DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 91 <-- 91 --> PDF |
preko 50 ha moraju sudjelovati u troškovima uređenja. Šumovlasnik ima tri obveze: -etat ne smije premašiti mogućnost šume, -u šumama većim od 50 ha mora se osigurati mini mum listača, a u koliko ih nema treba ih unijeti, -prorede su obvezne za sastojine do 50 godina starosti. Lov je, čitamo dalje, uvijek znatno utjecao na gospodarenje šumama. U Starom režimu, mnogim veleposjednicima šuma je u prvom redu bila lovištem, što su prihvatili i komunistički dostojanstvenici. Stoga je pomlađivanje šuma otežano, tj. nema ga ako se površine za pošumljavanje ne ograde. U ograđenim površinama za 3 do 4 godine javlja se bujan jelov podmladak. 3. Površinska šuma pokrajine Bretagne (Bretanje) iznosi 300 000 ha ili 11% Pokrajine. U ovom broju F. F-a objavljenje Katalog staništa. Utvrđeno je šest staničnih razreda i to: 1. tresetno - podvodna staništa odnosno ona sa stalnim viškom vode, koja su ocijenjena kao vrlo slaba; 2. staništa na kiselim, povremeno podvodnim površinama na pseudogleju, koja su ocijenjena kao slaba; 3. staništa na kiselim i plodnim smeđim tlima, više manje dubokim i sa dobrom dubinskom drenažom, koja su ocijenjena kao izvrsna; 4. staništa na kiselim smeđim tlima, dobre dubinske drenaže, ali s nedostatkom hranjivih elemenata, ocijenjena su kao srednje dobra; 5. staništa na jako kiselom podzolu ili vrlo slaba staništa; 6. staništa na aluvijalnom svježem tlu s dosta hraniva, koja su ocijenjena od dobra do izvrsna; 7. staništa na plitkim, suhim tlima, koja su ocijenjena kao slaba ili vrlo slaba. Za svaki stanišni razred osim navedenih značajki dati su i podaci o položaju (uz obale rijeka, na blagim nagibima, na vrhuncima bregova i si.), podrobniji opis tala, prirodna šumska vegetacija, indikativne biljke i savjeti za gospodarenje s odnosnim sastojinama. "Savjetovati izbor vrsta za svaki tip staništa nije moguće, jer je taj izbor neposredno vezan uz klimatske prilike". 4. Opširan je članak pod naslovom Stabla također zaslužuju i kvalitetno sjeme. Osnovno je u ovom članku upozorenje da se za sjetvu koristi samo strogo kontrolirano sjeme. Da bude uvjerljivija takva preporuka, iznijet je primjer korišćenja sjemena običnog bora s područja Alpa iz "srednje visoke zone (između 1000 i 1500 m)" u nizinsko područje. Stabla bora na prirodnom staništu bila su prvoklasna, dok su ona iz sjemena tih stabala na novom staništu bila kriva, jako granata, te su se mogla koristiti samo za ogrjev* Danje i periodicitet uroda sjemena za neke vrste, pa ga za uspoređivanje s našim prilikama navodimo. Trešnja rodi svake godine, time da nekih godina zbog nepovoljnog vremena i pomanjkanja kukaca izostane oplodnja. Jasen i javor znaju biti bez sjemena i do tri godine, a bukva 5 do 6 godina. Hrast rodi dobrim žirom svake šeste do osme godine, jer su cvjetovi osjetljivi na mraz i duža kišna razdoblja. Slično je i s jelom i smrekom, kod kojih urod sjemena također može biti slab i po više godina. 5. Zavirimo i u "Mali oglasnik" o kupoprodaji šuma. Za kupnju u ovom broju samo je jedan oglas a za prodaju čak ih je 14. Za kupnju se traži šuma površine 100 do 300 ha, ali udaljena od Pariza do 100 km. Od prodaje izloženih objekata tek nekoliko. Tako se 16-godišnja borova šuma prodaje za cijenu od 420 000 Franaka (oko 450 000 kuna), to je ujedno i jedina ponuda s oznakom cijene. Bez oznake prodajne cijene nudi se npr. "41 ha dobro obrasle šume, velikim dijelom za iskorištavanje, s potkresanim stablima, s tri jezera i 3 km puta", u raznim krajevima Francuske jednim oglasom nude se na prodaju šume površina od 5 do 200 ha; na prodaju je ijedan posjed od 25 ha šume četinjača i 20 ha pašnjaka sa švicarskom kućom itd. OskarPiškorić * Treba ovom prigodom upozoriti na pojavu korišćenja sjemena crnog bora s otoka Brača. Naime iz bračkih crnobornih sastojina trgovina sjemenom Steiner iz Bečkog Novog mjesta od početka ovog stoljeća kupovala je godišnje tone i tone tog sjemena. Kako je to poduzeće prodavalo šumsko sjeme po cijelom svijetu, znači daje taj bor i dobro uspijevao. Stoga bi bilo korisno provjeriti gdje je sve upotrebljeno i kakve su se sastojine iz njega razvile. Dakako daje to provjeravanje vezano uz znatne troškove te bi to mogla biti tema bilo Šumarskog fakulteta bilo Instituta. