DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Ad 7. HSD će poraditi na oživljavanju aktivnosti šumarskih društava Varaždin, Virovitica i Gospić. Predloženo je i usvojeno da se 1000 komada knjige Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996 raspodijeli na područna šumarska društva (kriterij - broj članova) uz cijenu od 50 kn, od kojih bi nakon prodaje 50% ostalo područnom šumarskom društvu a 50% HŠD-u (ova cijena je predložena samo zbog toga da bi knjiga dospi jela u ruke ljudi koji će je čitati, a ne da bude bacaanje). 300 komada knjiga (30% više) područna šumarska društva dobila bi besplatno, kako bi ih mogli dijeliti kao prikladan poklon. Ad 8. O ovoj točci dnevnog reda već je raspravljeno prethodno, a nove rasprave nije bilo. Ad 9. Pod ovom točkom također nije bilo materijala za raspravu. ZAPISNIK S GODIŠNJE (101.) SKUPŠTINE Hrvatskoga šumarskog društva održane 9. svibnja 1997. godine u 10 sati u dvorani Göthe instituta, Zagreb, ul. grada Vukovara 64 U radu Skupštine sudjelovali su članovi Upravnog odbora, Nadzornog odbora, delegacije svih područnih društava (Bjelovara, Buzeta, Dalmacije - Split, Delnica, Gospića, Karlovca, Našica, Nove Gradiške, Ogulina, Osijeka, Senja, Siska, Slavonskog broda, Varaždina, Vinkovaca i Zagreba), predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Gradskog odbora za poljoprivredu i šumarstvo, "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb (direktor, zamjenik, pomoćnice, šefovi odjela, upravitelji Uprava šuma i dr.), Croatiadrva, Exportdrva i drugi gosti - ukupno 188 sudionika. Prihvaćenje ovaj Dnevni red: 1. Otvaranje 101. Skupštine - izbor radnog predsjedništva - izbor zapisničara, ovjerovitelja zapisnika i Povjerenstva za zaključke. 2. Izvješće o radu za razdoblje između 100. i 101. Skupštine a) Izvješće predsjednika HŠD-a b) Izvješće tajnika c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista d) Verifikacija financijskog poslovanja za 1996.godinu 3. Program rada za 1996. godinu. 4. Rasprava po izvješćima. 5. Statut HŠD-a. 6. Dodjela priznanja zaslužnim članovima HŠD-a. 7. Razno. 8. Stručna tema 101. Skupštine: Hrvatsko šumarstvo danas i sutra 9. Prijedlog Komisije za zaključke Ad. 1. Jednoglasno je izabrano Radno predsjedništvo: Slavko Matić, predsjednik, Eduard Kalajdžić i Petar Jurjević; zapisničar: tajnik HŠD-a Hranislav Jako vac; ovjerovitelji zapisnika Milan Oršanić i Denis Jelačić; Povjerenstvo za zaključke: članovi Upravnog odbora HŠD-a (15). Predsjednik HŠD-a Slavko Matić pozdravio je sve nazočne, izrazivši zadovoljstvo što je Skupštini nazočan tako veliki broj članova, a stoje znak daje šumarska struka spremna raspravljati o tekućim problemima i iznaći prava rješenja za njih. Kao i uvijek, sudionici Skupštine su najviše zainteresirani za stručnu temu, posebice kada od nje očekuju značajne zaključke. Ad. 2. a) U početku svog izvješća o radu od protekle 100. Skupštine do danas, predsjednik HŠD-a zaključuje kako je izvješće lako sastaviti i podnositi ovakvom skupu ako se radilo i ako ima rezultata. U proteklom razdoblju imali smo nekoliko planiranih zadaća i vjeruje da su one kvalitetno učinjene, o čemu će donijeti sud i ova Skupština. - Kao što je svima znano, glavna zadaća, za koju smo se nekoliko godina pripremali, bila je proslava 150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120-te obljetnice neprekidnog tiskanja Šumarskog lista. Ovoj proslavi 9-11. listopada 1996. godine bila je nazočna većina članova HŠD-a (prvi dan u HNK-u preko 800 sudionika, a druga dva dana preko 500 sudionika), pa i sami mogu ocijeniti njezin uspjeh. Prigodni program u HNK-u, izložbe u Etnografskom muzeju (likovna i lovačka), gotovo 100 referata na Šumarskom fakultetu o rezultatima znanstvenih istraživanja u proteklom petogodištu, tiskanje 8 knjiga promoviranih u Etnografskom muzeju, polaganje kamena temeljca za novu zgradu Šumarskog fakulteta - sve je to veliki posao i zbog toga nas vesele, ali ne iznenađuju čestitke koje smo primili iz Hrvatske i inozemstva. U ovom poslu bio je angažiran velik broj članova HŠD-a i sve šumarske institucije (Ministarstvo, Šumarski fakultet, Šumarski institut, "Hrvatske šume" i dr.), pa je to zajednički uspjeh struke. No, 150 godina nije malo kako je to rekao i pokrovitelj ove proslave Predsjednik RH dr. se. