4 sata vježbe);
4. Bolesti drvlja (2 sata predavanja);
5. Uporaba šumah (4 sata predav., 4 sata vježbe);
6. Obće graditeljstvo (4 sata predav., 6 sati vježb.);
7. Ribogojstvo (2 sata predav., 2 sata vježbe);
U IV. poljeću.


1. Geodäsija (2 sata predav., 3 sata vježbe);
2. Meteorologija i klimatologija (2 sata predav., 1 sat vježbe);
3. Šumarska entomologija (3 sata predavanje, 2 sata vježbe);
4. Uzgoj šumah (4 sata predav., 4 sata vežbe);