DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 61 <-- 61 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 171-177 UDK630* 279. (497.13) ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL-LUKŠIĆU THE BOTANIC GARDEN OF THE SCHOOL IN KAŠTEL-LUKŠIĆ Mato JURKOVIĆ* SAŽETAK: Školski botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću počeo se izgrađivati i podizati dragovoljnim radom učenika i nastavnika 1976. godine na površini oko četiri hektara. Na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske proglašenje 1986. godine začtićenim spomenikom hortikulture, kao jedinstveni Školski botanički vrt u Hrvatskoj. Danas se u ovom vrtu uzgaja i raste više od 1000 biljnih svojti (taksona), uglavnom suptropskih biljaka sa svih kontinenata, te je taj Školski vrt najbogatiji na hrvatskoj obali Jadrana. Osim toga ovdje se nalazi i maslinikmatičnjak koji je sa 38 domaćih i stranih sorti (poklon FAO - Rim) uljnih i stolnih maslina, podrijetlom gotovo iz svih sredozemnih zemalja, također najbogatiji na Jadranu. Botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću ima osobitu važnost jer služi za aktivan ekološki odgoj učenika, a to je i mjesto brojnih posjeta učenika i studenata iz cijele Hrvatske i inozemstva, kao i mjesto organiziranja međuškolskih ekoloških natjecanja. UVOD Glede sve intenzivnije eksploatacije šuma te pretvaBotanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteranjem šumskih površina u poljoprivredne, osiromašuta Sveučilišta u Zagrebu uređen je tako da pruža moje se ukupni prirodni i postojeći genofond mnogih šumgućnost upoznavanja velike raznolikosti biljnog svijeta skih vrsta drveća. Također, industrijalizacija te nekonna zemlji. U njemu se pored domaćih vrsta biljaka uztrolirani čovjekovi zahvati u prirodi, širenje bolesti i gaja veoma mnogo biljaka iz raznih kontinenata tzv. egštetnika šumskih vrsta drveća, kao i narušavanje stabilzota, koje ne možemo naći samonikle u našoj zemlji. U nih biljnih zajednica prijete potpunim nestajanjem potako uređenim botaničkim vrtovima možemo naći vrlo jedinih vrsta drveća i grmlja. Slijedom navedenoga, čorazličite biljke, na primjer, od najmanje do najveće vjek je dužan zaštititi postojeću varijabilnost i prirodno cvjetnice na zemlji (od sitne leće -Wolffia arrhiza (L.) gensko bogatstvo šuma, za što su botanički vrtovi, ar-Horkel - koja dolazi prirodno u Europi, Aziji i Africi, do boretumi i razumije se prirodni rezervati najpodesniji. najviših biljaka eukaliptusa iz Australije i sekvoje iz Kao što znamo u prirodnim se rezervatima nastoji očuSjeverne Amerike), od onih koje žive u vodi do onih vati iskonsko i postojeće stanje prirode sa svim složekoje žive na pustinjskom pijesku i u kamenjaru. U tako nim prirodnim procesima i zakonitostima koji se dogaosnovanim botaničkim vrtovima vidjet ćemo biljke kođaju unutar takve zajednice, tj. uz što manji utjecaj čoje tvore čitave šume na drugim kontinentima, a kod nas vjeka. Međutim u botaničkim vrtovima i arboretumima su samo uresne biljke u našim parkovima i drvoredima, osnivaju se živi arhivi i poklanja pozornost izučavanju npr. crni orah, ginko, magnolija, sofora i druge. Osim prilagođavanja egzotičnih biljaka u novoj životnoj sretih biljaka u botaničkim vrtovima naći ćemo i endeme dini zbog njihovog rasprostranjeni a i razmnožavanja za iz naše flore, kao što su degenija, hrvatska sibireja i drupotrebe šumarstva i hortikulture, kao i za očuvanje doge. Osoba za kontakt: mr. se. Biserka Juretić. maćih vrsta, te očuvanje prirodnog okoliša čovjeka. Botanički vrt ljekovitog bilja "Fran Kušan" Farma Botaničkih vrtova i arboretuma u Hrvatskoj ima neceutsko- biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koliko, ali je veoma značajno da oni nisu na isti način izgrađen je na potpuno drugi način. U njemu dominirauređeni. ju biljke iz naše zemlje, a posađene su tako da prikazuju biljni pokrivač kakav je i u prirodi, odnosno u kraju *Mr .se. Mato Jurković, Botanički vrt, Marulićcv trg 9a Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. odakle su donijete. Osim naših biljaka, u tom botanič |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 62 <-- 62 --> PDF |
