DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 161-170 Zabranom sječe izostali su bilo kakvi uzgojni radovi u ovim šumama. Na račun posjećenih masa crnogorice, razvila se bukova šuma s većim učešćem javora potpunog sklopa, no rijetka obrasta. Pod gustim krošnjama bjelogorice s vremenom je propao zastarčeni mladi naraštaj i podmladak jele i smreke s rijetkim grupicama bukovog mladika. Nestankom crnogorice koja je sječama svedena na 0.1 -0.2 učešća u ukupnoj masi, znakovito je porasla masa bukovog listinca koju prizemni vjetrovi odnose s grebena u žljebove ili jarke, a površinske vode na ovom strmom terenu odnašaju u jezera. Takav proces nije mogao djelovati u dugom razdoblju stvaranja i evolucije jezera, jer bi u takvim uvjetima jezerski sustav bio davno zatrpan i zamočvaren. Šume oko gornjih jezera pripadaju klimazonalnoj zajednici bukve s jelom i smrekom. Najniže položaje oko izvorišta potoka i jezera zauzimala je crnogorica, jer je to zona vlažnog i hladnog stagnirajućeg zraka, dakle zona mrazišta. Najniži uski pojas oko voda zauzimala je smreka, nešto više položaje jela, a gornji pojas bukva. Gornja jezera su naime izraziti primjer vegetacijskog obrata uzrokovanog temperaturnom inverzijom. Nešto od ovog prirodnog visinskog rasporeda vidljivo je u dolini Crne rijeke, koja je i do danas ostala u približno prirodnom stanju. Takvi su odnosi vladali kroz dugotrajno razdoblje evolucije Plitvičkih jezera, sve do pojave čovjeka na ovim prostorima. Klimazonalna šuma bukve i jele je postojana i neznatno se mijenja u prirodnim uvjetima u skladu sa sekularnim klimatskim kolebanjima. Takve klimatske promjene imaju za posljedicu i promjene u sastavu šume. Naravno, granica između zona nije oštro postavljena, pa se bukva miješa s jelom, a jela sa smrekom. Najpostojanija se čini smreka u neposrednoj blizini jezera i vodotoka. Ona na tim staništima nema konkurenta u prirodnim uvjetima života i razvoja. Možemo zaključiti da stručni uzgojni zahvati u šumama pospješuju, odnosno ubrzavaju prirodne procese izmjena vrsta. Svjedoci smo kakve drastične i brze promjene nastaju kad je u pitanju čovjek i njegove aktivnosti u šumama. Bilo je svakako razdoblja kada se bukva spuštala u zonu jele pa i niže, no nikada nije potisnula smreku, pa i ZAKLJUČCI Od mjera zaštite Plitvičkih jezera predlažem sljedeće: 1. Potrebno je provesti pošumljavanje rubne zone šuma na području Gornjih jezera i to unošenjem sadnica i stablašica, prvenstveno smreke. Jelove stablašice mogu se uspješno prenositi vađenjem s busenom iz gustih sklopova mladog naraštaja jele s područja Parka (Vujčić kapela, Napojište, Žiga vrh i dr.). Pojas crnogorice mora biti dovoljno širok i gust, da uspješno zadrži pokretanje bukovog listinca prema jezerima. Iz ranijih jelu, sve do pojave čovjeka. Tako su se trajno održavala i do naših dana sačuvala jezera sa svim svojim prirodnim značajkama oligotrofije. Upravo u tome se očituje odlučujuća zaštitna uloga šume i njen utjecaj na harmoniju makrosustava. Prirodna šuma očuvala je jezera, jer iglica crnogorice ostaje u najvećem postotku na mjestu gdje je i pala i gdje se rastvara, održavajući šumsko tlo. Pretpostavljam stoga, da snažna eutrofijacija mora imati stalan izvor, odnosno uzrok, a to je upravo i unos biljnog organskog otpada u jezera u novije vrijeme. I u jugoistočnoj gospodarskoj jedinici ranije zvanoj Kik-Bijeli vrh pretežu bukove šume, jer su i ovdje vršene intenzivne sječe crnogorice, posebno u ratnim prilikama, za izgradnju ličkih naselja. Ovu jedinicu strmog i razvedenog reljefa, pokriva većim dijelom sliv potoka Rječice, koji ima bezbroj pritoka. Lišće i erodirani materijal kojeg je nanijela Rječica gotovo je zatrpao prostranu uvalu jezera Kozjak, koja se i zove Glibovita draga. Situacija s jezerom Kozjak i grupom Srednjih jezera je nešto drukčija. Naime, od jezera Ciginovac pa preko Stubice i sela Plitvice, izvršena su još u predtursko doba krčenja šuma oko naselja u blizini Kozjaka. Staro hrvatsko stanovništvo tu je paslo stoku i bavilo se zemljoradnjom. Prirodna ili primarna šuma bukve s javorom u ovoj brdskoj zoni davno je potisnuta i zadržala se u manjim skupinama, posebno na vrlo strmim položajima. Sjekla se za ogrjev, pa je mlada i dobro sklopljena. U odnosu na Prošće, Kozjak je u daleko manjoj mjeri izložen zatrpavanju lišćem, pa stoga uzroke eutrofizacije, posebno završnog dijela Kozjaka, a i čitavih Donjih jezera, treba tražiti u drugim izvorima opterećenja akvatorija, u prvom redu u loše projektiranoj, slabo izvedenoj, a posebno nemarno održavanoj kanalizaciji naselja i hotela. U završnom dijelu prikaza želim navesti i naglasiti one zaštitne radove i akcije, koje su po mom mišljenju primarne. Prema tome, moje sugestije su samo dio cjelovitog programa zaštite i očuvanja Plitvičkih jezera, koji treba sastaviti i uputiti na odobrenje Uprava nacionalnog parka uz pomoć znanstvenih krugova i dobrih poznavatelja Plitvičkih jezera. Conclusions iskustava može se reći da podsijavanje jelovim sjemenom ove rubne zone neće dati rezultata, ukoliko se dozvoli da ponik bude zatrpan bukovim listincem. Grebeni se mogu podsijavati jelom, jer ovdje vjetar jače odnosi bukov listinac, pa je jelov ponik bolje zaštićen od zatrpavanja. Istovremeno s očetinjavanjem rubnog pojasa oko jezera i voda, potrebno je podići na rubovima pletere od ljeskovog ili vrbovog pruća visine do 80 cm, koji će zadržati listinac. |