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Franjo Tuđman, na prijamu uoči proslave. Stoga smo zadovoljni i ponosni što smo proslavu tog jubileja dostojno obilježili. Najvrednije od svega su knjige, one ostaju kao svjedok truda koji smo uložili. O proslavi je detaljno pisano u broju 11-12/96 Šumarskog lista, pa nije potrebno reći ništa više. - Drugi značajan događaj protekle godine je Akademija šumarskih znanosti, na čijem smo osnivanju dugo radili, te održali Svečanu skupštinu 9. travnja 1997. godine na kojoj je uručena Odluka o članstvu u AŠZ, počasnim, redovitim, izvanrednim članovima i članovima suradnicima. AŠZ predstavlja samo jedan od događaja kroz proteklih 150 godina i možemo biti sretni što smo članovi HŠD-a, jer je ono bilo inicijator, organizator i pokrovitelj svega onoga pozitivnog i kvalitetnog što se dogodilo u šumarstvu u zadnj ih 150 godina. Samo da se podsjetimo, ono je bilo inicijator osnivanja Gospodarskošumarskog učilišta u Križevcima. To je uglavnom bila ideja šumarskih stručnjaka vođenih domoljubnom mišlju da diplomirani šumarski inženjeri dolaze s hrvatskih učilišta, a ne da dolaze iz Mađarske, Austrije, Češke, Slovačke, Italije i dr. Nećemo spominjati današnje ideje nekih kako nam sada treba dovoditi stručnjake iz Austrije. HŠD 1877. tiska prvi broj svog znanstvenostručnog i staleškog glasila Šumarski list i 120 godina neprekidnoga tiskanja zadivilo je pokrovitelja proslave, kao i sve one koji znaju što znači održati kontinuitet i znanstveno-stručnu razinu i citiranost u svim svijetskim časopisima. Najznačajnije je bilo osnivanje Šumarske akademije koja je s radom započela 20. listopada 1898. godine u zgradi koju je izgradilo Hrvatsko šumarsko društvo, a u kojoj ćemo se i poslije Skupštine sastati. Iduće godine Šumarski fakultet zajedno s HŠD-om proslavit će 100 godina sveučilišne šumarske nastave. To nas stavlja na četvrto mjesto po starini na Zagrebačkom sveučilištu (Bogoslovlje, Mudroslovlje, Pravo i Šumarstvo). To je isto tako aktivnost HŠD-a, i šumara koji su imali uvijek na umu razvoj hrvatske šumarske struke i svoje domovine. Slijedom toga, rezultat rada HSD-a je i Akademija šumarskih znanosti kao nužda današnjeg trenutka šumarske struke u Hrvatskoj, a za koju je inicijativa potekla na 99. Skupštini HŠD-a održanoj u Križevcima 1994. godine. To su bile dvije najvažnije stvari koje su tražile naš trud i pažnju tijekom proteklog razdoblja, naravno uz sve tekuće stvari i uređenje naše zgrade, na kojoj se uvijek nešto radi i popravlja, što svi mogu vidjeti (ulaz, stubište, arhiva, krov, šumarski klub i dr.). O tome postoje izvješća sa sjednica Upravnog odbora, pa detalje koji su poznati ne moramo iznositi. b) Nakon ovakvog izvješća predsjednika, tajniku je ostalo malo materijala za njegovo izvješće o radu HŠD-a, primijećuje tajnik. Tajnik i Tajništvo je nastojalo u cijelosti korektno provesti odluke Upravnog odbora, a isto tako prikupiti informacije i pripremiti prijedloge koji će pripomoći radu Upravnog odbora i HŠD-a u cijelosti. Iz Plana rada za 1996. godinu, odnosno do nove Skupštine, glavna nam je zadaća bila: Dostojno organizirati proslavu visokih obljetnica HŠD-a (150-te i 120-te)-da li je to bilo na visini to će ocijeniti Skupština. - Pokrenuti rad Akademije šumarskih znanosti stoje učinjeno. - Osigurati redovito tiskanje Šumarskog lista - o samome Š. L. govorit će njegov glavni urednik, dok je Tajništvo brinulo o pribavljanju financijskih sredstava (pretplate, sponzorstva, traženje sufinanciranja od Ministarstva znanosti i tehnologije i drugo). Uz određene teškoće i čekanja, taj dio posla je uspješno obavljen, a nadamo se da će barem tako moći ići i dalje. Što se tiče tehničke strane, naše su želje svakako novo poboljšanje i što manje grešaka, koje su nažalost kao i u svakom tisku neizbježne. - Daljnje uređenje zgrade "Hrvatski šumarski dom" - kao onaj koji po logici posla ima najbolji uvid u stanje zgrade, a gledajući sadašnje mogućnosti i poslo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 111 <-- 111 --> PDF |