M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠICU kom vrtu vidjet ćemo i neke egzotične biljke, ali prvenstveno samo one koje imaju važnost kao ljekovite biljke i kao pripadnici neke sistematske grupe. Osoba za kontakt: dipl. ing. DragomirBrkić. Različite vrste autoktonog i stranog drveća i grmlja možemo naći i u drugim botaničkim vrtovima i arbore tumima u našoj zemlji. Šumarski vrt s arboretumom Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osoba za kontakt: prof. dr. sci. Slavko Matić. Botanički vrt na otoku Lokrumu pokraj Dubrovnika, Biološki zavod Dubrovnik. Osoba za kontakt: prof. Sanja Kovačić. Velebitski botanički vrt, Šumarija Krasno, Uprava šuma Senj. Osoba za kontakt: dipl. ing. Juraj Tomljanović. Biokovski botanički vrt - Kotišina, Institut "Planina i More", Makarska. Osoba za kontakt: dr. sci. Marija- Edita Šolić. Botanički vrt - Vrbanićev perivoj, Prirodoznanstvenog odjela Gradskog muzeja u Karlovcu. Osoba za kontakt: prof. Vladimir Peršin. Arboretum Trsteno pokraj Dubrovnika, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Osoba za kontakt: mr. sci. Petar Đurasović. Arboretum Opeka u Vinici pokraj Varaždina. Osoba za kontakt: dipl. ing. Vladimir Štimec. Arboretum Lisičine, selo Lisičine, Podravska Slatina. Osoba za kontakt: prof. dr. sci. Želimir Borzan, Šumarski fakultet Zagreb. Arboretum Brijuni. Osoba za kontakt: prof. dr. sci. Želimir Borzan, Šumarski fakultet Zagreb. Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću, Osnovna škola "Oštrog", Kaštel-Lukšić. Osoba za kontakt: prof. Ivna Bućan. Šumarski list br. 3^4, CXXI ( 1997), 171 -177 Najpristupačniji učenicima diljem naše zemlje su mnogobrojni parkovi, koje su osnovali i izgradili nekadašnji veleposjednici. Obično su iskoristili ostatke nekadašnjih šuma za osnovu budućeg parka. Tako pored biljaka iz prirodnih sastojina šuma dotičnog kraja u tim parkovima ima i raznih vrsta egzotičnog drveća i grmlja. Isto tako, mnogi parkovi, podignuti su kao zelene površine u gradskim naseljima ili kao izletišta u blizini mjesta. Ovakvi parkovi nalaze se gotovo u svakom gradu kao i u manjim mjestima. Iza ovog kratkog opisa i pregleda botaničkih vrtova i arboretuma koji se nalaze u našoj zemlji, a na kojima učenici mogu naći materijal za proširivanje svoga znanja o biljnom svijetu, može se zaključiti da se s malo truda, dobre volje i smišljenog rada u tijeku školovanja, može dosta toga naučiti. Svakako u tom radu treba učenik prvo poći od svog mjesta, bez obzira koliko veliko ili malo ono bilo,pa će zasigurno, upoznati veliki broj biljnih vrsta. Ako učenik nauči imena biljaka koje se nalaze u seoskom parku ili drvoredu, zatim ako nauči nešto o njihovoj domovini, gdje su one samonikle, o njihovom životu, uzgoju, njegovanju i razmnožavanju, već će puno obogatiti i proširiti svoje znanje o biljnom svijetu. Budući da je Školski botanički vrt, osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću jedinstven Školski botanički vrt u našoj domovini, to je i razlogom da se detaljnije upoznamo s ovim botaničkim vrtom. OSOBITOSTI I ZNAČAJ ŠKOLSKOG BOTANIČKOG VRTA U KAŠTEL-LUKŠIĆU Poznato je da u nastavnim programima upoznavanja prirode iz biologije u osnovnoj kao i u srednjoj školi ima nastavnih sadržaja koji se