DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 53 <-- 53 --> PDF |
D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski listbr. 3-4, CXXI (1997), 161-170 održavanje. No, kako je zaštita prirode integracijom ušla u hotelsko poduzeće koje nosi naziv "Nacionalni park", izgleda, a to je jedinstveni primjer u svijetu, da hotelsko poduzeće raspolaže i nudi svojim gostima pored vrhunskih usluga i svoj vlastiti nacionalni park. Nakon provedene integracije, Poljobanka iz Beograda odobrila je značajne financijske kredite za infrastrukturu i daljnju izgradnju u Parku, ali i za turističke objekte izvan Nacionalnog parka. Značajno je napomenuti da ovim sredstvima nije dovršen cjelovit sustav odvodnje otpadnih voda iz Nacionalnog parka. Nikada nisam dobio objašnjenje zastoje ovaj cjelovit sustav odvodnje ostao nedovršen. To su za sada prazne cijevi koje nisu ni na šta priključene. O razlozima se može samo nagađati. Da li je projektant zastao pred problematičnim rješenjem pročišćavanja u kanjonu Korane i ispuštanjem sanitarne pročišćene vode u Koranu, koja je zaštićen vodotok I/II kategorije ili postoji neki drugi razlog no vjerujem da ćemo to uskoro saznati. O regresijama u akvatoriju nacionalnog parka prvi puta piše 1986. godine prof. dr. Božidar Stilinović u časopisu "Priroda", u članku pod nazivom "Eutrofija Plitvičkih jezera". Na tu temu održao je isti autor i nekoliko javnih predavanja. Začudo, odjek tih spoznaja bio je veoma slab. To kao da nije nikoga posebno zabrinjavalo, posebno nije zabrinjavalo novinare, koji su jednoglasno objavljivali samo hvalospjeve i afirmativne prikaze uspjeha i razvoja turističke privrede. Ozbiljne teme su izbjegavali, ne želeći doći u sukobe s hotelskim poduzećem "Plitvice", a naravno ni s tadašnjim establišmentom. Uoči napada na Hrvatsku, okupacije Plitvica i Domovinskog rata, Međunarodna unija za zaštitu prirode u Švicarskoj, isključila je Plitvička jezera iz Registra nacionalnih parkova, s obrazloženjem, da je ovaj Nacionalni park ugrožen prodorom turističke privrede u osjetljive dijelove Parka, pa su Plitvička jezera uvrštena u kategoriju br. V - značajni krajolici. Bio je to za stručnjake težak udarac, no u vihoru Domovinskog rata o ovoj odluci UICN-a nije se gotovo ništa znalo. Tijekom Domovinskog rata Nacionalni park je zbog okupacije i velikih oštećenja prema primljenim obavijestima uvršten u popis Objekata ugrožene prirodne baštine, koji se vodi kod UNESCO-a. Nakon oslobođenja i komisijskog pregleda Nacionalnog parka, utvrđeno je da Park nije pretrpio ozbiljnija oštećenja u ratu, osim smještajnih objekata, prvenstveno hotela, koji su bili opljačkani. Uredske prostorije i arhiva zatečeni su u ispravnom stanju. Tijekom okupacije, naime, postojala je Uprava Nacionalnog parka, jer se okupator nadao da će Nacionalni park Plitvice ostati u pokorenoj Hrvatskoj, odnosno autonomnoj Krajini. Donošenjm Uredbe o upravljanju nacionalnim parkovima Vlade Republike Hrvatske (31. 10. 1991 ), a zatim i Odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju javnog poduzeća Uprave Nacionalnog parka "Plitvička j ezera" (13.3. 1992), stvoreni su temelj i za statusno postavljanje dobara kao što su nacionalni parkovi, na način koji je u cijelosti u skladu s međunarodnim kriterijima za nacionalne parkove, kao i s načinom upravljanja nacionalnim parkovima koji se primjenjuju u svijetu. Upravni odbor Uprave Nacionalnog parka "Plitvička jezera" izradio je Program rada sa smjernicama zaštite, održavanja, prezentiranja, korištenja i promicanja Nacionalnog parka Plitvička jezera, na koji je svoju suglasnost dala Vlada Republike Hrvatske 30. rujna 1993. godine i o tome posebno obavijestila Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša. Odobreni program donosimo u cijelosti: 1. Prioritetni i stalni zadatak Uprave Nacionalnog parka je zaštita: šuma i voda, sedrenih tvorevina kao osnovnih čimbenika u biodinamici Plitvičkih jezera, zbog čega su ona i postala baština cijelog čovječanstva. Posebnu pozornost treba posvetiti stalnoj kontroli kvalitete opskrbnih voda i voda jezera. 2. Potrebno je i dalje znanstveno utvrđivati koje površinske i podzemne vode, sa pripadajućim šumskim područjima, treba staviti pod režim zaštite od ekonomskog iskorištavanja i svakog oblika zagađivanja. U tom cilju, a i na temelju dosadašnjih znanstvenih spoznaja, moraju se uključiti nove površine u granice Nacionalnog parka i njih ekološki zaštititi. Ekonomsku eksploataciju šuma neophodno je odmah obustaviti na području čitavog Nacionalnog parka. Zahvati u šumskim ekosustavima Nacionalnog parka bili bi dozvoljeni samo u skladu s noveliranim Programom za šume Nacionalnog parka ili s novim Programom za šume, koji bi se izradio po suvremenim ekološkim načelima uređenja šuma. 3. Treba nastaviti s daljnjim istraživanjima flore i faune Nacionalnog parka. 4. Na temelju zaštitarsko-ekoloških osnova prostornog i razvojnog planiranja, štetni utjecaj čovjeka treba svesti na najmanju mjeru. U tom cilju potrebno je novim Prostornim planom predvidjeti u razumnom roku dislokaciju stacionarnih turističkih sadržaja i pratećih objekata s dijelom sadržaja stanovanja i naselja na šire prilazne prostore, ali svakako izvan uže zone koja uključuje i zonu temeljnog fenomena. Svi stanovnici i osoblje Nacionalnog parka moraju proći osnovnu ekološku izobrazbu. 5. Na prostoru Nacionalnog parka razvijati i planirati strogo kontrolirani turizam i ostale djelatnosti. |