DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 95     <-- 95 -->        PDF

utječu na odnose tvrtke i okruženja.
Upravljanje proizvodnjom u drvnoindustrijskim
pogonima postavljeno
je u odnos prema novim trendovima
u upravljanju, odnosno u odnos
prema različitim proizvodnim
koncepcijama (ROP, MRP I, MRP
II, LEAN, JIT/TQC, COMMS).
Uočena je problematika određivanja
rokova proizvodnje u drvnoindustrijskim
pogonima i način na koji
je ona obrađena u pojedinim
proizvodnim koncepcijama. Istodobno
uočen je problem određivanja
redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih
naloga u pogon. Ono što
se posebno naglašava jest to da
proizvodne koncepcije, pa i one suvremene
nedovoljno pažnje posvećuju
upravo problematici određivanja
redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih
naloga. Na temelju toga
identificirane su pojedine metode
određivanja redoslijeda pri odašiljanju
proizvodnih naloga u proizvodnju,
uspoređene su s podacima
iz prakse, ustanovljeni su načini iskazivanja
razlika među njima te koja
od njih pokazuje najbolje rezultate,
istražene su mogućnosti skraćenja
ukupnog proizvodnog ciklusa
korištenjem pojedinih metoda, pokušalo
se uključiti promatrane metode
u moderne koncepcije upravljanja
proizvodnjom. Tvrtka koja
je izabrana za objekt istraživanja
jest drvnoindustrijska tvrtka koja se
bavi proizvodnjom namještaja za
domaće i strano tržište. Proizvodnja
je bila podijeljena u pet proizvodnih
faza. Izabrano je 14 metoda koje su
svrstane u dvije potpuno odvojene
skupine. Prvu skupinu čine metode
za terminiranje, odnosno metode
kojima se određuje redoslijed lansiranja
proizvodnih naloga prije nego


li uđu u pogon. U tu skupinu pripadaju
sljedeće metode: KVO, KVP,
DVP, PDPR, ZDPR i RI. Drugu
skupinu čine metode za reterminiranje,
odnosno metode koje se koriste
kada se proizvodni nalozi već
nalaze u pogonu, ali im je iz bilo kojeg
razloga potrebno promijeniti redoslijed.
U tu skupinu pripadaju:
PBO, KP, KR, KO, SRVP, SRBO,
DRVP i DRBO. Metode su podrobno
opisane i objašnjene, a posebice
se to odnosi na KVO metodu
koja se do sada mogla koristiti samo
za dvije, odnosno, u posebnim slučajevima,
za tri proizvodne faze. Jedan
od doprinosa ovog rada znanosti
jest upravo prilagođavanje KVO
metode proizvodnji koja se odvija u
više od tri proizvodne faze (u ovom
slučaju u pet faza). Ostale su metode,
također, prilagođene za rad u
drvnoj industriji. Na temelju prikupljenih
podataka određen je način
njihove obradbe, te način na koji je
moguće usporediti rezultate dobivene
uporabom pojedine metode
određivanja redoslijeda pri odašiljanju
proizvodnih naloga u pogon.
Usporedba dobivenih rezultata uporabom
pojedinih metoda određivanja
redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih
naloga provedena pomoću
novouvedenog koeficijent protoka
metode, fm, koji kao bezdimenzionalan
broj kazuje koliko je puta
ukupno trajanje ciklusa prema pojedinoj
metodi kraće ili dulje od
ukupnog trajanja proizvodnog ciklusa
prema postupnom načinu izvođenja
operacija (načina na koji se
proizvodni nalozi odašilju u pogon
u promatranoj tvrtki). Osim usporedbe
na temelju koeficijenta protoka
metode, izvršena je i usporedba
rezultata putem regresijske ana


lize. Zaključeno je da je istraženo
petnaest metoda određivanja redoslijeda
pri odašiljanju proizvodnih
naloga (uključujući i način odašiljanja
proizvodnih naloga u promatranom
pogonu). Najbolje rezultate
kod metoda za terminiranje pokazala
je KVO metoda, a kod metoda
za reterminiranje DRVP metoda.
Isto tako zaključeno je da uporaba
promatranih metoda ne predstavlja
samo uštedu u vremenu, već i smanjenje
troškova proizvodnje, odnosno
uštedu u novcu. Promatrane
metode mogu prema tome poslužiti
i kao metode za racionalizaciju proizvodnog
procesa. Promatrane je
metode, uz prikladan program za
računala, moguće uklopiti u moderne
proizvodne koncepcije kao što
su MRP II, LEAN ili JIT/TQC.
Međutim, bez obzira na način vođenja
proizvodnje i poslovanja, predlaže
se da se promatrane metode
određivanja redoslijeda pri odašiljanju
proizvodnih naloga u pogon
uvedu u drvnoindustrijske pogone u
nas. Osnovni prinosi ovog rada znanostijesu:


nova KVO metoda,
potpuna afirmacija koeficijenta
protoka metode kao činitelja
procjene kvalitete pojedine metode
određivanja redoslijeda pri
odašiljanju proizvodnih naloga,
.a potpuno razgraničavanje metoda
za terminiranje i metoda za
reterminiranje, te


o implementiranje promatranih
metoda u nove koncepcije upravljanja
proizvodnjom i poslovanjem.
Prof. dr. sc. Mladen Figurić




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 96     <-- 96 -->        PDF

SLAVKO GOVORČIN


Mr. sc. Slavko Govorčin, diplomirani
inženjer drvne industrije,
obranivši svoju disertaciju pod naslovom
Svojstva juvenilnog i adultnog
drva bukovine iz područja
Bjelolasice, doktorirao je 12. srpjna
1996. godine na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu.