mogu u školi u potpunosti savladati samo uz uvjet ako postoji školski vrt. Učenici tijekom školovanja trebaju upoznati ne samo živi svijet prirode, već i naučiti koliko čovjek, izučavanjem prirode i spoznajom njenih zakonitosti može svjesno utjecati na prirodne procese, a time i na promjene u prirodi. U okolici Splita prostiru se plodna polja, stoje osnova bogate poljoprivrede. Na tim poljima uzgajaju se i izučavaju razne jadranske poljoprivredne kulture. Kaštelansko polje - nazvano po Kaštelima odlikuje se svojom plodnošću, blagom klimom i pitomošću, te su ga ljudi stoljećima kultivirali. Zapadni dio Kaštelanskog zaljeva obiluje maslinicima, vinogradima kao i bujnom autoktonom mediteranskom florom i vegetacijom. Također, na obalama Kaštelanskog zaljeva nalaze se zaštićeni prirodni objekti, npr. Park-šuma Marijan, Specijalni ihtiološki rezervat rijeka Jadro u Solinu, Spomenik prirode 700 godina stari hrast medunac u Kaštel Gomilici, Spomenik hortikulture Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću, Spomenik prirode 1500 godina stara maslina u Kaštel Štafiliću (Bućan, 1996). Školski botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel- Lukšiću obilježio je svoju 20. obljetnicu postojanja i rada - dana 27. rujna 1996. godine. Povodom toga želim opisati kako je sve počelo. Osnovna škola u Kaštel-Lukšiću izgradila je novu školsku zgradu i počela s radom u novim useljenim učionicama 1976. godine. Odmah iza toga počinje se uređivati prostoran okoliš koji je bio onečišćen ostacima građevinskog materijala. Također, dijelovi plodne zemlje, koju je napustila Poljoprivredna škola svojim preseljenjem u Kaštel-Štafilić, bila je veoma zapuštena i obrasla korovom. Uz dobru organizaciju i punu podršku svih djelatnika škole, pristupa se čišćenju i uređenju okoliša, a u tim akcijama sudjeluju i učenici i brojni učitelji. U početku je cilj bio urediti i oplemeniti životni okoliš u kojem svaki dan boravi oko 800 učenika s učiteljima. Tada je bilo posve nestvarno i pomišljati na osnivanje i podizanje botaničkog vrta. Međutim, sadnja biljaka počela je odmah. Biljke su se nabavljale sa raznih strana. Od samog početka pomagali su: Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arboretum Trsteno, Botanički vrt na otoku Lokrumu, kao i brojni rasadnici u zemlji i inozemstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 63 <-- 63 --> PDF |
M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠIĆU Tijekom proteklih 20 godina nesebično su pomagala i gospodarska poduzeća i ustanove u Kaštelima i Splitu. Zakonom zaštićeni prostor Školskog botaničkog vrta u Kaštel-Lukšiću zauzima nešto manje od četiri hektara plodne zemlje. Danas se u njemu uzgaja više od 1000 ukrasnih vrsta i odlika, pretežno suptropskih biljaka sa svih kontinenata (si. 1). Glede ograničenog prostora nastojat će se ubuduće dati prednost sadnji mediteranskog bilja. Slika 1. Voditeljica Školskog botaničkog vrta prof. Ivna Bućan uz pampas travu - -Cortaderia sclloana, Kaštel-Lukšić. Foto: I. Bućan Danas je to jedini školski botanički vrt u Hrvatskoj, a po nekim prosudbama jedinstven i u Europi. Ako usporedimo površinu (oko 4,0 ha.) ovog školskog botaničkog vrta s brojem učenika (oko 800) Osnovne škole u Kaštel-Lukšiću, vidimo da na jednog učenika dolazi oko 50 m2 površine vrta. Prema zahtjevima da se u školi uredi školski vrt za nastavne potrebe, a koji bi odgovarali međunarodnim propisima, potrebno je 30 m2 površine školskog vrta za nastavne potrebe jednog učenika. Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću ima prvenstveno svoju ulogu u edukaciji učenika, približavanje učenika prirodi i biologiji, ekološki i estetski značaj, a i stjecanje radnih navika kod mladih. Učenici su gotovo Šumarski list br. 3-4, CXXI( 1997). 