DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 97 <-- 97 --> PDF |
svojstava između juvenilnog i adultnog drva bukve. Rezultat istraživanja je određeno granično područje, odnosno granica između juvenilnog i adultnog drva bukve, određena fizička i mehanička svojstva juvenilnog i adultnog drva i međusobne razlike, te određen utjecaj pada promjera bukove oblovine na njena fizička i mehanička svojstva. Granično područje odnosno granična zona između juvenilnog i adultnog drva bukve iz područja Bjelolasice nalazi se na udaljenosti od oko 60 - 80 godova od srčike u radijalnom smjeru. Zona juvenilnog drva obilježena je oštrom promjenom vrijednosti svojstava, odnosno strmom tendencijom trenda svojstva, velikim rasipanjem vrijednosti dobivenih mjerenjem i prepoznatljivim oblikom rasipanja vrijednosti, koje se smanjuje približavanjem prelaznoj zoni juvenilnog u adultno drvo. Prelazna zona obilježena je smanjenjem oštrine promjena svojstava, smanjenjem strmine tendencije trenda svojstva, a rasipanje vrijednosti dobivenih mjerenjem u ovoj zoni je najmanje. Zonu adultnog drva karakterizira stagnacija svojstava ili pojava blagih promjena bez strmih tendencija trenda.U toj zoni rasipanje vrijednosti svojstava se povećava, ali ne značajno kao u zoni juvenilnog drva. Usporedba istraženih fizičkih i mehaničkih svojstava iz zone juvenilnog i adultnog drva, pri čemu je kod usporedbe uzeta kao granična vrijednost 70-i god, pokazuje signifikantno veće vrijednosti kod gustoće, radijalnog utezanja, čvrstoće na tlak i čvrstoće na savijanje juvenilnog drva. Tangentno utezanje i juvenilnog i adultnog drva ima podjednake vrijednosti. Usporedba istraženih fizičkih i mehaničkih svojstava drva bukve iz područja Bjelolasice tankih trupaca, a sadrže gotovo u potpunosti samo juvenilno drvo i debljih trupaca, a sadrže pretežno adultno drvo, pokazuje kod svih istraženih svojstava signifikantno veće vrijednosti svojstava kod tankih tru paca. Pojava tankih trupaca bukovine, promjena odnosa udjela juvenilnog i adultnog drva, a time i promjena fizičkih i mehaničkih svojstava trebala bi se odraziti kod primjene odgovarajućih tehnoloških postupaka s ciljem što racionalnije i uspješnije prerade, obrade i upotrebe bukovine. Predgovor - U Predgovoru autor ukazuje na važnost drva kao jedinstvene sirovine s obzirom na njenu obnovljivost, ali i na problem poznavanja tehnoloških svojstava kao i promjena svojstava u cilju što racionalnije prerade i upotrebe drva. Problem promjena tehnoloških svojstava proizlazi iz sve većih potreba čovjeka za drvom, a posljedica je sve veća potrošnja, odnosno sječa drveta i sve niže sječive dobi stabla. Rezultat je pojava sve tanje oblovine u kojoj je promijenjen odnos udjela juvenilnog i adultnog drva, a time su promijenjena fizička i mehanička svojsta - izravni čimbenici tehnoloških svojstava drva. Uvod - U Uvodu se naglašava važnost bukve kao najraširenije vrste drva u Hrvatskoj, te se detaljno navode statistički podaci o proizvodnji, zalihama, preradi i značaju općenito. U nastavku je opisano područje prirodnog rasprostranjen]a obične bukve u Europi, te posebno u Hrvatskoj. Zadatak istraživanja -U ovom poglavlju ukazuje se na potrebu istraživanja tehnoloških svojstava bukovine glede važnosti bukovine u gospodarstvu Hrvatske, a zbog promjena svojstava nastalih smanjenjem sječive dobi stabala odnosno dolaskom u preradu sve tanjih trupaca, te poremećenim odnosom udjela juvenilnog i adultnog drva. Cilj je odrediti granicu, proučavajući raspored fizičkih i mehaničkih svojstava bukovine, odnosno granično područje između juvenilnog i adultnog drva, kao i utvrditi postoje li razlike u fizičkim i mehaničkim svojstvima juvenilnog i adultnog drva bukovine. Dosadašnja istraživanja - Poglavlje