DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 57     <-- 57 -->        PDF

D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 161-170
Svakako da nagomilano lišće treba svake godine otpremati.
Pleteri ne smiju biti podignuti kontinuirano,
već se moraju ostaviti dovoljno široki prolazi za šumsku
faunu. Na takvim prijelazima pleter mora biti odmaknut
prema unutra 1-2 metra od osnovne linije ograde. Kolce
za pleter treba izraditi od vrbejerćesenataj način vrba
primiti i "živi" kolac neće strunuti. Pleter može biti i od
vrbe, ali lijeskov je bolji. Primarnim pregledom šuma u
ovoj zoni, treba ustvrditi perspektivne pomladne jezgre
jele, koje su po mom sudu uglavnom zastarčene, pa će ih
stoga trebati oslobađati od gustih dominantnih krošanja
bjelogorice. Ovim se radovima želi popraviti narušeno
prirodno stanje u šumama u neposrednoj blizini akvatorija,
o čemu smo ranije govorili.


2. Najskuplji pothvat na jezerima bit će neophodno
bageriranje naslaga erodiranog i nataloženog materijala,
kao i ogromnih količina lišća na znatnim površinama
jezera. Danas postoje montažni ploveći bageri-refuleri,
koji snažnim usisnim cijevima izvlače sa dna nataloženi
i štetni materijal, koji je u osnovi izvor eutrofikacije
jezera. Jedan bager radio bi na Prošćanskom jezeru
a jedan na Kozjaku. Manja jezera, a posebno Donja jezera,
morala bi se čistiti usisnim cijevima sa staza i putova.
Za ploveće bagere potrebno je izgraditi prilazne
putove i rampe, gdje će se vršiti pretovar mulja u kamione.
Mulj izvučen iz jezera koristan je materijal za gnojidbu
travnjaka kao i oraničnih površina u daljnjoj okolici
Plitvica. Predložit ću neke lokalitete koje je potrebno
prvenstveno očistiti od taloga, a to su: ušće Matice
s pedesetmetarskim pojasom od ušća, uključivo i čitavu
Liman dragu koja je danas gotovo potpuno zatrpana
lišćem i u kojoj vladaju anaerobni uvjeti. U Liman dragi
prisutno je široko rasprostranjeno izbijanje barskoga
plina na površini vode, tako da za toplih dana voda skoro
"ključa". Dubina lisnoga nanosa na pojedinim lokalitetima
prelazi 3 m stoje provjereno ubadanjem. Zatim,
završetak Prošćanskog jezera uz Labudovačku barijeru
u odgovarajućoj širini.
Ovaj zadatak na Labudovačkoj barijeri treba izvesti
vrlo pomno, jer je ova barijera u prošlosti doživjela razne
pregradnje i razaranja. Na jezeru Kozjak potrebno
je očistiti čitavu Glibovitu dragu, a zatim završni zatrpani
pojas Kozjaka uz kozjačke mostove. I ova barijera
je teško oštećena pa se prilikom čišćenja o tome mora
voditi posebna briga. Osnovna je svrha bageriranja snižavanje
nagomilanog nanosa barem do dubine na kojoj
se barska vegetacija ne može održati unatoč hranjivom
bogatoj podlozi. Držim da bi bilo za dogledno vrijeme
dovoljno da se bageriranjem postignu dubine jezerskih
tala iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata, osim za
Liman dragu koja je gotovo potpuno zasuta lišćem i koju
treba temeljito očistiti. Naveo sam nekoliko kritičnih
lokaliteta, jer za detaljni plan čišćenja nemam dovoljan
uvid u stanje. Cjeloviti plan trebali bi izraditi znanstve


nici i stručnjaci biolozi (limnolozi i šumari). Naglašavam
da će posao na malim jezerima biti mukotrpan radi
nemogućnosti prilaza teretnih vozila, kao i radi skučenog
prostora na kome će se deponirati izvučeni materijal.
Ovaj zadatak zahtijeva ozbiljan kontinuirani rad. To
su svakako skupi radovi, no ako želimo sačuvati Plitvička
jezera, financijska sredstva se moraju pronaći, tim
prije, stoje ovaj nacionalni park svoju čistu parkovsku
rentu preko trideset godina davao za izgradnju turističke
privrede. Ukoliko se ovi radovi pokrenu, siguran sam da
će nadležne svjetske organizacije priskočiti u pomoć,
jer su Plitvička jezera dio svjetske ugrožene baštine.
Ako se u običnom govoru zatrpavanje jezerskih sustava
naziva starenjem jezera, onda možemo slobodno reći da
su predložene mjere sanacija stanja i pomlađivanja
akvatorija.


3. U davnim kontaktima sa stručnjacima često sam
govorio o potrebi da se za šume Nacionalnog parka Plitvička
jezera, ali i drugih parkova, trebaju izrađivati posebni
programi uređenja šuma, koji prolaze od njihovih
općekorisnih funkcija. U slučaju Plitvica riječ je u prvom
redu o ulozi šuma u zaštiti zemljišta od erozije,
kao i u zaštiti cjelokupnog hidrologijskog sustava, a time
i održavanja jezerskog sustava. Posebno me raduje
stoje o tome na Simpoziju o Plitvičkim jezerima, održanom
u HAZU 1994. godine, govorio akademik prof.
Dušan Klepac. Ne ulazim u cjelovitu metodologiju izrade
takvog pilot-programa ekološkog uređenja šuma,
no predlažem da se svakako danas izradi elaborat o postojećoj
i potencijalnoj erodibilnosti šuma po jedinicama
unutarnje podjele. Osim šuma treba obuhvatiti i ostale
površine Parka. Takav smo elaborat izradili početkom
80-ih godina u tadašnjem Zavodu za zaštitu prirode,
za šume Parka prirode "Medvednica", po uputama i
uz pomoć pedologa dr. Jakova Martinovića. Usput napominjem,
daje ovaj elaborat kao i mnogi drugi, a napose
međunarodni projekt o zaštiti čovjekova okoliša u
Jadranskoj regiji bivše Jugoslavije, izrađen za ormare i
ladice. Ti projekti danas nikome ne služe, iako su dobili
brojna međunarodna priznanja.
4. Smatram da osnovni normativni akt treba biti pomno
i svestrano izrađen Pravilnik o unutarnjem redu u
Nacionalnom parku, kojeg mora odobriti Vlada odnosno
njene službe, a kojim se propisuje sav život i ponašanje
na području Parka. Bilo je u prošlosti više pokušaja
da se donese takav akt, no svi pokušaji pali su u vodu
radi otpora onih koji nisu željeli ni trpjeli bilo kakve
propise ili mjere, koje bi ih u njihovim ambicijama
ograničavale. Jedan nacionalni park mora imati Pravilnik,
jer to je obveza prema međunarodnim propisima i
konvencijama.
5. Prema međunarodnim preporukama nacionalni
parkovi ne bi trebali u svojim granicama imati niti privredne
niti turističko-smještajne objekte. To stoga, što