171-177 uvijek u svome vrtu, te svakog dana vode brigu o urednosti i čistoći vrta (si. 2). Vrt je i mjesto brojnih posjeta, najčešće učenika osnovnih i srednjih škola, studenata biologije, agronomije i šumarstva te njihovih nastavnika. Vrt je otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine, a prema dogovoru najavljeni posjeti, osobito školski, često postaju i mjesto za ekološka savjetovanja. Za postignute uspjehe, osobito za edukaciju ekološke svijesti učenika, ovome vrtu i njegovim voditeljima dodir jeljena su brojna najviša priznanja. Slika 2. Dnevna briga o urednosti vrta, školski botanički vrt, KaštelLukšić. Foto: I. Bućan Na svjetski Dan zaštite okoliša 5. lipnja 1995. godine Državna uprava za zaštitu okoliša dodjelila je školskom vrtu i voditeljici vrta prof. Ivni Bućan najveće priznanje za zaštitu okoliša, tzv. "Hrvatski ekološki Oskar". Najvažniji datum u razvoju i nastajanju Školskog botaničkog vrta u Kaštel-Lukšiću - osnovna škola "Oštrog" je Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja 1986. godine, kad je uz prigodnu svečanost postavljeno spomen- obilježje na kamenoj gromadi u Vrtu, a povodom 10. godišnjice rada Školskog botaničkog vrta. Istoga dana na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske, Skupština općine Kaštela proglasila je Školski botanički vrt zaštićenim spomenikom hortikulture. To je i razlog da se od tada Dan zaštite čovjekova okoliša uz prigodne svečanosti tradicionalno obilježava kao Dan Školskog botaničkog vrta. Na hrvatskoj obali Jadrana ovaj je vrt danas po raznolikosti i bogatstvu suptropskih i sredozemnih biljaka jedan od najbogatijih. S velikim trudom, upornim radom, strpljivošću i stručnim znanjem skupljen je značajan genofond šumskih vrsta drveća i grmlja, kojega treba očuvati i njegovati za potrebe silvikulture, hortikulture, a koji može također pridonijeti razvoju gospodarstva i znanosti. Tijekom 20 godina postojanja i rada, uzgajane biljke, a neke i prvi put posađene na hrvatskoj obali u blagoj kaštelanskoj klimi, prema dosadašnjim opažanjima, pokazale su dobru prilagodbu i odličnu opću vitalnost na podneblje kaštelanskog kraja. Sjeverno od školske zgrade nalazi se maslinik koji je posađen 1983. godine prvim sadnicama koje su daro |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠICU val i Ujedinjeni narodi - FAO za razvoj maslinarstva. Danas je taj maslinik sa 300 stabala i 38 sorti domaćih i stranih, stolnih i uljnih maslina, najbogatiji na hrvatskoj obali Jadrana. Južno od maslinika nalazi se tzv. mali park, koji je uređen u pravilnom geometrijskom obliku i zasađen bogatom kolekcijom oleandara (Nerium oleander L.) u 15 nijansa različitih boja cvjetova. Ovaj prostor vrta služi za potrebe nastave tjelesne kulture. Sportsko-rekreacijski prostor za učenike sastoji se od travnjaka i športskog igrališta. Zapadno od trafostanice do oborinskog potoka nalazi se mali smokvik i bademik, gdje su zasađene razne sorte smokava i badema. U sjevernom dijelu vrta nalazi se veliki staklenik, koji se automatski zagrijava kad temperatura zraka iznosi plus 4 °C. Staklenik služi za prezimljavanje osjetljiva bilja na niske temperature zraka. U ovom stakleniku raste i uzgaja se veoma vrijedna i jedinstvena zbir Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 171-177 ka tropskih bugenvileja različitih boja cvjetova: bijela, žuta, narančasta, crvena, ružičasta i ljubičasta te raznih nijansa cvjetova. Na južnoj strani staklenika uspješno cvate gotovo tijekom cijele godine 12 sorata raznih boja hibiskusa. Tu se nalazi i zbirka rijetkih kaktusa. Nedavno je postavljen i mali staklenik koji se koristi kao klijalište. Južno od