Dosadašnja istraživanja autor je posvetio prikazu dosadašnjih spoznaja o juvenilnom i adultnom drvu općenito i s obzirom na drvo bukve. Prikazanje pregled istraživanja i proučavanja strukturnih svojstava na temelju proučavanja promjena dužine stanice, promjera stanice i veličina kuta uvijanja fibrila, zatim kemijskih svojstava, te makroskopskih svojstava na temelju mjerenja širine goda. U nastavku su navedena dosadašnja saznanja o fizičkim svojstvima juvenilnog drva bukve proučavanjem rasporeda sadržaja vode i gustoće, te na temelju gustoće i pretpostavke o rasporedu utezanja. Spoznaja o mehaničkim svojstvima juvenilnog drva bukve u odnosu na adultno drvo prikazana je pretpostavkama na temelju spoznaja o strukturnim svojstvima bukovine. Materijal za istraživanje -U ovom poglavlju prikazanje pregled dosadašnjih lokacija istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava drva bukve u Hrvatskoj. U nastavku je dan geografski prikaz područja, odnosno lokacije sa koje su uzeta modelna stabla. Navedeni su geološki, pedološki, klimatski i ekološko-gospodarski podaci lokaliteta uz opis biljnog i životinjskog okoliša sastojine iz kojeg su odabrana modelna stabla. Podaci o modelnim stablima dati su tablično uz opis postupka s materijalom nakon obaranja stabla. Metoda istraživanja - Poglavlje Metoda istraživanja prikazuje način uzimanja uzorka i navodi važeće metode i norme za ispitivanje određenih makroskopskih, fizičkih i mehaničkih svojstava bukovine: širine goda, sadržaja vode u drvu, gustoće drva, utezanja drva, točke zasićenosti vlakanaca, čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima, čvrstoće na savijanje, žilavosti prema Monninu, te koeficijenta kvalitete. Prikazanje i način uzimanja uzoraka pravilnih i nepravilnih oblika, potrebnih za određivanje navedenih |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 98 <-- 98 --> PDF |
svojstava, odnosno određivanje rasporeda tih svojstava u radijalnom smjeru od srčike prema kori stabla, na temelju kojeg će se odrediti zone juvenilnog i adultnog drva. Ovdje se navode i upotrebljeni računalski programi korišteni u svrhu pomoći pri mjerenju, obradi i prikazivanju podataka. Prikaz i obrada rezultata istraživanja - Na temelju dobivenih rezultata mjerenja daju se grafički prikazi rasporeda istraženih svojstava u radijalnom smjeru. Na temelju rasporeda vrijednosti svojstava izvršeno je izjednačavanje podataka polinomnom regresijom upotrebom parabolne krivulje trećeg stupnja, kako bi se bolje uočile promjene svojstava u radijalnom smjeru. Grafičkim prikazima prikazana su tri načina rasporeda svojstava u radijalnom smjeru s tabličnim prikazima srednje, minimalne i maksimalne vrijednosti; standardne devijacije i koeficijenti varijacije. Iz oblika rasporeda grafičkih prikaza istraženih svojstava i tendencija parabolnih krivulja određene su dvije zone; zona juvenilnog i zona adultnog drva. Potom su se usporedile srednje vrijednosti istraženih svojstava tih dvaju zona, kao i srednje vrijednosti istraženih svojstava drva bukve najmanjih i najvećih prsnih promjera. Rezultati istraživanja -U ovom poglavlju autor je tablično prikazao srednje vrijednosti istraženih svojstava sa statističkim pokazateljima na temelju rezultata ispitivanja uzoraka sa prsne visine po debljinskim razredima, sa tri visine po debljinskim razredima i iz svih debi jinskih razreda po visinama. Uz tablične prikaze predočeni su i grafički prikazi rasporeda svih vrijednosti istraženih svojstava u radijalnom smjeru. Na grafičkim prikazima izvršeno je izjednačenje podataka parabolnom krivuljom trećeg stupnja, kako bi se uočile tendencije trenda, odnosno promjene dinamike rasporeda svojstava iz čega će se odrediti granica ili granično područje između zona juvenilnog i adultnog drva. Zaključna razmatranja -U poglavlju Zaključna razmatranja analiziraju se oblici rasporeda, tendencije trenda i dinamike rasporeda u radijalnom smjeru istraženih svojstava prikazanih grafički, na temelju uzoraka po debljinskim razredima na prsnoj visini, kroz raspored uzoraka po debljinskim razredima sa tri visine i kroz raspored na temelju uzoraka iz svih debljinskih razreda na tri visine. Analiza na temelju istraženih svojstava ukazuje na znakovito područje u zoni od 60.