DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 99 <-- 99 --> PDF |
IZ INOZEMNOG TISKA ŠUMARSKA EKSPEDICIJA NA ALJASKU LARS CHRISTERSSON I SUE ELOWSON Poplar Molecular Network, Vol. 4, N°l December 1996. Povećano zanimanje za uzgoj hibridnih topola zamijećeno je u Švedskoj u zadnjim godinama, kako kod znanstvenika tako i kod šumara. Za to ima nekoliko objašnjenja: drvo topola, koje se odlikuje kratkim vlakancima, predstavlja vrijednu sirovinu za industriju papira; energetska situacija u Švedskoj (Parlament planira zatvaranje 12 nuklearki prije 2010. godine); hiperprodukcija u poljoprivredi, gdje ima stotine tisuća hektara površina podesnih za uzgoj alternativnih kultura; pozitivan utjecaj uzgoja kultura topola na učinke staklenika, na acidifikaciju zemljišta i vode, kao i na zagađenje nitratima podzemnih voda. Unazad pet godina, 120 hibridnih klonova topola (Populus trichocarpa x P. deltoides i recipročno) introducirano je iz Belgije, te uzgojeno u Karinslund-u u južnoj Švedskoj (širina 56°N), na zemljištu, koje se po mehaničkom sastavu može definirati kao pjeskovito. Među klonovima je izvršena vrlo pažljiva selekcija s obzirom na nordijske prilike. Nasadi su navodnjavani, ali nije vršena fertilizacija. Neki od uzgojenih klonova pokazali su vrlo bujni rast u najranijoj mladosti. Kod plantaže starosti od 6 godina, najbolji klon je imao totalnu visinu od 10 m i prsni promjer od 10 cm, uz razmake sadnje 2 x 2 m. U šestoj godini najbolji klonovi imali su tečajni visinski prirast 2.5-3.Om, ali su zadnje zime pretrpjeli oštećenja terminalnog izbojka u dužini od 1-2 m, budući da isti nije odrvenio prije ranih jesenskih mrazeva i studeni. Razlog smrzavanju je protumačen činjenicom stoje većina roditeljskih stabala hibridnih klonova bila podrijetlom iz Oregona i Države Washington, što je oko 1000 km južnije u odnosu na navedeno stanište u Švedskoj. Kako bi riješili problem nepravodobnog odrvenjavanja terminalnog izbojka u uvjetima Švedske, dr. Vic Steenackers (Belgija) i drugi istraživači su sugerirali, da se hibridi uzgojeni u Karinslundu povratno križaju s roditeljskom vrstom P. trichocarpa, čiji bi predstavnici bili selekcionirani na približno istoj geografskoj širini ili čak nešto sjevernije u Sjevernoj Americi u odnosu na plantažni nasad u Švedskoj. U 1994. pronađena su vrlo kvalitetna staništa P. trichocarpa i P. balsamifera u B. C. Kanada. U 1995. godini organizirana je 10-dnevna ekskurzija na Aljasku, zbog ispitivanja mogućnosti sabiranja polena u prirodnim sastojinama, a radi provedbe povratnog križanja s uzgojenim belgijskim hibridnim klonovima P. x interamericana u Švedskoj. Ekskurzija na Aljasci prešla je put od 2400 milja, kako bi pronašla odgovarajući biološki materijal, koji će biti u funkciji rješavanja naznačenog problema. Lokalne populacije topola bonitirane su s obzirom na totalne visine stabala, zdravstveno stanje, pravilnost debla, debljinu grana, kut grana te starost. Komparacijom sastojina na Aljasci i B. C. Kanada utvrdili su da su sastojine u Kanadi daleko kvalitetnije u komparaciji sa sastojinama iste vrste na Aljasci. Sastojine na području Kanade polučile su ocjenu 10, dok su sastojine na Aljasci zavrijedile najveću ocjenu 1 ili manju. Rezultati izmjera su u sređivanju, pa će daljnja obrada podataka dati još preciznije rezultate vrednovanja izabranih sastojina na području Aljaske i Kanade. Sastojine u Lakina i Stormy Lake definitivno su odabrane, kao sastojine od interesa, posebno za područja srednje i nešto sjevernijeg dijela Švedske. No, kako je kod P. trichocarpa utvrđen vrlo izražen genetski varijabilitet, kao što je sudionicima konferencije u Seattle-u 1995. godine predočeno, i pojedina druga staništa spomenute vrste bit će od interesa, posebno kada se radi o problemu oplemenjivanja na otpornost na bolesti. Za detaljnije informacije: Svedish University of Agricultural Sciences, Department of Ecology and Environmental Research, Box 70 72, 75007 Uppsala, Sweden. Sa engleskog preveo: Prof. dr. sc. Ante Krstinić |