staklenika nalazi se i rasadnik. Glede činjeničnog stanja kao i svega opisanog i navedenog, proizlazi daje Školski botanički vrt u KaštelLukšiću veoma vrijedna, korisna i skladna cijelina koju treba očuvati kao bogatu kolekciju živog bilja, zatim kao uspjelu i funkcionalnu hortikulturnu izvedbu, a iznad svega zbog odgojno-obrazovne uloge. Stoga se nadajmo da će se odluka Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske, po kojoj se Vrt stavlja pod posebnu zaštitu kao "spomenik prirode", trajno poštovati, kako bi Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću bio ponos Kaštelima i Hrvatskoj i u budućim vremenima (Bučan, 1996). POPIS I PREGLED NEKIH VRSTA BILJAKA U ŠKOLSKOM BOTANIČKOM VRTU Na površini od oko četiri hektara, a na nadmorskoj visini od 24 metra u ovom vrtu uzgaja se i raste oko 1000 biljnih vrsta i odlika, koje pripadaju u 125 biljnih porodica, podrijetlom sa svih kontinenata. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda u Splitu, iznose se neki klimatski podaci Kaštela: srednja godišnja temperatura zraka 16,1 °C; srednja maksimalna temperatura zraka 36,6 °C; maksimalna godišnja temperatura zraka 39,6 °C; srednja minimalna godišnja temperatura zraka -4,2 °C; minimalna godišnja temperatura zraka -7,5 °C; srednji godišnji broj sunčanih sati 2615; srednja godišnja količina oborina 1063 mm; srednja relativna vlaga zraka 66 posto. ČETINJAČE: Abies concolor (Gord.) Engelm. - koloradska jela, Abies pinsapo Boiss. - španjolska jela, Araucaria araucaria (Molina) K. Koch - čileanska araukarija, Araucaria bidwillii Hook. - štilovina, Araucaria cunninghamii D. Don, Cedrus atlantica (Endl.) Manetti - atlaski cedar, Cedrus deodara (D. Don) G. Don - himalajski cedar, Cedrus libani Loud. - libanonski cedar, Cryptomeria japonica D. Don ´Elegans´ - kriptomerija (kaćiperka), Cunninghamia lanceolata (Lamb.) Hook. - kuningamija, Cupressus arizonica Greene - arizonski čempres, Cupressus macrocarpa Hartw., Cycas circinalis L. - cikas, Cycas revoluta L. - cikas (bujadovac), Ginkgo biloba L. - ginko, Pinus halepensis Mill. - alepski bor, Pinus nigra Arn. subsp. laricio (Poir.) Schwarz - korzički crni bor, Pinus nigra Arn. subsp. dalmatica (Vis.) Schwz. - dalmatinski crni bor, Pinus pinea L. - pinija, pinjol, Pinus wallichiana A. B. Jacks. - himalajski bor, Podocarpus macrophyllus (Thunb.) D. Don - podokarpus, Podocarpus nerifolius D. Don - podokarpus (tisulja), Sequoia sempervirens (D. Don) Endl. - obalna sekvoja, Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. - golemi mamutovac, Taiwania cryptomerioides Hayata - tajvanija, Taxodium distichum (L.) Rich. - močvarni taksodij (tisovac). LISTAČE: Acacia baileyana F.V Muell. - "mimoza", Acacia cyanophylla Willd., Acacia dealbata Link, Acacia iteaphylla Muell., Acacia longifolia (Andre) Willd., Acacia melanoxylon R. Br., Acacia pycnantha Benth., Acacia retinodes Schlecht., Albizzia julibrissin (Will.) Durazz. - stolist, Albizzia lophantha Benth. - albicija, Bauhinia blakeana Dunn - bauhinija, Bauhinia variegata L. - strekasta valina, Bougainvillea spectabilis Willd. - ljubičasta bugenvila, Brachychiton acerifolium F. Muell. - brahihiton, Callistemon citrinus (Curt.) Strapf - kalistemon (si. 3), Callistemon linearis (Wendl.) DC., Callistemon speciosus DC. - ubava jamica, Callistemon viminalis (Willd.) DC, Camellia japonica L. japanska kamelija (si. 4), Casuarina equisetifolia Forst. - kazuarina, presličnjak, Chorisa speciosa St. Hü., Cinnamonum camphora (L.) Nées et Eberm. - kamforovac, Citrus aurantium L. - naranča, Citrus bigaadia Linn. gorka naranča, Citrus grandis (L.) Osbeck - grejp, Citrus limon Burm. - limun, Citrus medica L. - četrun, Citrus reticulata Blanco - mandarina, Citrus trifoliata L. (Poncirus trifoliata L. Raf.) - japanski divlji limun, Erythrina crista - galli L. - koraljno drvo, plamenac (si. 5), Eucalyptus citrodora Hook., Eucalyptus ficifolia F. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 65 <-- 65 --> PDF |
