DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Za uspjeh projekta uz dobro odabrane metode i definiran
cilj projekta potrebno je i dobro "upravljati"
ljudskim resursom. Vrlo zanimljivo predavanje u tom
smjeru održao je gospodin H. Peck, psiholog. On je
originalno izložio i prezentirao načine komunikacije,
upravljanje s ljudskim resursima i grupirao razloge incidenata
na relaciji upravitelj - osoblje, te kako izbjeći
incidente, odnosno kako se koristiti njima.


Detaljno su predstavljene tehnologije za recikliranje
i/ili odlaganje otpada, isplativost pojedinih tehnologija
i kriteriji izbora tehnologije. Isto tako su pretstavljeni
najvažniji međunarodni propisi izdani od 1972-1996.
godine za gospodarenje okolišem (Bazelski dogovor,
Londoski dogovor, Montrealski dogovor, Rio de Jeneiro
koncept, itd.), te načini i mogućnosti financijske potpore
za ekološke projekte (Svjetska banka, Europska
banka, itd.).


Iako šumarstvo Izraela programom tečaja nije obuhvaćeno,
na našu zamolbu organiziran nam je susret s
predstavnicima Židovske nacionalne zaklade (Jewish
National Fund) koji su odgovorni za rad šumarstva,
glede proizvodnje šumskih sadnica, pošumljavanja,
održavanja šumskih kultura, kontrolu eksploatacije i
sustava osmatranja, dojave i intervencije na požar.


Kada je u XIX. stoljeću stvoren koncept za uspostavu
države Izrael (Herzelov zionistički pokret), donesena
je odluka da svaki Židov bez obzira gdje živi i kakvog
je materijalnog stanja mora jednom tjedno poslati
cent za ozelenjavanje prostora na kojem će se uspostaviti
država. Sadnja drveća označena je kao najviši prioritet
u realizaciji uspostave države i povratka Židova u
Izrael. Važnost "zelenog krajolika" nije ništa manja niti
danas. Unatoč pustinjskim klimatskim uvjetima godišnji
plan pošumljavanja je 2000 ha, a uspjeh pošumljavanja
zadovoljavjući. Za pošumljavanje se koristi više
metoda, a jedna od metoda je i pošumljavanje sa većim
biljkama koje su specijalno pripremljene za tu namjenu,
a prsni promjer iznosi 10 do 12 cm (Slika 1). Glavna
autoktona vrsta koja se najčešće rabi za pošumljavanje
je Quercus ithaburensis. Kada dolazi do prenamjene
korištenja zemljišta zatečena stabla Quercus ithaburensis
se ne sijeku, već se vade s korijenom i prenose na
lokalitet u blizini nacionalnog parka Cypori. Trošak
prijenosa stabla i njege u prva tri mjeseca nakon presadnje
iznosi 100 US $ po stablu. Za pošumljavanja osim
hrasta koriste se i brzorastući borovi od kojih najviše


Pinus brutia Ten. Planirani opseg pošumljavanja u
1995. godini od 2000 ha nije ostvaren zbog nedostatka
zemljišta. Jedini vlasnik poljoprivrednog i šumskog zemljišta
je država i ono se ne može kupiti nego samo iznajmiti
najduže na 100 godina.


Slika 1 : Osvajnje pustinje pomoću posebno pripremljnih sadnica
Quercus ithaburensis
(Snimio Z. Perić).


Okolišem upravlja Ministarstvo za zaštitu okoliša
koje je ustanovljeno 1988. godine. Zaduženo je za formuliranje
i objedinjavanje nacionalne politike i razvoj
strategija i standarda i određivanje prioriteta zaštite
okoliša. Djeluje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini. 1994. godine je imalo 313 uposlenika, a budžet
Ministarstva je iznosio 21 milijun US $, što se smatra
nedovoljnim za pokriće svih potreba zaštite okoliša.


Izrael zauzima prvo mjesto u pročišćavanju otpadne
vode u svijetu. U 1994. godini je recikliranje vode iznosilo
oko 20 % ukupne potrošne vode, oko 70 % otpadne
vode se reciklira i koristi za navodnjavanju u poljoprivrednoj
proizvodnji. Reciklirana voda se uglavnom koristi
za proizvodnju stočne hrane poštujući kriterije Ministarstva
zdravstva.


Mr.sc.Zlatko Perić, Šumarski institut, Jastrebarsko,
Mr.sc. Jela Bilandžija, Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva
Sandro Šegedin, dipl.inž.šum., Ministarstvo unutarnjih
poslova




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 94     <-- 94 -->        PDF

NOVI DOKTORI ZNANOSTI


DENIS JELACIC


Dana 05. siječnja 1996. mr.sc.
Denis Jelačić, dipl. inž. drvne tehnologije,
asistent iz predmeta Priprema
rada, obranio je na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
disertaciju pod naslovom Terminiranjeproizvodnje
novim metodama
u drvnoindustrijskim poduzećima
i tako stekao naslov doktora biotehničkih
znanosti iz znanstvenog
polja Drvna tehnologija, znanstvena
grana Priprema rada.


