DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 101 <-- 101 --> PDF |
BORIS HRAŠOVEC Mr. sc. Boris Hrašovec, diplomirani inženjer šumarstva, obranio je 16. svibnja 1997. godine doktorsku disertaciju pod naslovom Entomofauna češera obične jele (Abies alba Mill.), obične smreke (Picea abies /L./ Karst, i crnoga bora (Pinus nigra Arn.) na području Hrvatske, i time stekao pravo na akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo. Životopis - Boris Hrašovec rođenje 11. ožujka 1960. godine u Zagrebu. Nakon završene osnovne škole 1975. godine upisuje se u V. Zagrebačku gimnaziju i nakon 4 godine završava srednjoškolsko obrazovanje, stekavši zvanje suradnika u nastavi. Studij šumarstva upisuje u školskoj godini 1979/80 na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Obranom diplomskog rada iz područja šumarske ekologije, u studenom 1984. godine, stječe zvanje diplomiranoga inženjera šumarstva. Odmah po završetku studija započinje raditi na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pri Katedri za zaštitu šuma, te se od 1. prosinca 1986. zapošljava na istoj katedri u svojstvu asistenta na predmetu Zaštita šuma. Poslijediplomski studij upisuje u školskoj godini 1984/85, a magistarski rad pod naslovom "Prilog poznavanju bioekologije insekata iz roda Balaninus Germ., štetnika žira hrasta lužnjaka (Quercus robuf L.)" brani 15. siječnja 1992. godine. Boris Hrašovec sudjelovao je do sada u znanstveno-istraživačkom radu kao suradnik na dva projekta Ministarstva znanosti i tehnologije, a trenutačno je uključen u projekt "Zaštita i obnova ekosustava" pri istom ministarstvu. U proteklom znanstveno- istraživačkom razdoblju surađivao je na više istraživačkih projekata J.P. "Hrvatske šume", od kojih je samostalno vodio zadatak pod nazivom: "Suzbijanje štetnika sjemena šumskoga drveća". U novom istraživačkom razdoblju uključenje u podprojekt "Izloženost šuma štetnim utjecajima i povećanje njihove zaštite". U okviru spomenutih istraživačkih projekata, za čitavog razdoblja rada na fakultetu, bavi se različitim problemima iz područja šumarske entomologije i zaštite šuma. Intenzivnije proučava kompleks štetnih kukaca koji napadaju šumsko sjeme i plodove radi njihove povećane štetne uloge i sve češćih problema oko obnove naših šumskih ekosustava. Usporedo prati aktualne promjene u napadu različitih štetnika u svim dijelovima Hrvatske, nastojeći obraditi najvažnije i utvrditi razloge njihova prenamnoženja te odrediti mjere njihova suzbijanja. Svoja saznanja prenosi šumarskoj javnosti i djelatnicima na terenu neposrednim kontaktima, putem elaborata ili objavljivanjem u domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim glasilima. Samostalno ili u koautorstvu objavio je do sada 22 rada. Kontaktira s inozemnim stručnjacima te proširuje znanje iz područja entomologije i zaštite šuma. Sudjeluje na više domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. U okviru nastavne djelatnosti sudjeluje u izvođenju nastave iz predmeta Šumarska entomologija i Zaštita šuma pridonoseći razvoju gradiva vježbi, terenske nastave kao i nastavnih sredstava koja se koriste za ove predmete. Član je Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskoga entomološkog društva, a sudjeluje kao koordinator i na nekoliko međunarodnih projekata u razmjeni znanstvenih saznanja i razvoju veza između šumarskih znanstvenika u Europi i svijetu. Postupak odobrenja i ocjena disertacije - Na osnovi izvješća Povjerenstva za ocjenu uvjeta i odobrenje disertacije u sastavu prof. dr. sc. Milan Glavaš i dr. sc. Miroslav Harapin , Fakultetsko vijeće Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odobrilo je mr. se. Borisu Hrašovcu temu doktorske disertacije, a za mentora je izabralo dr. se. Miroslava Harapina. Isto Fakultetsko vijeće je po izradi doktorske disertacije imenovalo Povjerenstvo za ocjenu u sastavu prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Miroslav Harapin i prof. dr. sc. Slavko Matić . Prikaz rada - Rad je opsega 167 stranica, čime je obuhvaćeno 8 tablica, 48 slika i 21 stranica priloga. Slike se mogu svrstati u dvije kategorije: slike u boji (7) na kojima su prikazani insekti utvrđeni tijekom istraživanja na ukupno 26 pojedinačnih fotografija, te različiti dijagrami, crteži kartografskih prikaza (40). Radom je isto tako obuhvaćeno 13 originalnih klimadijagrama iz 15-godišnjega razdoblja sabiranja klimatoloških podataka te 26 dijagrama koji nisu posebno obrojčani. Čitav je rad podijeljen u 8 poglavlja kako slijedi: Uvod (22 stranice), Područje istraživanja (15 stranica), Materijali i metode (10 stranica), Rezultati rada (67 stranica), Rasprava (13 stranica), Zaključci (4 stranice), Literatura (15 stranica), Prilozi (21 stranica). Sažetak rada - Istraživanje je obuhvatilo entomofaunistički kom |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 102 <-- 102 --> PDF |
