DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 49     <-- 49 -->        PDF

S. Bettović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4!CXX| (1997), 133-160
libocedar-Calocedrus decurrens (park Trsatska gradina),
albicija - Albizzia julibrisii (Autoput - stambeni
objekt 6.), poncijana - Pontiana gillesi (Vezica Donja),
Lejlandov čempres -Cupressocyparis leylandi (Krnjevo
- K-1000), variegirani kalifornijski libocedar-Calocedrus
deccurens ´Auerovariegata´ (ul. Zvonimirova


- Liburnijska), španjolska jela - Abies pinsapo (stambeni
objekt A-8), očenašica - Melia azedarach (Vezica
Donja), penjačica muke Kristove -Passiflora coerulea,
paulovnija -Pawlovnia tomentosa i sterkulija Sterculia
platanifolia (Novo naselje 1960-1962 - Zamet),
kineska tisa - Taxus celebica, japanska tisa -Taxus
cuspidata (Bolnica "Braće Sobol"), lovorvišnja tortuosnog
oblika - Prunus laurocerasus ´Tortuosa´ (Dječji
vrtić "Ljerke Klobučar"), kolecija -Coletia cruciata
(Groblje Drenovo) i perzijski jasmin -Jasminium officinale
(Crkva Blažene Djevice Marije - Trsat).
Uz ovaj skraćen opis starih riječkih perivoja treba
istaći, daje u Rijeci trajna skrb oko osnutka i održavanja
novih parkovnih nasada. Tako je primjerice tijekom
svoga 20 godišnjeg (1971—1991.) samoprijegornog rada
inž. M. Generalović oplemenio uresnim raslinjem
oko tristotinjak objekata u ovim stambenim dijelovima
Rijeke i njezine okolice: Kantrida autocesta (18 objekata),
Turnić (18), Donja Vezica (19), Krnjevo (22), Gornja
Vezica (41), Podmurvice (24), Kozala( 13), Zapadni
Zamet (24), Rujevica (10), Krimeja (27), Vojak (31),
Belvedere (10), Kraljevica, pod Farom (9), Malonji
(12), Rastočine (9) i ostala naselja (20 objekata).


U hortikulturnoj djelatnosti, na tim su objektima (po
Generaloviću 1991) posađene i uzgojene mnogobrojne
strane i domaće ukrasne stablašice, grmovi, penjačice i
trajnice, npr.: borovi (alepski, crni, primorski, pinija),
običan i arizonski čempres, himalajski i plavi atlaski cedar,
obična američka tuja, pančićeva omorika, lavvsonov
pačempres, japanska kriptomerija; običan koprivić, malolisna
lipa, javor mliječ, lovor, crnika, japanska sofora,
divlji kesten, obično Judino drvo, negundovac, obična


Literatura


A n i ć, M. ( 1946): Dendrologija, Šumarski priručnik, I,


Zagreb, 107 pp.
Bailey , L. W. (1960): The Standard Cyclopedia of
Horticulture, I—III. The Macmillan Company,
New York, 3639 pp.
Bertović , S. (1954): Stanje i problematika nekih


parkova u Hrvatskoj. Hortikultura, I, 1, Zagreb,


2-5 pp.
Bertović , S. (1983): Hrvatska - Zaštita i zaštićeni objekti
prirode. Šum. enciklop., 2, Zgb., 94-96. pp.
Brickell , Ch. (1990): Gardens Encyclopedia of


Plants and Flowers. London, 608 pp.
Ettinger , J. (1904): Lišće platana. Šumarski list, 3 pp.
Gelderen van D. M. & J. R. P. van Hoey Smith


(1986): Conifers, London, 375 pp.


katalpa; aukuba, puzava borovica, tamarika, hibisk, japanska
suručica, ukrasna mušmulica, pitospora, kozokrvina,
budleja, oleandar, forsitija, lemprika; bršljan,
muke Kristove, ruže, kineska glicinija, trošiljkasta lozica;
lavanda, ružmarin, santolin i druge uresne biljke.


Svi stariji i noviji riječki parkovni objekti nalaze se
na približnoj nadmorskoj visini između 0 i 300 m, i na
južnoj ekspoziciji. Ostale pobliže ekološke pojedinosti
istraženih lokaliteta navedene su u rukopisu cjelovite
naslovljene studije.


Na osnovi dokumentacije i raznovrsnih dendrološko-
hortikulturnih vrednota koje smo utvrdili u riječkom
području, mislimo i predlažemo, da se zakonom
posebno zaštiti ovih 8 perivoja: Park Mlaka (osnovan
god. 1874), Park Vladimira Nazora (1870), Park
groblje Kozala ( 1882), Park Trsatsko groblje, Stari park
Škurinje "Katice Mitel Katinke" (1900 -1910),
Trsatski park (1926), Park Augusta Cesarca (1927) i
Vidov park (1927).


Generalović , M. (1991): Obrazloženje postupaka
pri uređenju stambenih objekata (1971-1991) s
radnim tabelama po naseljima Rijeke. Izvještaj,
Rijeka, 12 pp.


Hill er, H. G. (1978): Hillier´s Manual of Trees and
Shrubs. Romsey, 575 pp.
Jones, Jr. S. B., A. E. Luchsinger (1987): Plant Systematics.
Mc Graw-Hill, Inc. Singapore, 488 pp.


Karavla , J. (1972): Parkovi Samobora i njihova dendrološka
važnost. Šumarski list, 1-2, 3-4,
Zagreb, 115 pp.


Karavla, J., Idžojtić, M. (1993): Autoktona i aloktona
dendroflora nekih Brijunskih otoka. Glas.
šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, pp. 87-100.


Kolacio, Z., Sila, Z. (1952): Novi parkovi u Rijeci.
Hortikultura, VI, 3, Split, s. 40-44