ve koji nas očekuju, cilj nam je barem očuvati ono što su naši preci sagradili, pa pozivamo sve Vas da poduprete naš trud u ovom poslu oko uređenja. - Osnivanje stručnih sekcija unutar HŠD-a - postupili smo prema odluci prošle Skupštine i osnovali 9 sekcija: 1. za uzgajanje šuma (prirodne šume, sjemenarstvo, rasadnici, hortikultura) 2. za ekologiju i zaštitu šuma 3. za iskorištavanje šuma, mehanizaciju, šumsko građevinarstvo 4. za uređivanje šuma (iplaniramnje) 5.za lovstvo 6. za primarnu preradu drva (pilane, furniri, ploče, parketi, elementi) 7. za finalnu obradu drva (namještaj i drvo u graditeljstvu) 8. za istraživanja, razvoj i planiranje, organizaciju, poduzetništvo, zakonodavstvo 9. za marketing, standarde, prodaju, informatiku. Da bi to učinili,, bila nam je potrebna pomoć područnih SD koja su trebala sačiniti popis svojih članova po sekcijama. Većina je to učinila, pa možemo smatrati da je prvi posao učinjen (ostale molimo da dostave popise), pa predlažemo da ovlastite U.O. koji će predložiti sazivače skupova po sekcijama, na kojima bi se trebala formirati vodstva sekcija. - Obećali smo, da ćemo tijekom godine poraditi na novom Statutu HŠD-a i novoj iskaznici - no u očekivanju najavljenog (još lanjske godine) Zakona o udrugama, učinili smo pripremne radove i očekujemo Zakon. - U jednom od dopisa Društvima zamolili smo ih da nam dostave, ne samo broj, nego i popis članova ŠD-a, kako bismo taj popis objavili u Š. L. pa neka ostane zapisano to članstvo, jer lijepo je pročitati danas imena članova HŠD od recimo prije 100 godina. Koristim stoga priliku da pozovem delegate i vodstva SD-a (koja to još nisu učinila) da to učine što prije. - Hrvatski inženjerski savez nije održao obećani Inženjerski sabor kojemu je bio cilj raspraviti o poboljšanju statusa inženjerske struke. Inženjerske komore nisu još oformljene (očekuje se potez Vlade RH koja treba otvoriti postupak), stoga nema pravih licencija za stručne inženjerske radove - pa nije čudo što u važnim projektima za državu Hrvatsku (koji se tiču šume i prostora) nema inženjerske struke. Da li čekati HIS? - To je već ono o čemu ćemo u stručnoj temi Skupštine. - Biti nazočan na skupovima i imati mogućnost izreći pravu istinu o šumama i šumarstvu. Stoga je Tajništvo nastojalo biti nazočno svagdje i ne potcjenjivati mogućnosti niti jednog skupa za pro micanje šumarske struke - od Dana planeta zemlje, kada je bila prigoda kazati nešto ljudima koji rade s djecom do skupova koje organizira Saborski odbor za zaštitu okoliša. -U "Hrvatskom šumarskom domu" organizirane su 2 konferencije za tisak i RTV Jedna u povodu proslava 150-te i 120-te obljetnice, druga u povodu prikazivanja 6 epizoda emisije Hrvatske šume i šumarstvo, a isto tako održanje i velik broj stručnih sastanaka i susreta. - Cilj i želja nam je da Hrvatski šumarski dom bude u pravom smislu riječi šumarska kuća, u kojoj ćemo dogovarati i održavati stručne i društvene skupove, svraćati u njega što češće, pa makar i na prijateljski razgovor i eventualno kavu. - Ono na čemu više moramo poraditi kao staleško društvo jest briga o zaštiti svakog člana HŠD-a u stručnom i moralnom pogledu. - Međunarodni kontakti odvijaju se putem razmjene časopisa, informacija i posjeta (uskoro u srpnju očekujemo posjetu vodstva Njemačkog šumarskog društva, a pozvani smo i na Skupštinu Mađarskog šumarskog društva). Godina je kratka - ima samo 365 dana, a trudili smo se da za to vrijeme što više učinimo, i možemo reći da smo djelomično zadovoljni. c) Glavni urednik Šumarskog lista izvješćuje ono najglavnije u svezi sa časopisom. Šumarski list tiskan je na 550 stranica, a sadrži 123 naslova. Sveukupno je znanstvenih i stručnih radova 44 i to - uzgajanje šuma 13, ekologija šuma 13 (urbano šumarstvo 2), zaštita šuma 3, uređivanje šuma 2, iskorištavanje šuma 10 i šumarska politika 3. Od ostalih napisa je uvodnika 6, izazovi i suprostavljanja4, obljetnice 14, prikazi knjiga 10, znanstveni i stručni skupovi 9, novi doktori znanosti 9, odlikovani članovi HŠD-a 7, iz lovstva 4, inozemni tisak 2, društvene vijesti 5 i in memoriam 5. Glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Branimir Prpić i Radno predsjedništvo: Mr. se. Ivan Tikvić. prof. dr. sc. Slavko Matić (predsjednik), Eduard Kalajdžić, dipl. inž. šum. i Mr. sc. Petar Jurjević |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Iz izvješća je vidljivo pomanjkanje tekstova iz nekih značajnih područja šumarstva, primjerice iz zaštite šuma, uređivanja šuama, ekonomike i šumarske politike, pa glavi urednik poziva stručnjake iz tih područja na plodniju suradnju. d) Kako su delegacije šumarskih društava kao prilog pozivu za Skupštinu dobile materijale o finanacijskom