M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠIĆU Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997). 171 -1 77 Slika 3. Callistemon citrinus - kalistemon, Školski botanički vrt, Kaštel-Lukšić. Foto: I. Bućan v. Muell. - eukaliptus, Eucalyptus polyanthemos Schau., Eucalyptus viminalis Labill., Feijoa sellowiana Berg. - fežoa, Ficus rubiginosa Vent., Firmiana simplex (L.) W. F. Wight - firmina, Grevillea robusta A. Cunn. - mezdrelica, australski srebrni "hrast", Hovenia dulcis Thunb. - bombon-drvo, Jacaranda acutifolia Humb. el Bonpl. - jakaranda, Jacaranda mimosifolia D. Don - maglača, palisandra (si. 6), Jasminum azoricum L. - azorski jasmin, Jasminum officinale L. - perzijski jasmin, Lagerstroemia indica L. - lagerstremia, Liquidambar styraciflua L. - storac, Liriodendron tulipifera L. tulipanovac, Melia azedarach L. - očenašica, Musa ensete Gmel., Musa nana Lour., Musa textHis Nee - banana, Myrsine africana L. - afrička mirsina, Nandina domestica Thunb. - nandina, Persea americana Mill. avokado, Persea indica Preng. - avokado, Psidium cattleyanum Sabine, Psidium guajava L. - kujava, Quercus suber L. - hrast plutnjak, Schinus molle L. - američki pa- par, Trachelospermum jasminoides (Lindl.) Lem. Slika 4. Camellia japonica-kamelija, Školski botanički vrt, KaštelLukšić. Foto: I. Bućan MEDITERANSKA SKUPINA: Arbutus unedo L. planika, Capparis spinosa L. - kapar, Ceratonia siliqua L. - rogač, Ficus carica L. - smokva, Juniperus oxycedrus L. - smrič, Laurus nobilis L. - lovor, Lavandula latifolia Medicus - lavanda, Myrtus communis L. ´Variegata´ - šarenolisna mirta, Olea europaea L. - maslina, Phillyrea latifolia L. - zelenika, Phlomis fruticosa L. grmolika gostanka, veliki pelin. KAKTUSI I DRUGE SUKULENTNE BILJKE: Agave americana L. - obična agava, Agave ferox C. Koch, Agave horrida Lem. ex Jacobi, Agave ingens Berger, Agave lophantha Schiede, Agave sisalana Perrine, Agave stricta Salm-Dyck, Aloe arborescens Mill. - razgranata aloja, Aloe brevifolia Mili., Cereus peruvianus (L.) Mill., Cordyline australis (Forst.) Hook., Dasylirion glaucophyllium Hook. - dasilirion, Dasylirion wheeleri S. Wats, Dracaena draco L. - zmajevac, Echinocactus grusonii Hildm., Nolina recurvata (Lem.) Engl. - slonova noga, Opuntia ficus - indica (L.) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 66 <-- 66 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 1 79-194 UDK.630*: 013* (497.13) KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 1976 -1995. INDEX OF AUTHORS AND CONTENT STRUCTURE OF ŠUMARSKI LIST 1976 -1995 Ivan MARIČEVIĆ* UVODNE NAPOMENE Kazalo autora suradnika Šumarskog lista (ŠL) 1877-1976. godine sastavni je dio knjige "POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846-1976," koja je tiskana 1976. g. povodnom obilježavanja 130-obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD) i stote godine neprekidnog izlaženja ŠL-a. Povodom 150-obljetnice HŠD-a izdana je 1996. g. Knjiga "HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 18461996", a zbog ograničenog broja stranica (objektivnih okolnosti) nije tiskanio ovo poglavlje, iako je bio pripremljen rukopis. Uredništvo ŠL-a smatra daje za čitatelje i potencijalne suradnike zanimljivo objavljivanje podataka koje sadrži ovo KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠL po godištima navedenog razdoblja. Ovaj bibliografski prilog sastoji se od tri posebna dijela, koji čine cijelinu i to: 