DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 10 <-- 10 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 Linearna jednadžba stupnja vitkosti u odnosu na Iz ovog se može zaključiti da se s povećanjem intenstupanj zasjenjenosti bila bi: ziteta osvjetljenja smanjuje i stupanj vitkosti. Y= 157.28-7.72 x; r = 0.80 Koeficijent vitkosti debla Koeficijent vitkosti debla je omjer između visine biljke i debljine na polovici visine. Ovaj koeficijent u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je: Stupan j zasjenjenost i A B C D E F G Koeficijent vitkosti 79±3 69±1 73±2 51±1 50±1 43±3 42±4 Linearna jednadžba za koeficijent vitkosti glasi: S povećanjem intenziteta osvjetljenja smanjuje se koeficijent vitkosti, a samim tim smanjuje se i opasnost Y = 84.5-6.6x; r = 0.93 od snijega. Debljina posljednjeg ljetorasta u osnovici i na sredini Prosječne debljine posljednjeg ljetorasta iznosile su: Stupanj zasjenjenosti A B C D E F G m i i m e t a r a U osnovi 5.4±0.2 6.1±0.2 6..±0.4 8.9±0.9 10.9±0.5 11.5±2.1 11.3±0.2 Na sredini 5.1±0.2 5.9±0.2 5.6±0.4 8.3±0.8 10.1 ±0.4 10.7Ü.9 10.5±0.2 Linearne jednadžbe za ove parametre su: U oba slučaja se s povećanjem intenziteta osvjetljeDebljina u osnovi: Y = 3.74 + 1.99 x ; r = 0.95 nja u visokom stupnju sigurnosti povećava i debljina Debljinausredini:Y = 3.71 + 1.08x; r = 0.95 grana. Prosječna duljina i debljina grana u posljednjem pršljenu U posljednjem pršljenu mjerene su i debljine svih grana. Prosječne duljine i debljine grana u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti iznosile su: Stupanj zasjenjenosti A B C D E F G Duljina grana (cm) 6.7±0.5 9.2±0.6 8.0±0.2 13.9Ü.5 20.5Ü.0 17.9±4.6 22.0±1.4 Debljina grana u osnovi (mm) 3.5±0.1 4.4±0.1 4.3±0.2 5.6±0.3 6.8±0.2 7.4±1.3 7.2±0.7 Debljina grana na sredini (mm) 3.3±0.1 3.9±0.1 3.8±0.2 5.0±0.3 6.1±0.2 6.7±1.1 6.4±0.4 |