poslovanju za 1996. godinu, izvješće Povjerenstva za popis imovine i izvješće Nadzornog odbora, očekuje se eventualna rasprava, pitanja i pojašnjenje izvješća poslovanja. Ad. 3. Program rada za 1997. godinu dostavljen je delegacijama, pa očekujemo eventualne dopune. Ad. 4. Prethodna izvješća i Program rada za 1997. godinu jednoglasno su prihvaćeni. Ad. 5. O ovoj točki nije bilo rasprave jer se očekuje novi Zakon o udrugama. Ad. 6. Kao uvod prije dodjele priznanja, predsjednik HŠD-a naglašava kako opstanak HŠD-a ovisi prije svega o aktivnosti njegovih članova, i to ne samo u centru, nego diljem Hrvatske. Naši dobri običaji su uvijek bili, da u prigodi značajnih jubileja dodjeljujemo priznanja svim onim članovima koji su se angažirali u radu HŠD-a, pa i ovog puta: Hrvatsko šumarsko društvo povodom 150-te obljetnice svog utemeljenja i 120-te obljetnice "Šumarskog lista" dodjeljuje PRIZNANJE za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke Pismeno priznanje i srebrnjak KRALJ TOMISLAV Hrvatsko šumarsko društvo dodjeljuje: 1. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva 2. Ministarstvu znanosti i tehnologije 3. Šumarskom fakultetu 4. Šumarskom institutu 5. "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb 6. RKUD-u "Šumari" Vinkovci 7. "Exportdrvu" d.d. 8. Croatiadrvu d.d. 9. Unikomercu d.o.o. 10. A. G. Matoš d.d. Samobor 1. Josipu Bečareviću 2. Vladimiru Bogatiju 3. Juri Cazinu 4. Antonu Crnčiću 5. Josipu Crnkoviću 6. Milanu Devčiću 7. Josipu Dundoviću 8. f Ivanu Đuričiću 9. Darku Fekeži 10. Alojziju Frkoviću 11. Dragutinu Hanzlu 12. Slavku Horvatinoviću 13. Vicku Ivančeviću 14. Verilvančić 15. Eduardu Kalajdžiću 16. Akademiku Dušanu Klepcu 17. Josipu Knepru 18. Franji Kolaru 19. Nikoli Komlenoviću 20. Zvonimiru Koščeviću 21. Đuri Kovačiću 22. Zvonku Kranjcu 23. Herbertu Krauthackeru 24. Andriji Kusaniću 25. Đuri Kušanu 26. Borisu Lioviću 27. Franji Lipošćaku 28. Stjepanu Lukačiću 29. Nikoli Lukiću 30. Borislavu Ljubetiću 31. Branki Malnar 32. Ivanu Maričeviću 33.MikiMateziću 34. Zlatku Maurinu 35. MatiMihaniću 36. Miroslavu Mikiću 37. Stjepanu Mikucu 38. Ivanu Mrzljaku 39. Duji Paveliću 40. Adamu Pavloviću 41. Ivanu Penteku 42. Franji Petroviću 43. Oskaru Piškoriću 44. Božidaru Pleše 45. Karlu Posavcu 46. Milanu Presečanu 47. Tomislavu Prki 48. Zvonku Rožicu 49. Porinu Schreibern 50. Nadanu Siroticu 51. Filipu Šabiću 52. Slavku Šarčeviću 53. Miri Špoljariću 54. Ivanu Šubariću 55.Ivanu Tarnaju 56. Marinu Tomaiću 57. Rudolfu Tomeku 58. Vladi Topiću 59. Stjepanu Tuškanu 60. Akademiku Mirku Vidakoviću 61. Stjepanu Vidakoviću 62. Draženu Videcu 63. Ivanu Višiću 64. Pavlu Vojtu 65. Mladenu Vrbanoviću 66. Žarku Vrdoljaku 67. Valeriji Vukelić 68. Adamu Zahiroviću 69. Josipu Žižiću 70. Darinki Žuna U ime nagrađenih zahvalio se Edo Kalajdžić, napominjući da to nije samo priznanje nagrađenima, nego je to i veliki uspjeh članstva, odraz tradicije, prijateljstva, kolegijalnosti i odanosti ovoj našoj lijepoj zemlji. Ad. 7. Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo materijala za raspravu. Ad. 8. Prema prijedlogu sa 12. sjednice U.O. za Godišnju skupštinu HŠD-a odabrana je tema Hrvatsko |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 113 <-- 113 --> PDF |
šumarstvo danas i sutra. Za uvod u raspravu odazvali su se pozivu i pripremili uvodna izlaganja, predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić i direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šumarstva. Njihove uvode u raspravu dajemo u cijelosti, a rasprave ostalih sudionika skraćeno. Prof. dr. sc. Slavko Matić Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva: Dame i gospodo, kolegice i kolege! Uvjeren sam da će ovaj drugi dio naše Skupštine dati odgovor na mnoga pitanja koja su prisutna u našim mislima i radu, a odnose se na današnje stanje i budućnost hrvatskog šumarstva. Siguran sam da će na mnoga pitanja dati odgovor danas najmjerodavniji čovjek u šumarstvu Hrvatske, generalni direktor "Hrvatskih šuma" gospodin Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., koji se ljubezno odazvao na molbu Upravnog odbora da nam da svoje mišljenje odnosno mišljenje, poslodavstva i Upravnog odbora "Hrvatskih šuma" o šumarstvu danas i planovima za budućnost, na čemu se iskreno zahvaljujemo. Nemam ni zadatak ni namjeru da o toj temi dublje raspravljam, jer prije