Biografski podaci - Slavko
Govorčin dipl. inž. drvne industrije
rođenje 19. lipnja 1949. godine u
Zagrebu. Osnovno obrazovanje završio
je u Osnovnoj klasičnoj školi
u Zagrebu, a srednje u Klasičnoj
gimnaziji u Zagrebu. Visoko obrazovanje
završio je diplomiravši
1975. godine na drvnoindustrijskom
odjelu Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u
Drvodjeljskoj školi "Jurica Ribar" u
Zagrebu i u "Exportdrvu" OOUR
Vanjska trgovina u Zagrebu.Od
1980. godine u radnom je odnosu
na Šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu u svojstvu asistenta
iz predmeta "Osnove tehnologije
drva". Tijekom školske godine
1980/81. pohađao je i završio nastavu
za pedagošku izobrazbu sveučilišnih
nastavnika u Centru za izobrazbu
i istraživanje Sveučilišta u
Zagrebu. Slavko Govorčin je na Šu


marskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu završio poslijediplomski
studij iz područja Biotehničkih znanosti,
znanstvenog polja Šumarstvo,
znanstvene grane Vođenje procesa
u preradi drva, ogranka Tehnologija
masivnog drva, obranivši
1989. godine magistarski rad pod
naslovom "Svojstva bagremovine
od posebnog značenja za mehaničku
preradu". U listopadu 1990.
godine izabran je u zvanje znanstvenog
asistenta. U srpnju 1996.
godine Slavko Govorčin je obranio
svoju doktorsku disertaciju pod naslovom
"Svojstvajuvenilnog i adultnog
drva bukovine iz područja Bjelolasice",
čime je stekao akademski
naslov doktora znanosti iz polja drvne
tehnologije. U sklopu znanstvenog
rada na projektima Fakulteta,
Ministarstva i Javnog poduzeća
"Hrvatske šume" radi na istraživanju
makroskopskih, fizičkih,
mehaničkih, i tehnoloških karakteristika,
te njihovih varijacija domaćih
i stranih vrsta drva. U dosadašnjem
radu objavio je u stranim i
domaćim znanstvenim časopisima
23 rada od kojih je veliki broj citiran
u referentnim časopisima.


Postupak odobravanja i ocjene
rada - Na prijedlog Povjerenstva
prof. dr. sc. Stanislav Bađuna,
prof. dr. sc. Božidar Petrića i prof,
dr. sc. Vladimir Sertića Fakultetsko
vijeće Šumarskog fakulteta odobrilo
je mr. se. Slavku Govorčinu temu
za izradu disertacije, a za mentora
imenovalo prof. dr. sc. Božidara Petrića.
Po predaji dovršenog rada Vijeće
je imenovalo povjerenstvo za
ocjenu rada u sastavu: izv. prof. dr.
sc. Jurica Butković, prof. dr. sc. Božidar
Petrić Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu i prof. dr. sc. Niko
Torelli Biotehniška fakulteta Ljubljana.
Nakon pozitivne ocjene rada
isto Povjerenstvo imenovano je za
postupak javne obrane disertacije.


Prikaz rada - Disertacija sadrži
ukupno 216 stranica, 230 slika, 78
tablica i 63 izvora citirane literature.
Rad je podijeljen u 10 poglavlja
i to: Predgovor, Uvod, Zadatak
istraživanja, Dosadašnja istraživanja,
Materijal za istraživanje, Metoda
istraživanja, Prikaz i obrada
rezultata istraživanja, Rezultati istraživanja.
Zaključna razmatranja,
Zaključak i Literatura.


SAŽETAK - Posljedica sve veće
potrebe čovjeka za drvom aktualizira
pojam tanke oblovine. Porast
potreba za drvom doveo je do snižavanja
sječive dobi stabala, tako da
danas u preradu dolazi materijal od
sve mladih i tanjih stabala. Kod trupaca
tankih promjera u usporedbi s
trupcima debljih promjera promijenjen
je odnos udjela juvenilnog i
adultnog drva. Dosadašnja istraživanja
ukazuju na znatne razlike u
strukturnim svojstvima između juvenilnog
i adultnog drva. Može se
zaključiti da postoje i znatne razlike
u fizičkim i mehaničkim svojstvima
između juvenilnog i adultnog drva.
Dosadašnje spoznaje o tehničkim
svojstvima drva temelje se na rezultatima
istraživanja kod debelih trupaca
sa pretežno zastupljenom zonom
adultnog drva. Trupci manjih
promjera trebali bi imati zastupljeniju
zonu juvenilnog drva, a time
se i znatno razlikovati u tehničkim
svojstvima. Zadatak ovog rada
je na temelju istraživanja fizičkih
i mehaničkih svojstava bukovog
drva iz područja Bjelolasice
odrediti granicu, odnosno granično
područje između juvenilnog i adultnog
drva. Metodom praćenja rasporeda
svojstava, rasipanja vrijednosti
i promjene tendencija trenda svojstava
u radijalnom smjeru od srčike
prema kori, određena je granica
odnosno granično područje između
juvenilnog i adultnog drva. Na temelju
postavljene granice izvršena
je usporedba i ispitivanje tehničkih