Životopis - Denis Jelačić rođen
je 31. svibnja 1964. godine u Zagrebu.
Gimnaziju je završio školske
godine 1981/82. Iste je školske godine
upisao Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu - drvnotehnološki
odsjek. Tijekom studija radio
je kao demonstrator iz predmeta
"Konstrukcije proizvoda od drva".
Diplomirao je na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 17.
srpnja 1989. godine. Zaposlio se na
Šumarskom fakultetu 1. prosinca
1989. godine kao asistent na Katedri
za organizaciju proizvodnje u
drvnoj industriji iz predmeta "Pri


prema rada". Denis Jelačić radio je
na temama Zavoda za istraživanje u
drvnoj industriji kao i na suradnji s
poduzećima drvne industrije. Školske
godine 1989/90. upisao je poslijediplomski
studij iz područja "Organizacija
rada u drvnoj industriji",
koji je uspješno apsolvirao i položio
sve ispite. Magistarski rad pod naslovom
"Metode lansiranja radnih
naloga u proizvodnji građevne stolarije"
obranio je 27. srpnja 1993.
godine na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom
svog rada Denis Jelačić je objavio
18 znanstvenih i 23 stručna rada te 6
poglavlja u znanstvenim knjigama.
Organizirao je i sudjelovao na 19
znanstvenih i stručnih savjetovanja
i skupova u zemlji i inozemstvu.
Trenutno radi na istraživačkom projektu
Ministarstva znanosti i tehnologije
pod naslovom: "Istraživanje i
razvoj novih proizvodnih sustava u
drvnoj industriji", sa zadatakom
"Upravljanje projektima u proizvodnim
sustavima uz podršku računala".
Bio je sudionikom domovinskog
rata i vojno-redarstvene akcije
"Oluja". Od Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva Republike Hrvatske
imenovan je u stručni tim za
provedbu četiri helsinške rezolucije


o zaštiti europskih šuma (H3 - Šumarska
suradnja sa zemljama prijelaznog
gospodarstva). Član je Hrvatskoga
šumarskog društva (Šumarsko
društvo Zagreb), Hrvatskog
društva za operacijska istraživanja
te Operational Research Society
Velike Britanije, a tijekom rada uspješno
je pohađao više tečajeva iz
područja planiranja i vođenja proizvodnje.
Postupak odobrenja i ocjena
disertacije-Na osnovi izvješća Povjerenstva
za ocjenu uvjeta i odo


brenje disertacije u sastavu prof. dr.
sc. Mladen Figurić, prof. dr. sc.
Stjepan Tkalec i prof.dr.sc. Simeun
Tomanić, Fakultetsko vijeće Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu odobrilo je mr. se. Denisu
Jelačiću temu doktorske disertacije,
a za mentora je imenovalo prof. dr.
sc. Mladena Figurica. Isto Fakultetsko
vijeće je po izradi disertacije
izabralo i Povjerenstvo za ocjenu u
sastavu prof. dr. sc. Stjepan Tkalec,
prof. dr. sc. Mladen Figurić i prof,
dr. sc. Franc Bizjak sa Biotehniške
fakultete Univerze v Ljubljani, Slovenija.
Nakon pozitivne ocjene rada
isto je povjerenstvo imenovano za
postupak javne obrane disertacije.


Prikaz rada - Doktorska disertacija
mr. se. Denisa Jelačića, pod
naslovom "Terminiranje proizvodnje
novim metodama u drvnoindustrijskim
poduzećima" sadrži 155
stranica pisanog teksta u koji je
uključeno 84 slike, 43 tablice i 3
stranice literature sa 57 izvora. Disertacija
je podijeljena na 8 osnovnih
poglavlja: Uvod, Problematika
istraživanja, Ciljevi istraživanja,
Prethodna istraživanja, Metoda rada,
Rezultati istraživanja, Zaključak,
Kratice i oznake, Literatura


Sažetak rada - Drvnoindustrijsko
poduzeće nalazi se u tržišnom
okruženju koje svojim čimbenicima
i tempom nameće potrebu za
fleksibilnošću. Tu se postavljaju
novi trendovi na svjetskom tržištu
kao što su kvaliteta, fleksibilnost,
produktivnost, globalizacija, zaštita
okoliša i, svakako, vrijeme, koje je
jedan od čimbenika svih prethodno
navedenih trendova. Postavljene su
i određene definicije vremena koje


205