svega nemam valjanih argumenata za to, ali ću si uzeti to pravo da prije svega zbog poticanja slobodne i s ničim opterećene rasprave u ovome mom uvodnom izlaganju iznesem probleme koje ja prije svega kao šumar i znanstvenik uočavam i na koje bi ova Skupština trebala odgovoriti donošenjem prijedloga i preporuka za eventualno poboljšanje stanja. Prije svega nužno je naglasiti daje HŠD najmjerodavnija stručna organizacija koja mora raspravljati o stanju u hrvatskom šumarstvu posebno onda, kad su svakim danom problemi sve brojniji i uočljiviji. I do sada je ovo Društvo raspravljalo i pomagalo u rješavanju mnogih problema struke tijekom njegovog 150-godišnjeg postojanja. HŠD je samostalna nevladina, nestranačka, prije svega stručna organizacija, koja okuplja sve šumarske institucije i šumare, te je normalno da se u okvirima Društva raspravlja o svim stručnim problemima. Osim toga nitko od nas ne očekuje da se problemi mogu riješiti preko noći a posebno ne bi bilo dobro tražiti i osuđivati krivce, jer ih prije svega ne znamo a kad bi i postojali oni su sigurno posljedica a ne uzrok stanja u kojem se nalazimo. Možda će biti bolje da svatko od nas nađe svoje mjesto i ulogu u složenom kompleksu stanja i problema naše struke, te će korigiranjem svog rada dati najbolji doprinos poboljšanju stanja. Namjera mi je da budem što kraći i jasniji te ću sam sebi i svima postaviti neka pitanja za koja mislim da bi trebalo naći odgovore i rješenja. Prije svega htio bih govoriti o kadrovima i zapošljavanju u šumarstvu Hrvatske. U zadnjih 50-tak godina nikad se nije dogodilo da diplomirani inženjeri šumarstva nemaju posla i da ih je svakim danom sve više na burzi rada. Gotovo je pravilo da pripravnici nakon staža završe na ulici. Kako se to može dogoditi kad znademo daje od ukupno zaposlenih inženjera prije rata 25% inženjera Srba napustilo posao i našu državu, kad više nemamo pritiske za zaposlenje beogradskih i sarajevskih studenata kao stoje to bilo do nedavno, a isto tako broj diplomiranih se nije promjenio u zadnjih 15 do 20 godina. Zašto se sve više govori da će se šumarstvo svesti na svega par tisuća zaposlenih. Kome smetaju zaposleni u šumarstvu Hrvatske, zašto ne mijenjamo stanje i postavimo cilj da ovo šumarstvo sa svojim resursima može zapošljavati i 20 000 ljudi ali samo uz inventivni rad i otvaranje novih poslova. Isto tako znademo da su mnoge šumarije i područja nepokrivene s inženjerskim i tehničarskim kadrom, da se revirni sustav u mnogim Upravama šuma nije proveo i pored izvanrednih rezultata u mnogim šumarijama koje su ga provele. Kad razmišljamo o položaju šumarstva u kontekstu ostalih javnih poduzeća i odnosa Vlade, Ministarstva i ostalih prema njemu, tu se nameću brojna pitanja i dileme. Zašto se oduzimaju šume jedinom kvalificiranom državnom poduzeću za poslove šumarstva i daju se nekvalificiranom isto tako državnom poduzeću kao što su nacionalni parkovi. Što smo poduzeli da se promijeni Zakon o zaštiti prirode koji je isključivo uperen protiv interesa i prirode i šumarstva, jer se priroda i šume prepuštaju na upravljanje raznoraznim upravnim odborima, gdje gotovo šumara i nema. Što sve poduzimamo na sve bliže vrijeme da se Medvednica, Velebit i ostale površine koje su šumari učinili kvalitetnim, proglase nacionalnim parkovima. Što činimo za naš podređeni položaj u odnosu na Hrvatske ceste koje po najnovijem ulaze u šume bez naknade, a ista je stvar s vodoprivredom i elektroprivredom. Što poduzimamo što se hidrocentrala Novo Virje počinje graditi bez ekološke studije. Što smo poduzeli da utječemo na izgradnju kanala Dunav-Sava kako bi što manje negativno utjecao na najvrednije hrvatske hrastove šume. Moramo li biti samo poslušnici bez dizanja stručnog glasa koji je, siguran sam, uvijek u interesu šumarstva i hrvatske države. Uvjeren sam da bi i hrvatska Vlada bila zadovoljna kad bi joj pomogli našim stavovima kad se radi o šumi i šumarstvu. Što smo poduzeli protiv toga da se drvo raspoređuje bez utjecaja šumara po komisijama, da su ionako niske cijene svakim danom sve niže, zašto nam se brani izvoz i slobodna prodaja kad se svi zaklinjemo u slobodno konkurentsko tržište. Kako to da sam prije dva tjedna u |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Mađarskoj vidio hrastove trupce koji su u odnosu na našu hrastovinu "ž" kategorije a oni ih prodaju u