DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. 3 4, CXXI (1997), 161-170 6. Radi što adekvatnijeg prezentiranja i promicanja prirodnih i kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka, zbog čega je i upisan u Listu svjetske baštine, nameće se potreba osnivanja informativnog centra - muzeja Nacionalnog parka, gdje bi se prikupljala, sređivala i prikazivala sva neophodna saznanja o prirodnim procesima kao osnove nastanka i trajanja Plitvičkih jezera sa svim njihovim specifičnostima. Tu funkciju, kao i sve ostale promidžbene materijale, treba u cijelosti preuzeti odgovarajuća služba vođenja Nacionalnog parka. 7. Prostor Nacionalnog parka osloboditi u cijelosti javnog prometa, a prijevoz posjetitelja, gdje je neophodan, organizirati prijevoznim sredstvima koja će biti što manjeg štetnog utjecaja na okoliš (električna ili druga vuča). 8. Zbog sveobuhvatne zaštite Plitvičkih jezera, neophodan je zadatak riješiti na siguran i kvalitetan način vodoopskrbu i posebno problem otpadnih voda. Za potrebe turističkih objekata i seoskih domaćinstava u u- žem zaštitnom području ne koristiti vode plitvičkog sliva i njihova izvorišta. 9. Uprava NP Plitvička jezera mora zadržati i proširiti suradnju s međunarodnim organizacijama zaštite prirode (UNESCO-Sektor zaštite, UICN i Europska federacija nacionalnih parkova) uskladiti svoje aktivnosti s njihovim kriterijima zaštite prirode, koji se mogu primijeniti na područje našeg Nacionalnog parka. Vlada Republike Hrvatske usvojila je ovaj program u 1993. godini bez značajnih primjedbi. U listopadu 1994. godine održanje simpozij na temu "Plitvička je zera - nacionalno dobro Hrvatske i svjetska baština". Podneseno je više referata i znanstvenih tema o Plitvičkim jezerima, pa je tom prilikom usvojen i Program Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je godinu dana ranije usvojila i Vlada Republike Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata Program je dostavljen svjetskoj agenciji UNESCO, koja ga prihvaća bez značajnih primjedbi, a Plitvička jezera UNESCO uvrštava u registar ugrožene kulturne i prirodne baštine, jer se pretpostavljalo da je okupator svojim aktivnostima ugrozio opstanak ovog prirodnog dobra. Nakon akcije Oluja i prestanka ratnih operacija, komisija Vlade Republike Hrvatske izvršila je pregled šuma, akvatorija i objekata u Nacionalnom parku pa je tom prilikom utvrđeno, da tijekom rata nisu izvršena oštećenja u opsegu i na način koji bi doveo u pitanje kvalitete Parka. Početkom ljeta 1996. godine višenacionalna komisija UNE- SCO-a sastavljena od najpoznatijih stručnjaka detaljno je obišla Plitvička jezera i u osnovi potvrdila nalaz komisije Vlade Republije Hrvatske o utvrđenom stanju u Parku nakon ratnih operacija. UNESCO je stoga ujesen ove godine donio rješenje po kojem se Plitvička jezera brišu iz registra ugrožene prirodne i kulturne baštine područja ugroženih ratom, ali je istovremeno predložio, da se Nacionalni park Plitvička jezera uvrsti u Popis prirodnih objekata, koji su ugroženi neprimjerenim i nedozvoljenim privrednim djelatnostima. Tako su Plitvička jezera ocijenjena i kategorizirana od obje svjetske stručne agencije. Koliko je poznato, do sada još nije reagirala Federacija nacionalnih parkova i parkova prirode Europe. Regresivne pojave u akvatoriju Plitvičkih jezera i osnovni podaci daljnjeg djelovanja Regressive Phenomena in the Plitvice Lakes Aquatorium. Basic Courses of Further Action U uvodnom dijelu spomenuto je, da su već 60-tih godina pa i ranije uočene zabrinjavajuće pojave u prirodi Plitvičkih jezera. Navodim nestanak raka, a zatim domaće pastrve, širenje močvarne vegetacije, nestanak pastrvskih trla (bjelara), cvatnja fitoplanktona, gubitak prozirnosti vode i dr. Spomenut je i rad prof. Stilinovića na temu eutrofikacije Plitvičkih jezera iz 1986. godine. Kao stoje autor rekao, eutrofikacija u prirodnim uvjetima je veoma spor proces, a promjene u akvatoriju su primjetne u dugom razdoblju. Nema sumnje, da su ovi procesi na Plitvicama ubrzani, a promjene sve očiglednije i to u vrlo kratkom razdoblju. Ako se prisjetimo godina nakon Drugog svjetskog rata i tada dobro očuvanih jezera, nameće se pitanje pa i problem, da li je moguće da su malena sela i zaseoci u izvorišnoj zoni Plitvičkih jezera svojim otpadnim produktima mogla ugroziti veliki akvatorij Prošćanskog jezera, kad sve od 1970. godine potok Matica u svom kratkom toku od Ljeskovca do Prošća nije pokazivao vidljive znakove eutrofizirane vode, već isključivo oskudnu oligotrofnu vegetaciju. Utjecaj otpadnih voda od naselja u izvorišnoj zoni Plitvica nije zanemariv, no držim da ne bi mogao biti odlučujući. Tijekom 1954. godine provedena su u okviru prirodoznanstvenih istraživanja analize vode Bijele i Crne rijeke na izvorima, pa je tom prilikom utvrđeno da su vode, uz izvjesna sezonska opterećenja fekalnim bakterijama, povoljnog kemijskog sastava. Kakve su se promjene u međuvremenu dogodile, odnosno koji su čimbenici djelovali na pojavu vrlo ubrzane eutrofikacije, trebalo bi stručno i znanstveno utvrditi. Prof. Stilinović naveo je i mogućnost, da su u kasnijim godinama vode izvorišne zone možda obogaćivane mineralnim hranjivima koja su oborinama dospijevala u kraške podzemne tokove Bijele rijeke s relativno velikih površina pod poljoprivrednim kulturama, posebno pod krumpirom koji je obilno prihranjivan mineralnim gnojivima. Kemijske analize izvorišta Pli |