DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 84 <-- 84 --> PDF |
AKTUALNO JOS O HIDROELEKTRANI NOVO VIRJE Krajem prošlog mjeseca primio sam zapisnik o reviziji Idejnog projekta Hidroelektrane Novo Virje (HE N. Virje). Zapisnik je napisan na 83 stranice strojem, uz dodanih 20 stranica priloga. Idejni projekt obrađen je u 53 knjige. Za šumarstvo su zanimljive knjige koje se odnose na podzemne vode, odnosno promjene koje bi slijedile poslije izgradnje hidroelektrane, zatim promjene infrastrukture (ceste, mostovi) koje će utjecati na gospodarenje šumama te utjecaj koji će imati HEN. Virje na sveukupnost šumskih ekosustava (fitocenoze, zoocenoze i to poglavito divljač). Čini se kako je šumarska struka, ne sluteći da će to biti tako, sudjelovala samo formalno u izradi idejnog projekta, izradivši prethodnu studiju o utjecaju na okoliš - šumarska komponenta. Studiju je izradio Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U zaključcima šumarske studije predloženo je podrobno ispitati utjecaj postojećih dravskih hidroelektrana (Čakovec, Varaždin, Dubrava) na šume , gdje su zamijećeni nepovoljni utjecaji na šumsko drveće. Nadalje je predloženo kako bi projektni timovi "Elektroprojekta", Hrvatske elektroprivrede i JVP "Hrvatske vode", zajedno sa šumarima pregledali dolinu rijeke Rajne u Njemačkoj, zbog uvida u utjecaj izgradnje vodnih stuba na šumske ekosustave. Posjeta je realizirana tijekom 1994. godine. Šumari su ukazali i na propadanje hrasta lužnjaka, osobito u šumama Repaš i Gabajeva greda. Ukazano je kako će izgradnjom HE N. Virje doći do povećanja razina podzemne vode i sušenja hrasta lužnjaka u većem dijelu areala utjecanih nizinskih šuma. Tijekom izrade šumarske studije, kao i na više stručnih skupova, upozorili smo na opasnost koju krije izgradnja odvodnog kanala zbog snažnog utjecaja na okoliš u smislu sniženja razina podzemne vode. Tako smo upozorili na dva nepovoljna utjecaja na šume, na zamočvarenje u području akumulacije te osušenje staništa odvodnim kanalom. Očekivali smo kako će projektanti i investitor, i to osobito poslije stručne posjete dolini rijeke Rajne, obaviti određene preinake u projektu u smislu ponude više rješenja i izbjegavanja velikih nepovoljnih utjecaja na šume. Iz idejnog projekta HE N. Virje vidi se kako nema nikakvih promjena u odnosu na prijedlog iz 1990. U dolini rijeke Rajne zorno su prikazani slučajevi zamočvarenja staništa uz akumulacije i njegova osušenja uz odvodne kanale te potpun nestanak nizinskih šumskih ekosustava istoga sastava drveća kao što su oni u Podravini, Posavini i Podunavlju. U to smo se još više uvjerili poslije izlaganja vrhunskih njemačkih znanstvenika iz područja biologije i šumarstva u Rastattu (WWF institut za nizinska staništa) i hidrologa, profesora na Sveučilištu Karlsruhe. Na kraju se vidi kako naše sudjelovanje u izradi idejnog projekta HE N. Virje, u smislu izrade prethodne studije o utjecanju na šume, naš zajednički put u dolinu Rajne, te naši kasniji kontakti prilikom postavljanja monitoringa u šumama za potrebe konačne studije o utjecaju na okoliš (piezometri i dr.) u utjecajnom području predstavlja tek izliku da bi se stekao dojam o sudjelovanju šumara u projektu. U zapisniku povjerenstva za pregled i reviziju idejnog projekta HE N. Virje nalazimo poglavlje pod naslovom Istup prof. Prpića i to na 8 stranica, stoje 10% sadržaja cijelog zapisnika. Kao savjetnik za ekologiju šuma JP "Hrvatske šume" sudjelovao sam uz članove Povjerenstva za idejni projekt HE N. Virje u terenskom obilasku i kasnije reviziji projekta. Prilikom obilaska šuma na terenu i tijekom rasprave na reviziji sudjelovao sam u raspravi. U Povjerenstvu za pregled i reviziju idejnog projekta HE N. Virje nije bilo niti jednog šumara. Imenovana je bila dipl. inž. Vera Cvek iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koja se poslije prvog sastanka Povjerenstva razbolila. U ime JP "Hrvatske šume", Uprava šuma Koprivnica, sastancima Povjerenstva nazočna je mr. Đurđa List, ali ne kao član. Na 10 stranica zapisnika moja rasprava sadrži sveukupno 1 stranicu, dok je preostalih 7 stranica zauzelo izlaganje glavnog projektanta inž. Z. Mahmutovića, "šumarska" izlaganja inž. V Sečena i kraće primjedbe doc. dr. Berakovića, inž. Bergmana, inž. Marasovića, mr. Grgića te inž. Hatića koji je vodio raspravu i predlagao zaključke. Moja rasprava nije autoriziranai nije stručno dotjerana pa sadrži pogreške, dok su ostali svoje tekstove dotjerali. U zapisniku se iskrivljuje moja izjava - kako je šuma Repaš usprkos padu razina podzemne vode održala ekološku ravnotežu svojih ekosustava, jer je pad razina podzemnih voda bio polagan, od 1 - 2 cm godišnje, pa je korijenje hrasta lužnjaka slijedilo podzemnu vodu. U raspravi sam podvukao kako je pojava polaganog sniženja razina podzemne vode kao zanemariv negativan čimbenik koji traje od 1926. bio pojačan izrazitim nizom sušnih godina koje traju, uz manje iznimke, od 1983. do 1994. godine, što je izazvalo nešto veća sušenja hrasta lužnjaka u šumama Repaš i Gabajeva greda. Želio sam upozoriti kako bi bilo kakva promjena vodnih odnosa u prostoru šuma, bilo da dođe do zamočvarenja ili osušenja staništa, izazvala stres i fiziološko slabljenje te veće sušenje hrasta lužnjaka. Ova stručna šumarska izjava iskorištena je kao dokaz o potrebi što hitnije izgradnje HE N. Virje, koja će "spasiti" hrast lužnjak od propadanja, odnosno namaknuti potrebnu vodu. Podzemna voda koja se podigne zbog izgradnje akumulacije ne oscilira, pa izaziva zamočvarenje što ne pruža uvjete hrastu lužnjaku za uspijevanje nego izaziva njegovo propadanje. U raspravi o idejnom projektu HE N. Virje predložio sam odgodu prihvaćanja idejnog projekta dok se ne prikupe podaci od postavljenog monitoringa u Đurđevačkim i Koprivničkim nizinskim šumama, ali je prijedlog odbijen. Povjerenstvo u kojem nema nijednog šumara, predlaže da u cilju definiranja zaštitnih mjera šumarska struka odredi uvjete za zaštitu šumskih zajednica, ali se toj istoj struci ne omogućuje ustanoviti tražene uvjete koje će dati postavljeni monitoring. U sljedećem broju "Šumarskog lista" pisat ćemo detaljnije o ovome problemu jer ovaj napis je samo upozorenje kako se najvrijednije nizinske šume Podravine nalaze pred jednim zahvatom u prostor koji će ugroziti njihov opstanak, a ja u tome ne želim sudjelovati. Prof. dr. sc. B. Prpić |