pleks češera obične jele smreke i crnoga bora. Time su u obzir uzete naše najvažnije vrste četinjača. Raspored i odabir lokaliteta istraživanja nadovezao se uglavnom na postojeće priznate sjemenske sastojine, čime se željelo približiti interesima praktičara, odnosno obaviti istraživanje na aktualnim površinama predviđenim za prikupljanje sjemena četinjača. Jelovi češeri sakupljeni su na 18 lokaliteta iz panonskog i dinarskog dijela areala. U 1994. godini analiza češera i sjemena obavljena je uzimanjem uzorka iz osnovne količine od 9.800 kg. češera. U 1996. godini taje količina iznosila 4.441 kg. Uzorak češera i sjemena crnoga bora uzet je iz ukupno prikupljene mase od 12.511 kg češera. Uzorci smrekovih češera sabrani su najvećim dijelom sa tla i bili su proporcionalno najslabije zastupljeni u odnosu na ostale dvije vrste. Obrađen je tek jedan uzorak svježih češera iz područja Trakošćana u 1994. godini. Kvantitativna analiza oštećenosti češera pokazala je relativno mali stupanj oštećenja u uvjetima bogatog uroda jele 1994. godine. Prosječna oštećenost iznosila je 12,5 %. Uzorci češera crnoga bora bili su najslabije napadnuti i oštećenost se kretala od 0 do 5 %. Analiza otpalih smrekovih češera iz uroda 1993. godine pokazala je prosječnu oštećenost od 20 %. Kvantitativna analiza jelova sjemena iz uroda 1994. godine pokazala je prosječnu oštećenost od 7,3% čiji su uzročnici bili različiti insekti. Kvantitativna analiza sjemena iz uroda 1996. godine rezultirala je prosječnom oštećenošću od 4,2% uzrokovanu insektima. Sjeme crnoga bora prosječno je bilo oštećeno također sa 4,2 %. Može se zaključiti daje udio šteta na sjemenu od insekata u istraživanom razdoblju bio vrlo malen. Postotak jelova sjemena ispunjenoga endospermom i embrijem bio je razmjerno malen. Na uzorku sjemena iz 1994. godine utvrđen je prosječni postotak gluhoga sjemena od 30,1 %. Zdravoga je sjemena na tome uzorku utvrđeno 61,1 %. Za urod 1996. godine ove su vrijednosti iznosile 60,6 % gluhoga sjemena i 33,7 % zdravih sjemenki. Iako vrijednosti izračunate na ova dva uroda nisu komparabilne radi velike razlike u širini i intenzitetu uzimanja uzoraka, evidentno postoji velika razlika u postotku gluhoga sjemena. Istovremeno se štete od insekata nisu bitno povećale. Štoviše, i postotak ovih oštećenja je gotovo dvostruko manji na urodu 1996. godine. Metodom disekcije češera i sjemena te uzgojem insekata izdvojeno je 14 štetnih vrsta fitofagnih insekata. Od toga broja 9 ih pripada konospermatofagima, a preostalih 5 je pravih spermatofaga. Najzastupljeniji su dvokrilci (Diptera) sa 6 vrsta. Sa 4 štetne vrste su zastupljeni leptiri (Lepidoptera). Slijede kornjaši (Coleoptera) i opnokrilci (Hymenoptera) sa po dvije vrste. Istovremeno je masovnim uzgojem iz češera izdvojeno i determinirano 7 vrsta parazitoida. Ukupno je izdvojeno 510 primjeraka raznih parazitoida. Od ukupnoga broja samo ih je 10 izdvojeno iz jelovih češera. Usporedba ukupnoga broja izdvojenih konofita i parazitoida daje grubu procjenu parazitiranosti od 10 %. Najveći dio parazitoida izdvojen je iz smrekovih češera (najmanje 9 vrsta). Prema broju izdvojenih primjeraka također prednjače parazitoidi iz smrekovih češera (90 % - smreka, 8 % - crni bor i 2 % - obična jela). Najveći broj parazitskih vrsta pripada porodici Braconidae. Slijede pripadnice porodica Torymidae, Ichneumonidae, Pteromalidae, Eulophidae i Tachinidae. Iz ovih su porodica determinirane sljedeće vrste parazitoida: Tory´mus azureus, T. caudatus, Anogmus vala, Tetrastlchus strobilanae, Baeacis abietis, Bracon pineti i Spathius curvicaudis. Od konospermatofaga utvrđene su vrste: Dioryctria abietella, Barbara herrichiana, Cydia strobilella, Eupithecia pini, Pissodes validirostris, Ernobius abietis, Kaltenbachiola strobl, Earomyla Imposslbtle l Laslomma anthraclna. Od spermatofaga utvrđene su Megastigmus suspectus, M. strobiloblus, Resseliella plceae, Plemeliella abietina i Megasella rufipes. Prvo provedeno opsežnije istraživanje štetne entomofaune češera obične jele, obične smreke i crnoga bora, otkrilo je razmjerno bogat faunistički sastav. Osim 14 vrsta konofitnih insekata utvrđeno je i više od 7 vrsta parazitoida, od kojih je među najbrojnijim bila vrsta T azureus. Dobiveni rezultati plod su višegodišnjega originalnog znanstvenog rada i predstavljaju značajan doprinos poznavanju zoocenoza i biodiverziteta naših šuma. Istraživanje međuodnosa jele, smreke i crnoga bora s jedne i konofitnog kompleksa s druge strane pokazala su da je taj proces složen i dobro razvijen. Otkrivanje većeg broja ekoloških komponenti u tim odnosima otvara nove i sve brojnije mogućnosti integralnoj metodi i zaštiti šuma, s naglaskom na biološkom suzbijanju primjenom parazitoida. Prof. dr. sc. Milan Glavaš |