-80. goda, gdje se događaju promjene svojstava ili se u tom području smiruju rasipanja svojstava ili dolazi do promjene tendencije trenda svojstva. Na temelju toga određuje se prijelazno područje iz adultnog u juvenilno drvo koje se nalazi između 60.-80. goda. Kako bi se usporedila istražena svojstva tako određenih zona juvenilnog i adultnog drva bukovine, izvršeno je testiranje U-testom srednjih vrijednosti svojstava u zoni 0.-70. goda i srednjih vrijednosti svojstava u zoni 71.-240. god. Testiranje je izvršeno po debljinskim razredima na temelju uzoraka sa prsne visine i na temelju uzoraka sa tri visine. Na kraju je izvršeno uspoređivanje svojstava uzoraka bukovine dvaju zona na temelju podataka iz svih debljinskih razreda sa visine 1,3 m (prsna visina), te uspoređivanje srednjih vrijednosti svojstava bukovine na temelju uzoraka sa prsne visine iz najmanjeg debljinskog razreda, odnosno najmlađih stabala i uzoraka iz najvećeg debljinskog razreda, odnosno najstarijih stabala. Posljednja usporedba je na uzorcima iz dvaju debljinskih razreda, najstarijeg i najmlađeg, na temelju podataka sa tri visine. Zaključak - U poglavlju Zaključak, autor zaključuje na temelju rezultata istraživanja svojstava drva bukve iz područja Bjelolasice, da postoje dvije zone koje se razlikuju po fizičkim i mehaničkim svojstvima; prva od srčike do približno 70. goda i druga od 70. goda u smjeru radij usa sve do kore. O oštroj granici između tih dvaju zona ne može se govoriti već o prijelaznoj zoni iz juvenilnog u adultno drvo. Zona juvenilnog drva obilježena je oštrim promjenama vrijednosti svojstava, odnosno strmom tendencijom trenda svojstva, velikim rasipanjem vri jednosti svojstava, te određenim oblikom rasipanja, koje se smanjuje završetkom zone. Prijelazna zona obilježena je smanjenjem oštrine promjena svojstva, smanjenjem strmine tendencije trenda položene krivulje, a rasipanje vrijednosti svojstava u ovoj zoni je najmanje. U zoni adultnog drva raspored svojstava u radijalnom smjeru stagnira ili se mijenja ali su promjene blaže. Rasipanje vrijednosti se povećava, ali ne onoliko kao u zoni juvenilnog drva. U nastavku zaključka iznose se podaci o srednjim vrijednostima svojstava bukovine iz dvaju određenih zona, te njihove razlike. Posebno su iskazane srednje vrijednosti svojstava tankih trupaca, koji sadrže gotovo u potpunosti samo juvenilno drvo i srednje vrijednosti najstarijih trupaca koji sadrže pretežno adultno drvo, te razlike između tih svojstava. Na kraju se zaključuje da se sa promjenom veličine promjera bukovih trupaca iz područja Bjelolasice mijenjaju istražena svojstva, odnosno da padom promjera bukovih stabala općenito dolazi do porasta vrijednosti istraženih svojstava. Disertacija Slavka Govorčina Svojstva juvenilnog i adultnog drva bukovine iz područja Bjelo lasice, je originalno znanstveno djelo, koje predstavlja značajan do prinos šumarskoj i drvnotehnološ koj znanosti, posebno u disciplini Znanost o drvu. Mr. sc. Tomislav Sinković |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 99 <-- 99 --> PDF |