Austriju i Italiju po cijeni od 430 DEM. Zašto se naša roba iz 140-godišnje sastojine u oplodnom sijeku gdje je 70% furnira i to deklasiranog u neki F2 koji je i izmišljen za takve situacije, prodaje po cijeni od 300 DEM. Zašto je prisutan permanentan pad cijena na taj način da se u izuzetno kvalitetnim hrastovim šumama prosječna cijena po jedinici proizvoda samo za godinu dana snizi od 120 na 75 DEM. Zašto se šumarstvu vješaju oko vrata propali drvnoindustrijski mastadonti, a istovremeno se raspravlja i to jako veleučeno da li hortikultura spada u šumarstvo. Odričemo se iskorištavanja šuma, oduzimamo i razbijamo cjelovitost šumarstva u ime nekih neprovjerenih teorija o privatizaciji. Zašto se pod svaku cijenu želi privatizirati skoro cijelo šumarstvo kad toga nigdje nema u ozbiljnim šumarstvima svijeta. Oduzimanjem iskorišćivanja šuma i ostalih pratećih djelatnosti šumarstvu a posebno svakom inženjeru se oduzima inventivnost i poduzetnički duh, koji svaku struku vuče naprijed. Zašto dozvoljavamo da nam u šumi mogu raditi oni koji nisu licencirani za rad u šumi. Razno-razni, polupismeni poduzetnici s istrošenom i za šumu štetnom mehanizacijom, nekvalificiranom radnom snagom, ulaze u šumu i rade poslove za koje nisu ni educirani ni sposobni. Sumnjam da nam to može biti model i ideal u transformaciji šumarstva. Zbog čega se ne ugledamo na agronomsku struku gdje primjerice samo inženjer smjera zaštite može raditi u poljoprivrednim apotekama. Svak štiti ugled struke i djelokrug rada a mije pomalo rasprodajemo i to jeftino. Jesmo li svjesni daje šumarstvo previše značajno i od životne važnosti za svaku državu da bi s njim ulazili u rizike iz kojih nema povratka ni popravka. Zašto ne organiziramo okrugle stolove unutar struke, da svak o životnim pitanjima šumarstva može iznijeti svoj stav, jer za takve sudbonosne korake ne mogu odgovarati pojedinci iz anonimnog korpusa nedokazanih stručnjaka ili koji kvazi znanstvenik s deformiranim i nikad ozbiljnim znanjem o šumi i šumarstvu. O drugima koji čini mi se o tome odlučuju nije vrijedno ni govoriti. Što nas spriječava da postavimo i ispitamo modele na nekoliko šumarija da bi se uvjerili da li neka postavka funkcionira ili ne. Vraćamo li se na OUR-e, funkcionalno gospodarenje, zar smo zaboravili daje prodaja na panju doživila krah u nas još davne 1954. godine. Čemu tolika žurba u privatizaciji onog što je integralni dio šumarstva a zna se, daje kod nas općeprihvaćeni stav da se željeznica ne može privatizirati a mi želimo privatizirati šumarstvo. Jesmo li svjesni da šumarstvo nije potrošna roba, cesta, pruga, naftovod, termocentrala ili bilo šta drugo što se može svugdje i u svako vrijeme sagraditi, primjerice, kako u šumi bogatoj i zato ekološki još stabilnoj Hrvatskoj, tako i u obešumljenoj i suhoj pustinji neke naftom bogate afričke zemlje. Zašto si prednost, što imamo sreću kao nijedna europska država kad gospodarimo s 80% državnih šuma u jedinstvenom državnom poduzeću, pretvaramo nerazumnim pokušajima u manu. Poznato je da Švicarska država kupuje šume od privatnika da bi poboljšala i zaštitila njihove općekorisne funkcije a mi gotovinu pretvaramo u veresiju. Nije li to momentalno pomodarstvo u kojem je ulog vrlo velik a posljedice mogu biti katastrofalne. Mnogo je još nepostavljenih pitanja koja nas muče. Nisam spomenuo problem Baranje, dane hrvatskog šumarstva kojih smo se ne znam zbog čega odrekli, međuljudskih i svakim danom sve napetijih odnosa, projekta obnove mediteranskih šuma s kojim se kao struka ponosimo dok ga neznalice proglašavaju namjernom diverzijom na hrvatsko šumarstvo, stručnih ispita, proširivanja djelatnosti usvajanjem pilanarstva po ugledu na ostala europska šumarstva, razvijanja hortikulturne djelatnosti, urbanog šumarstva i još mnogo toga. Na 99. godišnjoj skupštini održanoj 1994. godine u Križevcima u uvodnom referatu sam pored ostalog rekao: ´´Poseban trud ulagali smo, a trebat ćemo ulagati i veći, na aktivnostima oko afirmacije struke glede njenog digniteta, posebice kada je u pitanju šumarska etika, a usudio bih se i reći i moralni lik šumara, u odnosu na struku i obveze koje je dužan prema struci ispunjavati. Naša je struka dobrim dijelom utemeljena na profesionalnoj etici, koju čini skup normi, vrijednosti i ciljeva s kojima se moramo rukovoditi kao pripadnici profesije u primjeni svog