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI IZVJEŠĆE S MEĐUNARODNOG TEČAJA GOSPODARENJE OKOLIŠEM, TIVON, IZRAEL, 12. do 31. 08. 1996. GODINE Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, te Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske proslijedilo je natječaj za tečaj o gospodarenju okolišem (Environmental Management Course) u Izraelu, Galillee Collage, Tivon. Galillee koledž je ustanovljen 1987. godine s ciljem izobrazbe i usavršavanja stručnjaka iz Izraela, a kasnije je prerastao u međunarodni program. Koledž nema svoje predavače, već poziva iz izraelskih sveučičišta i instituta najistaknutije stručnjake za pojedine programe. Stalno zaposeleni u koledžu su: generalni direktor, tehnički direktor, direktor za međunarodnu suradnju i koordinator Galillee koledža uz administrativno osoblje. Danas Koledž svojim programom tečaja za upravitelje projekata pokriva sljedeća područja: zdravstveni sustav, lučko poslovanje, planiranje i razvoj turizma urbano-ekonomski razvoj, upravljanje okolišem razvoj malih poduzeća i industrije. Na tečajeve uglavnom dolaze stručnjaci iz zemalja u kojima se izvode projekti finacirani iz sredstava međunarodnih banaka npr. Svjetske banke i si. Postoji više koledža u svijetu koji osposobljavaju voditelje projekata za Svjetsku banku. Galillee Colege jedan je od tih i pokriva područje Južne Amerike, Karibskih otoka, Azije, Istočne Europe i Afrike. Tečajevi su organizirani u nekoliko godišnjih turnusa uz potporu međunarodnih organizacija, od kojih su najznačajnije International Maritime Organization (IMO), UNDP, World Bank, International Union of Local Authorities (IULA), International Labour Organization (ILO), International Air Traffic Association (IATA), World Health Organization (WHO). Program tečajeva traje 150 akademskih radnih sati, s dnevnim programom od 8 akademskih sati. Više od 2000 stručnjaka uspiješno je završilo programe međunarodnih tečajeva. Organizacija tečaja Tečaj Upravljanje okolišem (Environmental Management Course) Galillee koledž organizirao je u suradnji s IULA (International Union of Local Authorities) i \srael Union of Local Authorities, Local Government Economic Services. Rad na tečaju bio je organiziran kroz predavanja, praktikume i terensku prezentaciju učinkovitosti organizcije pojedinih načina upravljanja i kontrole izvršenja projekata. Tečaju su pribivali stručnjaci iz Ugande (1), Nigerije (6), Lesota (1), Tanzanije (1), Indije (1) i Hrvatske (3). Nastavni program tečaja Upravljanje okolišem obuhvaćao je dyije stručne cjeline. U prvom dijelu obuhvaćena su sljedeća područja: uvod u znanost okoliša, uvod u kompjutorsku znanost, uvod u upravljanje projektima, ekonomika upravljanja, analiza izvedivosti ekoloških projekata, temeljni koncepti biologije okoliša, temeljni koncepti kemije okoliša. U drugom dijelu obuhvaćena su sljedeća područja: stanje okoliša, kompjutorizirane tehnike donošenja odluka, upravljanje otpadom i recikliranje, analiza resursa vode, analiza ulaganja (investicija) u ekološke projekte, procjena utjecaja na okoliš, ekonomika okoliša, ekološki projekti: vrijeme i financiranje, okolišno planiranje i primjena. Praktični rad organiziran je kroz dva praktikuma: razvoj i upravljanje ljudskim resursima i upravljanje okolišem. Stručne izlete: Misgav - industrijski inkubator, Haifa - postrojenje za pročišćavanje vode, Haifa postrojenje za recikliranje otpada, Tefen - zeleni industrijski park, Rafinerija nafte u Haifi. Za utvrđivanje vrijednosti (ekonomske opravdanosti i dobiti) ekoloških projekata korištene su tehnike: cost-benefit analysis, sensitivity analysis i internal rate of return. Za određivanje životnog ciklusa projekata i određivanje prioriteta korišteni su FEEDBACK CONCEPT, CPM (critical path method) i PERT (project evaluation and review techniques). |