IZ INOZEMNOG TISKA ŠUMARSKA EKSPEDICIJA NA ALJASKU LARS CHRISTERSSON I SUE ELOWSON Poplar Molecular Network, Vol. 4, N°l December 1996. Povećano zanimanje za uzgoj hibridnih topola zamijećeno je u Švedskoj u zadnjim godinama, kako kod znanstvenika tako i kod šumara. Za to ima nekoliko objašnjenja: drvo topola, koje se odlikuje kratkim vlakancima, predstavlja vrijednu sirovinu za industriju papira; energetska situacija u Švedskoj (Parlament planira zatvaranje 12 nuklearki prije 2010. godine); hiperprodukcija u poljoprivredi, gdje ima stotine tisuća hektara površina podesnih za uzgoj alternativnih kultura; pozitivan utjecaj uzgoja kultura topola na učinke staklenika, na acidifikaciju zemljišta i vode, kao i na zagađenje nitratima podzemnih voda. Unazad pet godina, 120 hibridnih klonova topola (Populus trichocarpa x P. deltoides i recipročno) introducirano je iz Belgije, te uzgojeno u Karinslund-u u južnoj Švedskoj (širina 56°N), na zemljištu, koje se po mehaničkom sastavu može definirati kao pjeskovito. Među klonovima je izvršena vrlo pažljiva selekcija s obzirom na nordijske prilike. Nasadi su navodnjavani, ali nije vršena fertilizacija. Neki od uzgojenih klonova pokazali su vrlo bujni rast u najranijoj mladosti. Kod plantaže starosti od 6 godina, najbolji klon je imao totalnu visinu od 10 m i prsni promjer od 10 cm, uz razmake sadnje 2 x 2 m. U šestoj godini najbolji klonovi imali su tečajni visinski prirast 2.5-3.Om, ali su zadnje zime pretrpjeli oštećenja terminalnog izbojka u dužini od 1-2 m, budući da isti nije odrvenio prije ranih jesenskih mrazeva i studeni. Razlog smrzavanju je protumačen činjenicom stoje većina roditeljskih stabala hibridnih klonova bila podrijetlom iz Oregona i Države Washington, što je oko 1000 km južnije u odnosu na navedeno stanište u Švedskoj. Kako bi riješili problem nepravodobnog odrvenjavanja terminalnog izbojka u uvjetima Švedske, dr. Vic Steenackers (Belgija) i drugi istraživači su sugerirali, da se hibridi uzgojeni u Karinslundu povratno križaju s roditeljskom vrstom P. trichocarpa, čiji bi predstavnici bili selekcionirani na približno istoj geografskoj širini ili čak nešto sjevernije u Sjevernoj Americi u odnosu na plantažni nasad u Švedskoj. U 1994. pronađena su vrlo kvalitetna staništa P. trichocarpa i P. balsamifera u B. C. Kanada. U 1995. godini organizirana je 10-dnevna ekskurzija na Aljasku, zbog ispitivanja mogućnosti sabiranja polena u prirodnim sastojinama, a radi provedbe povratnog križanja s uzgojenim belgijskim hibridnim klonovima P. x interamericana u Švedskoj. Ekskurzija na Aljasci prešla je put od 2400 milja, kako bi pronašla odgovarajući biološki materijal, koji će biti u funkciji rješavanja naznačenog problema. Lokalne populacije topola bonitirane su s obzirom na totalne visine stabala, zdravstveno stanje, pravilnost debla, debljinu grana, kut grana te starost. Komparacijom sastojina na Aljasci i B. C. Kanada utvrdili su da su sastojine u Kanadi daleko kvalitetnije u komparaciji sa sastojinama iste vrste na Aljasci. Sastojine na području Kanade polučile su ocjenu 10, dok su sastojine na Aljasci zavrijedile najveću ocjenu 1 ili manju. Rezultati izmjera su u sređivanju, pa će daljnja obrada podataka dati još preciznije rezultate vrednovanja izabranih sastojina na području Aljaske i Kanade. Sastojine u Lakina i Stormy Lake definitivno su odabrane, kao sastojine od interesa, posebno za područja srednje i nešto sjevernijeg dijela Švedske. No, kako je kod P. trichocarpa utvrđen vrlo izražen genetski varijabilitet, kao što je sudionicima konferencije u Seattle-u 1995. godine predočeno, i pojedina druga staništa spomenute vrste bit će od interesa, posebno kada se radi o problemu oplemenjivanja na otpornost na bolesti. Za detaljnije informacije: Svedish University of Agricultural Sciences, Department of Ecology and Environmental Research, Box 70 72, 75007 Uppsala, Sweden. Sa engleskog preveo: Prof. dr. sc. Ante Krstinić |