profesionalnog znanja. Najčešće se radi o pisanim kodeksima kao što su primjerice osnove gospodarenja i drugi materijali sadržani u zakonima, pravilnicima i poslovnicima, kojih se moramo pridržavati, ali su još važniji oni neformalni, nepisani kodeksi struke u dugoj europskoj šumarskoj tradiciji i od naših velikih prethodnika, koji su utkani u svaki profesionalni odnos prema šumi kao najvažnijem ekosustavu kako s gospodarskog tako i s općekorisnog stajališta. ... Isto tako bilo bi dobro da ima što manje onih koji su najvjerojatnije zalutali u našu struku i misle da im je šuma isključivo sredstvo lake i često puta problematične zarade". Čini mi se daje danas ta konstatacija puno aktualnija nego prije 3 godine što nas u svakom pogledu obeshrabruje i čini zabrinutim. Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., direktor "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj Štovano Predsjedništvo, gospođe i gospodo, kolegice i kolege! |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Cast mi je i zadovoljstvo što Vas na 101-oj Godišnjoj skupštini HŠD-a mogu pozdraviti u ime "Hrvatskih šuma" javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujem organizatorima ove Skupštine što su me pozvali sudjelovati u njenom radu. Želim uspješan rad Skupštine i kvalitetne zaključke na dobrobit hrvatskog šumarstva, hrvatskog naroda i hrvatske države. Prije sazivanja ove Skupštine gospoda prof. Mati ć, prof. P r p i ć i kolega J a k o v a c predložili su mi da ja, Anđelko Serdarušić , direktor "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb sudjelujem u uvodnoj raspravi na temu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra". Prihvatio sam se ove zadaće u namjeri da iskažem svoja razmišljanja o hrvatskom šumarstvu. Oprostit ćete ako osjetite određenu uzbuđenost. I tema i skup je takav da ja osjećam da ne mogu uzdržati određenu tremu i uzbuđenost- dakle prihvatio sam se da ovoj Skupštini izrazim svoja razmišljanja o šumarstvu. Sretan sam što sam doživio da u ovoj našoj državi koju smo desetljećima priželjkivali mogu reći ono što mislim, nakon dugih godina kada se moralo šutjeti ili govoriti jedno a misliti drugo. Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum. Nemam namjeru, iako seje možda iz uvodnih izlaganja prof. Matica dalo naslutiti da sam ja trebao govoriti samo kao direktor "Hrvatskih šuma". Ja nemam namjeru govoriti kao direktor "HS" p.o. Zagreb, nego kao član HŠD-a ravnopravan s ostalim članovima ove Skupštine, jer mislim da ovo nije ni skup zaposlenika, ni stručni kolegij U.O. Hrvatskih šuma, p.o. Zagreb, pa sam pošao od uvjerenja da ne bi bilo primjereno i da bi bilo nedopustivo zloupotrebljavati skupštinu HŠD-a i raspravljati samo o jednom poduzeću. Poduzeće "HŠ" p.o. Zagreb samo je dio šumarstva Republike Hrvatske kao što svi znamo, isto kao što su to Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, Nacionalni parkovi Plitvice, Mljet, Risnjak ... i dr., to je više privatnih poduzeća u RH koji se bave djelatnošću šumarstva ili u šumarstvu, Uprava za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH, koji svi zajedno čine šumarstvo Republike Hrvatske. Hrvatsko šumarstvo danas proživljava sudbinu prostora na kojem se nalazi, proživljava sudbinu prostora na kojem su se dogodile velike gospodarske i političke promjene. Propao je i nestao komunistički sustav, propalo je i nestalo društveno vlasništvo, propalaje i nestala SFRJ. Stvorena je i krvlju obranjena Republika Hrvatska, slobodna i samostalna, demokratska i suverena država, ravnopravna članica međunarodne zajednice. Konačno je i naše Šumarsko društvo postalo Hrvatsko šumarsko društvo. Po prvi puta u povijesti Zakonom o šumama iz 1990. godine Sabor RH utemeljio je jedno šumskogospodarsko područje za cijelu RH. Tijekom 1996. godine utvrđena je veličina tog područja za 2.485.611 ha, 324 mil. m3 drvne zalihe, godišnji prirast drvne zalihe od 9.6 mil. m3, propisanim godišnjim etatom od 5.35 mil m3 i propisanim radovima jednostavne i proširene biološke reprodukcije na površini od 50 000 ha. Danas je u Republici Hrvatskoj 4/5 šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu, a samo je 1/5 u privatnom vlasništvu. Zahvaljujući usitnjenosti privatnog posjeda, nesigurnosti privatnog vlasništva u bivšem političkom sustavu, bez značajnijeg utjecaja šumarske struke u