1. Uvodne napomene i Tumač kratica 2. Kazalo autora suradnika ŠL 1976-1995. g. 3. Struktura sadržaja po skupinama 1976-1995. Sastavni dio Uvodnih napomena je odvojen s podnaslovom. "Tumač Kratica", koji uz redni broj SKUPINE sadrži dva karakteristična slova, koja određuju SKUPINU u tabelarnom pregledu STRUKTURE SADRŽAJA. Prvo slovo uvijek je pisano VERZALOM, a drugo slovo u pravilu također verzalom ako se radi o skupinama u koje su razvrstani znanstveni i stručni članci, a drugo slovo pisano je malim slovima za ostale skupine (Vidi treći dio). Drugi dio "Kazalo autora suradnika Šumarskog lista 1976-1995. g." uvijek iza PREZIMENA i početnog slova imena sadrži: GODINU označenu polumasno sa zadnje dvije brojke određene godine i točkom. Zatim slijedi broj prve stranice članka ... sa zarezom, te ukupnim brojem stranica sa zarezom i rednim brojem skupine zajedno sa njenom kraticom. Više članaka u godini odvaja se znakom plus (+). *Ivan Maričević, dipl. inž. šum. Zagreb, Aleja pomoraca 25/10. Ovo kazalo upućuje čitatelja na osnovne podatke o autorima, koji su i koliko puta u naznačenom razdoblju neposredno sudjelovali u stvaranju nesumnjivo najznačajnijeg djela šumarske struke - ŠUMARSKI LIST sa 20 knjiga i više od 11 tisuća stranica. U razdoblju od 1976. do 1980. godineje surađivalo 187 autora (prosjek 37 autora godišnje) a u razdoblju 1981 - 1995. godine surađivalo je 362 autora (prosjek 24 autora godišnje). Broj suradnika (Su.) po godištima kretao se između 5070 autora (vidi treći dio). U slučaju ako čitatelj želi orijentaciono doći do spoznaje (svoga mišljenja) koliko je pojedini autor doprinio u kvalitetnom stvaranju ŠL-a, tada je potrebno analizirati strukturu sadržaja određenog godišta i vrijednosno doći do objektivne ocjene sadržaja članka- prikaza... Treći dio "Struktura sadržaja" po godištima izrađena je na temelju podataka iz sadržaja 5 ili 6 svezaka (Sv.) (12 brojeva) Šumarskog lista, što ovisi koliko je dvobroja - trobroja tiskano u tijeku jedne godine. Svako godište ŠL-a u tabelarnom pregledu sadrži: - u prvoj vertikalnoj koloni određeni broj SKUPINA; - druga vertikalna kolona daje kratki opis SKUPINA; - treća kolona njenu KRATICU; - četvrta kolona sadrži broj AUTORA-KOAUTORA,´ - peta kolona broj NASLOVA; - šesta kolona broj stranica i - sedma kolona sadrži relativne odnose, i omogućuje kombinacijom podataka iz KAZALA autora da se za svakog autora utvrdi relativni odnos unutar skupine i godišta. Kombinacija podataka iz SADRŽAJA GODIŠTA, gdje se nalazi i tekst određenih NASLOVA, omogućuje utvrđivanje i kategorizaciju članaka po područjima, granama, ograncima, prema najsuvremenijim metodama za raspoređivanje članaka u odgovarajuće skupine podskupine. Na ovaj način dolazi se dosta brzo do potrebnih informacija, koje su zanimljive naročito za potencijalne suradnike ŠL-a. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 67 <-- 67 --> PDF |
1. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 1976-1995 Šumarski list br. 3-4. CXX1 ( 1997), 1 79-194 lOO.Matić, S.: 77.312, 8, 11 Ap; 78.374, 4, 13 Ss; 79.620,7, 12 Ss; 101.Mihelčić,Z.:78. 175,2,9Ss; 102. Momčilović, B.: 78.248, 2, 5 ŠE; 79. 569,4, 8 IU; 103. Mudrovčić, A.: 78.233, 7, 5 ŠE + 564, 1, 20 Im; 104.Marinković, B.:79.224,2, 11 Šs; 80. 71, 6, 8 Ap; 105.Marković,Lj.:77. 153, 8, 2 UŠ; 106.Molnar,L.:77.334, 1,23 Im; 107.Markić, S.:79. 177,4,5Lv; 108. Majer, D.: 80.299,40, 7 Rč; 109. Mandić,Đ.:80. 113, 8, 2 UŠ; 110. Markoje, Đ.: 80.461, 9,2 UŠ; 111. Milosevic, M.: 80.514,3, 16 Ko; 112. Nežić, P.: 79. 553, 8, 8 IU + 603, 2, 8 IU + 606,2, 8IU; 113. Nuriković, S.: 79.208, 5, 15 Šs; 114. Opalički, S.: 76. 555,4, 19 Ls; 77.325, 1, 21 Ls + 547, 1,21 Ls; 78.406,4, 18 Ls; 79. 