DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 99     <-- 99 -->        PDF

IZ INOZEMNOG TISKA


ŠUMARSKA EKSPEDICIJA NA ALJASKU


LARS CHRISTERSSON I SUE ELOWSON
Poplar Molecular Network, Vol. 4, N°l December 1996.


Povećano zanimanje za uzgoj hibridnih topola zamijećeno
je u Švedskoj u zadnjim godinama, kako kod
znanstvenika tako i kod šumara. Za to ima nekoliko
objašnjenja: drvo topola, koje se odlikuje kratkim vlakancima,
predstavlja vrijednu sirovinu za industriju papira;
energetska situacija u Švedskoj (Parlament planira
zatvaranje 12 nuklearki prije 2010. godine); hiperprodukcija
u poljoprivredi, gdje ima stotine tisuća hektara
površina podesnih za uzgoj alternativnih kultura; pozitivan
utjecaj uzgoja kultura topola na učinke staklenika,
na acidifikaciju zemljišta i vode, kao i na zagađenje nitratima
podzemnih voda.


Unazad pet godina, 120 hibridnih klonova topola
(Populus trichocarpa x P. deltoides i recipročno) introducirano
je iz Belgije, te uzgojeno u Karinslund-u u
južnoj Švedskoj (širina 56°N), na zemljištu, koje se po
mehaničkom sastavu može definirati kao pjeskovito.
Među klonovima je izvršena vrlo pažljiva selekcija s
obzirom na nordijske prilike. Nasadi su navodnjavani,
ali nije vršena fertilizacija. Neki od uzgojenih klonova
pokazali su vrlo bujni rast u najranijoj mladosti. Kod
plantaže starosti od 6 godina, najbolji klon je imao totalnu
visinu od 10 m i prsni promjer od 10 cm, uz razmake
sadnje 2 x 2 m. U šestoj godini najbolji klonovi
imali su tečajni visinski prirast 2.5-3.Om, ali su zadnje
zime pretrpjeli oštećenja terminalnog izbojka u dužini
od 1-2 m, budući da isti nije odrvenio prije ranih jesenskih
mrazeva i studeni. Razlog smrzavanju je protumačen
činjenicom stoje većina roditeljskih stabala hibridnih
klonova bila podrijetlom iz Oregona i Države Washington,
što je oko 1000 km južnije u odnosu na navedeno
stanište u Švedskoj.


Kako bi riješili problem nepravodobnog odrvenjavanja
terminalnog izbojka u uvjetima Švedske, dr. Vic
Steenackers (Belgija) i drugi istraživači su sugerirali,
da se hibridi uzgojeni u Karinslundu povratno križaju s
roditeljskom vrstom P. trichocarpa, čiji bi predstavnici
bili selekcionirani na približno istoj geografskoj širini
ili čak nešto sjevernije u Sjevernoj Americi u odnosu na
plantažni nasad u Švedskoj.


U 1994. pronađena su vrlo kvalitetna staništa P. trichocarpa
i P. balsamifera u B. C. Kanada. U 1995. godini
organizirana je 10-dnevna ekskurzija na Aljasku,
zbog ispitivanja mogućnosti sabiranja polena u prirodnim
sastojinama, a radi provedbe povratnog križanja s
uzgojenim belgijskim hibridnim klonovima P. x interamericana
u Švedskoj.


Ekskurzija na Aljasci prešla je put od 2400 milja,
kako bi pronašla odgovarajući biološki materijal, koji
će biti u funkciji rješavanja naznačenog problema. Lokalne
populacije topola bonitirane su s obzirom na totalne
visine stabala, zdravstveno stanje, pravilnost debla,
debljinu grana, kut grana te starost. Komparacijom
sastojina na Aljasci i B. C. Kanada utvrdili su da su sastojine
u Kanadi daleko kvalitetnije u komparaciji sa
sastojinama iste vrste na Aljasci. Sastojine na području
Kanade polučile su ocjenu 10, dok su sastojine na
Aljasci zavrijedile najveću ocjenu 1 ili manju. Rezultati
izmjera su u sređivanju, pa će daljnja obrada podataka
dati još preciznije rezultate vrednovanja izabranih sastojina
na području Aljaske i Kanade.


Sastojine u Lakina i Stormy Lake definitivno su
odabrane, kao sastojine od interesa, posebno za područja
srednje i nešto sjevernijeg dijela Švedske. No,
kako je kod P. trichocarpa utvrđen vrlo izražen genetski
varijabilitet, kao što je sudionicima konferencije u
Seattle-u 1995. godine predočeno, i pojedina druga
staništa spomenute vrste bit će od interesa, posebno kada
se radi o problemu oplemenjivanja na otpornost na
bolesti.


Za detaljnije informacije: Svedish University of
Agricultural Sciences, Department of Ecology and
Environmental Research, Box 70 72, 75007 Uppsala,
Sweden.


Sa engleskog preveo:
Prof. dr. sc. Ante Krstinić