DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 48 <-- 48 --> PDF |
S. Bertović. M. Gcncralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160 Najstariji park u Rijeci, osnovan oko godine 1870, jest. Park Vladimira Nazora (nekada zvan "Ex-rezidencija nadvojvode Josipa"). U središnjem dijelu tog parka nalaze se stare skupine himalajskih cedrova (Ceđrus deođara). Drugi perivoj po starosti osnovan 1874, je park Mlaka (nekada zvan "Giardino pubblico"). U njemu se ističe na zapadnoj strani skupina starih piramidalnih čempresa (Cupressus sempervirens var. sempervirens). Oko doma "3 Maj" prostorom dominira skupina starih divljih kestenova (Aesculus hippocastanum), a uz zapadni rub najveće terase raste nekoliko starih atlaskih cedrova (Cedrus atlantica) i libanonskih cedrova (Ceđrus libani). Slika 7. Egzoti Eriobotrya japonica, Chamaerops humilis i Aucuba japonica ispred pročelja Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja - Rijeka (Foto J. Karavla 1990) Najstarije groblje u Rijeci, osnovano godine 1882, jest Kozala. U njemu su uzgojena stara stabla himalajskog cedra (Cedrus deodara) visine 23 m, promjera 60 cm, zatim grupica sa 3 primjerka libanonskog cedra (Cedrus libani) visine 27,0 m, promjera 26-30 cm. Od bjelogorice najstarija su stabla javorolisne platane (Platanus x hispanica) visine 17,0 m i promjera 65 cm. Na samom jugoistočnom rubu groblja uzraslo je visoko stablo japanske sofore (Sophora japonica) visine 18,0 m i promjera 38 cm. Četvrti po starosti je park Skurinje "Katice Mitel Katinke" osnovan između 1900 -1910. godine. To je nekadašnja šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco—Carpinetum orientalis) u kojoj se ističu stare japanske tise (Taxus cuspidata) visine 7,0 i 8,0 m, a promjera 13-30 cm. Znamenito je Trsatsko groblje, kojemu točna godina osnutka nije poznata (možda 1910). Od crnogorice tamo nalazimo veliku skupinu od 48 stabala libanonskg cedra (Cedrus libani) visokih oko 27,0 m i promjera 65 cm, zatim grupice arizonskog čempresa (Cupressus arizonica) visine 23,0 m, a promjera 70 cm. Na grobnom polju C nalazi se kultura austrijskoga crnog bora (Pinus nigra ssp. nigra) otprilike sa 100 stabala starih oko 80 godina, visokih 12,0- 16,0 m i promjera 15-35 cm. Na polju br. 7 nalazi se skupina azijskih tuja (Thuja orientalis) u kojoj je najviše izmjereno stablo 17,0 m, a promjera 35 cm. Od bjelogorice se ističe po jedno stablo hrasta cera (Quercus cerris) visoko 13,0 m, promjera 75 cm, i hrasta medunca (Quercus virgiliana) visine 14,0 m i promjera 170 cm. Od biljnog materijala (dendrobilja) crnogoričnih vrsta prevladavaju: himalajski cedar (Cedrus deodara G. Don), libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich), arizonski čempres (Cupressus arizonica Greene), stupoliki čempres (Cupressus sempervirens var. sempervirens), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), alepski ili bijeli bor (P. halepensis Mili.) i austrijski crni bor (Pinus nigra ssp. nigra Badaux). Slika 8. Trsatski park. Povijesni spomenik u suodnosu s cvjetnja kom i grupom breza, himalajskog cedra i stupolikog čem presa u pozadini (Foto J. Karavla 1990) Od bjelogoričnih vrsta prevladava ovo drveće: obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), crni koprivić (Celtis australis Mili.), crni jasen (Fraxinus or- nus L.) i hrast medunac (Quercus pubescens L.), a od vazda zelenih lovor (Laurus nobilis L.), japanska kalina (Ligustrum japonicum Thunb.) i hrast crnika, česmina (Quercus ilex L.). Od bjelogoričnoga uresnog grmlja prevladavaju: japanska kurika (Euonymus japonicus Thunb.), viseća forsitija (Forsythia suspenso Vahl.), hibisk - kultivar (Hibiscus syriacus ´Blue Bird´), lovor-višnja - kultivar (Prunus laurocerasus ´Laurifolia´), običan pajasmin (Philadelphus coronarius L.), vatreni trn (Pyrocantha coccinea Roem.), ružmarin (Rosmarinus officinalis L.), suručica-hibridna (Spirea x bumalda Burven.), tamarika (Tamarixgallica L.), lemprika (Viburnum tinus L.) i juka (Yucca jilamentosa Lam.). Rijetki su primjerci drvenastog bilja: lagerstremija- Lagerstroemia indica (park Mlaka), obalni mamutovac - Sequoia sempervirens (park Mlaka), kakijevac — Diospyros kaki, žižulja - Zizyphus jujuba (Vidov park), pravi jasmin -Jasminum nudiflorum (park Trsatski), Vilmorinova jela -Abies Vilmoriniana i kalifornijski |