DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. 3^1, CXXI ( 1997), 161 -170 se u nacionalnom parku, a to su u pravilu područja izvan bilo kakve eksploatacije, obavljaju samo posjete pod stručnim vodstvom, a nikakav duži boravak u hotelima ili kampovima. Nacionalni parkovi su reprezentanti prirodnog naslijeđa jedne zemlje, objekti namijenjeni znanstvenim istraživanjima i izobrazbi mladeži. U vezi s ovim zaključkom, nameće se odmah pitanje što učiniti s hotelima i pratećim objektima na Plitvičkim jezerima, koji su nakon "Oluje" ostali pošteđeni okupatorskih divljanja i razaranja, no u znatnoj mjeri opljačkani. U Programu koji je odobrila vlada RH 1994, predviđena je dislokacija hotelskih sadržaja izvan Nacionalnog parka na lokacije s kojih će biti omogućen posjet Parku. Rokovi tada nisu određeni, no pretpostavljalo se da će dislokacija uslijediti tijekom skorašnje izgradnje suvremenih auto-putova prema Jadranu. Stoga nije razumljivo, zašto se Ministarstvo turizma upustilo u opsežne zahvate na postojećim objektima, prema kojima se čini da nisu u planu nikakvi nužni provizoriji niti privremeni radovi, već temeljite rekonstrukcije i preinake postojećih hotela, kojih su radovi u tijeku ili se planiraju. Znači li to da Ministarstvo turizma ima drukčije planove i ne kani napustiti područje Nacionalnog parka izgradnjom smještajnih objekata na brojnim atraktivnom lokacijama uz trase budućih autoputova? To bi značilo da Program revitalizacije Plitvica usvojen na Vladi RH (rujan 1993) ne obvezuje Ministarstvo turizma, pa se odmah nameće pitanje za koga je taj Program uopće izrađen. Na takav stav Ministarstva turizma, pored krupnih građevinskih radova i preinaka, ukazuje i planirana izgradnja brojnih garaža za goste hotelskih kuća, koje se kako čujem, planiraju izgraditi na dugom potezu preko Velike poljane i Rapainke, između gornje prilazne i donje obalne ceste uz Kozjak. Ovdje moram istaknuti problem dovršetka sustava otpadnih voda koji je jako daleko od završne faze izgradnje. Za ovu neophodnu prateću investiciju nedostaju za sada sredstva, ne samo za izgradnju nego i dovršetak projektne dokumentacije. Projekt će navodno dovršiti JVP "Hrvatske vode" i Uprava Nacionalnog Parka. Znači li to da će se adaptirani i dovršeni hoteli pustiti u pogon i prije dovršetka cjelovitog sustava odvodnje s uređajima za pročišćavanje? Bojim se da hoće, jer za ovu osnovnu zaštitarsku investiciju nije bilo nikada dovoljno novaca, ni u ranijim vremenima. Znači da će otpadne vode završavati onako kao što i danas završavaju, jer se ispuštaju u vrtaču neposredno uz kanjon Donjih jezera i Korane. Dužan sam naglasiti još jedan problem u svezi s otpadnim vodama, a o tome znaju mnogo više znanstveni radnici koji se bave biologijom voda. Naime, istaložene i biološki pročišćene otpadne vode su neškodljive samo sa sanitarnog aspekta, sadrže otopljena mineralna hranjiva koja se ne gube u procesu biološkog pročišćavanja nego se čak i povećavaju.1 ´ Usmena izjava akademika Meštrova Ukoliko se budu ispuštale u rijeku Koranu, a prema svemu nije ih moguće drukčije riješiti, nastat će problemi vezani uz povećanu bioprodukciju u Korani. Primarna produkcija započinje bujanjem fitoplanktona, algi i brojnih vrsta barske vegetacije. Ovakav razvoj vjerojatno je moguć u Korani radi male ljetne protoke i povoljnih temperaturnih odnosa u plitkom koritu rijeke. U cijelosti gledano, problem otpadnih voda hotelskih objekata, stanovanja, servisa i svega ostalog, čini se nerješiv sa šireg ekološkog gledišta, pa je i to jedan od razloga stoje turistička privreda u granicama Nacionalnog parka neodrživa. A što reći o vodoopskrbi plitvičkog turističkog gospodarstva i stanovništva? U ljetnim mjesecima kad je protoka jezera malena, a potrebe vode najveće, crpi se iz jezera Kozjak gotovo trećina protoke. Potrebe enormno rastu, a grade se novi objekti pa ćemo na taj način pokazivati posjetiteljima "suha donja jezera" koja su i tako zahvaćena ubrzanom eutrofikacijom (zamočvarenjem). Rješenje, dakako, postoji, ali na velikoj udaljenosti i uz velika ulaganja. Usput, i sadašnje rješenje je protivno zakonima i konvencijama o nacionalnim parkovima, pa je i to razlog da se turističko-ugostiteljska djelatnost što prije dislocira. Od proglašenja Nacionalnog parka traju nastojanja oko preseljenja stanovništva iz izvorišne zone jezera i nekih drugih lokaliteta. U početnoj fazi 60-ih godina Uprava Parka uspjela je riješiti problem nekoliko domaćinstava s područja Bijele rijeke, koji su sa sredstvima dobivenim od odšteta sagradili moderne obiteljske kuće u selu Jezercu, a neki u drugim krajevima. Akciju su trajno ometali lokalni politikanti, koji su tumačili ovu nužnu zaštitarsku mjeru kao progon domaćih ljudi. Poslije akcije "Oluja" čitava izvorišna zona ostala je bez stanovništva, pa je upravo sada trenutak da se i ovo pitanje konačno riješi. Naravno da će za provedbu ove akcije, kao i za odštete, trebati osigurati potrebna sredstva. 6. Jedinstvene ljepote Plitvičkih jezera oduševile su tisuće posjetitelja. One su na neki način trajno vlasništvo svih ljubitelja prirode i dio svjetske baštine. Nezaboravne vedute na jezera i vodopade u dekoru okolnih šuma, jedinstvene i očuvane šume širih prostora nose sve odlike izvornog, prirodnog krajolika. To čini osnovu plitvičkog krajolika kojeg harmonično dopunjuju cvjetne livade. Nakon godina okupacije livade su zakorovljene i gube draž i privlačnost, a pored toga postoji opasnost da nestanu brojne cvjetnice od kojih se posebno ističu raznovrsne orhideje ili kaćuni. Upravo ove vrste će nestati, jer su se održale redovitom košnjom trave. Košnju cvjetnih livada mora u sadašnjim uvjetima preuzeti Uprava Nacionalnog parka. Svakako je potrebno izraditi Osnovu zaštite i unapređenja krajolika. Potrebno je osnovati, odnosno obnoviti meteorološku službu te uvesti svakogodišnja sezonska uzorkovanja i |