514, 6, 19Ls; 115. Orlić, S.: 76. 51, 10,2UŠ + 97,2, 16 Ss; 77.436, 5, 2 UŠ; 79.223, 1, 18 Ld + 433, 11, 1 UŠ; 80. 77, 3, 14 Ss; 116.0stojić,Ž.:78.76,7, 8Ap;79. 181,7, 12 Ss; 117. Pere, Z.: 76. 567,2, 22 Im; 118.Piškorić,0.:76.87, 10, 14 PŠ + 184, 1,18 Ld + 274, 3, 18Ld + 277,2, 18Ld + 552, 1, 18Ld+ 193, 1, 22 Im + 295, 5, 14 PŠ + 300, 7, 14 PŠ + 509, 7, 14 PŠ + 548,4, 15 Ob + 552, 1, 18 Ld; 77.73, 3, 20 Ld + 76,4, 20 Ld + 198, 3, 20 Ld + 325, 6, 20 Ld + 413,2, 20 Ld +523, 3, 20 Ld + 540, 3,20 Ld +529, 11,20Ld+552,2,17Šs;78.105, l,17Ld+187, 1, 13 Šs+190,2, 17Ld+ 190,2, 17Ld + 391,2, 15Šz + 393,2, 17Ld + 396,3, 17Ld + 425, 1,20 In; 79. 83, 5, 10 Os + 89,26, 10 Os + 220, 1, 18 Ld + 221, 1, 18Ld + 222, 1, 18Ld + 379,2, 15Šs + 381,6, 15ŠS + 398, 1, 16Šs + 493,3, 18Ld + 495, 2, 18Ld + 496,3, 18 Ld +501,2, 19 Ld + 615, 5, 13 Šp + 627, 3, 12 Ss + 375,4, 9 Ap; 80.45, 16, 1 Šf+91,3, 17Ld + 93, 1, 17 Ld + 95, 1, 18Ls + 176, l,18Ls + 255, 1, 17 Ld + 257, 1, 17Ld + 287,4,21 Im + 403,27, 14 Ss+431,4, 14Ss + 435, 2, 14 Ss + 363, 3, 10 Šp + 375, 2, 15 Zp; 119. Pranjić, A.: 76. 183, 1, 18 Ld+ 198, 9, 5 IU; 79. 349, 7, 3 IU; 120. Prijić, M.: 76. 502, 5, 10 Ap; 121. Prokopljević, N.: 76.222, 13, 7 ŠE; 122. Prpić, B.: 76. 5,2, 1 Uv + 117, 7,2 UŠ + 289,2, 1 Uv; 77. 312, 8, 11 Ap + 357,2, 15 Zp; 79.7,4, 7 Ob; 80.189,12, lŠf+285, 2,21 Im + 291, 6,21 Im + 183, 6,0 Ob; 123. Pavletić, Z.: 77.365, 5, 10 ZŠ; 124. Pelcer,Z.: 77. 168,3, 10 ZŠ; 125. Pintarić, K.: 77.441, 8, 2, UŠ; 80.29, 15,2 UŠ; 126. Prolić,N.:77.497, 10,9Rč; 127.Pejović,D.:78.7, 12, 3, IŠ; 128. Popnikola, N.: 78.25, 16,2 UŠ; 129. Potočić, Z.: 78.3, 3, 1 Uv + 269,4, 5 ŠF; 80. 505,4, 8Ap; 130. Prelesnik, H.: 78.423,2, 20 Im; 131. Petrović, G.: 79. 579, 6, 8 IU; 132. Prgin, D.: 79.29, 2, 7 Ob; 133. Petrović, F.: 80.281,4, 20 Dv; 134. Pezdirc,N.:80.471,8,6Št; 135. Popov, M.: 80. 514, 3, 16 Ko; 136. Radovanović, Ž.: 77. 320,4, 10 ZŠ; 137. Rauš,Đ.: 77.312, 8, 11 Ap + 324, 1, 20 Ld; 80.201, 18, 1 Šf; 138. Radauš, V.: 78. 107, 5, 19 Dv; 139.Raguž, D.:78. 159,5,7ZŠ; 140. Ržehak, V.: 78. 100, 3, 14 Zp; 141.Rožan,J.:79.523,6, 8 IU; 142. Rastovski, P: 80.461, 9,2 UŠ; 143.Segedi,N.:76.35, 16,2 UŠ+ 516, 5, 11 Šp; 80.247, 8, 9 Šp 144. Simunović, M. 76. 74, 9, 10 Ap; 145.Strineka,M.:76.282, 1,22 Im; 77. 176,9, 16, Šz + 213,2,23 Im; 78.410,2, 19Dv + 426, 1,20 Im; 79.255, 1, 20 Dv + 256, 3,20 Dv; 146. Sabadi,R.:77.259, 11,6IŠ; 147. Selmanović, A.: 77. 192, 1, 17 Šs; 148. Simić,N.: 77.514, 5, 18PŠ; 149. Spaić, I.: 77.21, 8,4 ZŠ + 467, 12,4 ZŠ; 150. Stefanović,V.: 77.497, 10, 10 ZŠ; 78.298,4, 2 Uš; 80.518, 1, 17 Ld; 151.Skoko,M.:78.526, 1, 16 Ko; 152. Slabak, S.: 78. 378, 13, 13 Šs; 153. Skender, A.: 79.493, 1, 18 Ld; 154. Skorup, V: 79.47, 18,7 0b; 155. Slijepčević, R.: 79.484, 7, 13 Šp; 156. Seletković,Z.: 80.201, 18, 1 Šf; 157. Sever, S.: 80. 117, 15, 5 IŠ + 260,2, 17 Ld + 447, 2, 17 Ld; 158. Šobat,A.:77.359,5, 10ZŠ; 159. Štromar, Lj.:77.48,7, 15 Zp; 160. Šafar,L: 78. 166,3, 11 Os; 161. Šegulja,N.: 78.477, 12, 7 ZŠ; 80.201, 18, 1 Šf; 162. Šojat,M.:80.233, 14, 6 Št; 163.Šubarić,I.:80. 141, 12, 10 Šp; 164.Tomanić, S.: 76. 523, 11, 16 Ss; 77. 80, 3, 19Šs;78. 240, 5, 5 ŠE; 80.487, 18, 5 IŠ; 165. Tkalčić, B.: 76. 99, 1, 16 Ss; 79.635, 2, 20 Dv; 166.Tonković,D.:78. 117,4, 19 Dv + 259, 3, 5 ŠE; 167. Tortić, M.: 78. 302, 9,4 ZŠ; 168. Trinajstić, L: 78.496, 9, 7 ZŠ; 169.Tomac,Z.:77.391,3, 10 ZŠ; 170. Turkalj, Z.; 77.306, 6, 8 Lv; 171. Tikkala, W.: 78. 88, 7, 13 Šs; 172.Tomašević,A.:79. 11, 14, 7 IU; 80.445, l,22 0z; 173. Topic, J.: 80.201, 18, 1 Šf; 174. Vasiljević, L: 76.474, 16, 2 UŠ; 175. Vajda, Z.: 77.370, 7, 10 ZŠ; 78. 505, 6, 19 Dv; 80.61, 7,2 UŠ; 176.Vasić,M.:77. 153, 8,2 UŠ; 177. Vilček, E.: 77. 556, 1,23 Im; 80.451, 2,21 Im; |