gospodarenju privatnim šumama, one su uglavnom devastirane i u puno su lošijem stanju od šuma u državnom vlasništvu. Mislim da se oko toga svi slažemo. Iz toga bi se morao izvesti zaključak daje oblik državnog vlasništva, prije društvenog vlasništva, učinkovitiji od privatnog ako se zanemari neravnopravnost vlasništva u bivšem političkom sustavu. U slobodnom demokratskom društvu gdje postoji formalna i stvarna ravnopravnost oblika vlasništva i gdje postoji funkcioniranje pravne države, privatno vlasništvo nije opasnost a ja mislim da nije opasnost ni za šumarstvo. Opasna je nebriga, nemar, neracionalnost, nestručnost, nered i nerad. U zemljama i društvima koji su nama uzor većina šuma je u privatnom vlasništvu. Takvo vlasni |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 116 <-- 116 --> PDF |
štvo potiču i države, za razliku od primjera koji je naveo prof. Matić, a koji se odnosi na državu Švicarsku. Hrvatsko šumarstvo danas, kao i druge djelatnosti opterećeno je mnogim zabludama i nejasnoćama prenesenim iz prošlosti i prisutnim problemima sadašnjosti, koji se najizrazitije očituju u uvjerenju daje šuma izvor brze i lake zarade, a da su šumari oni koji neopravdano uživaju blagodati prirode. Zabluda i zločestoća idu tako daleko da žuti tisak u RH o šumarima objavljuje članke kao o Mlečanima i iznose tvrdnje da se naši šumari prema šumama odnose kao vukovi prema ovcama. Menije žao što se HŠD nije očitovalo na takve tvrdnje i takve napise. Istovremeno, a suprotno tome samozvani predstavnici drvne industrije, podržani i drugima, zgražaju se na podatak da gospodarska osnova propisuje etat 60% od prirasta. Drvo je najjeftiniji toplotni energent, drvo je oko 5 puta za primjer jeftinije od mineralne vode. U šumi se i dalje najčešće prave odlagališta otpada, a istovremeno nas prozivaju razno-razni ekologisti, ne ekolozi, zašto gospodarske šume nisu uređeni parkovi sa stazicama, klupicama i si. Vlasnici bi šuma visoke profite a zaposlenici visoke plaće. Nas šumara je malo u novinama, na radiju i TV. Malo nas je na žalost i u institucijama vlasti. Gospodarimo s više od 1/3 teritorija RH, a u bruto nacionalnom dohotku sudjelujemo s 1%. To nas je i predsjednik Tuđman pitao, na primjeru kojeg smo danas već spominjali. Svi znaju da bez šuma nema života na zemlji, a rijetko je tko spreman platiti opće koristi od šuma i time pripomoći očuvanju šuma kao općeg dobra. Do danas nije rješena zakonska regulativa oko općekorisnih funkcija šume. Hrvatska ima kvalitetnih šuma, ima šumarsku struku, ima šumarsku tradiciju. Mislim da se oko toga svi slažemo i da nema nikakvih dilema. Ono što ja mislim, a to je da Hrvatskoj nedostaju spoznaje, daje kvaliteta hrvatskih šuma najviše zasluga hrvatskih šumara. Hrvatsko šumarstvo ne može podmiriti nerealne potrebe i ispuniti nerealne želje, od onih koji hoće puno i jeftinog drva i onih koji bi sve šume pretvorili u parkove ili Nacionalne parkove. Često puta nam to predlažu oni koji su svoje šume uništili pa su sad shvatili njihov značaj. Na kraju s ciljem da se hrvatsko šumarstvo obrani od raznih i razno-raznih interesa, suprotnih interesima hrvatskog šumarstva, predlažem ovoj Skupštini za raspravu i moguće zaključke: 1. Da se u okviru HŠD organiziraju javne tribine na kojima bi hrvatski šumarski stručnjaci upoznali hrvatsku javnost o hrvatskom šumarstvu. 2. Da se sa ove Skupštine uputi zahthjev HRT da se na programu emitira redovita tjedna emisija o hrvatskom šumarstvu u trajanju od 1 sat. Takvih pokušaja je bilo i dosad ali to nismo mogli nikada realizirati, a ja mislim da hrvatsko šumarstvo to zaslužuje. 3. Da predstavnici HŠD-a u suradnji sa Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i poduzećem "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, izrade suvremeni prijedlog Zakona o šumama i Dugoročni program razvoja hrvatskog šumarstva i predlože ga Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, nakon toga hrvatskoj Vladi i hrvatskom Saboru koji su za to nadležni. Možda da pripomenem, da nitko do sada nije napravio nikakav prijedlog novog Zakona o šumama, osim toga što je iz "HŠ" potekla inicijativa, prije ove današnje Skupštine, da se počme raditi na izradi novog i suvremenog prijedloga, ili kako neki kažu da bi se formalno pravno trebao zvati Nacrt prijedloga Zakona o šumama, pa je onda u tom cilju imenovao Povjerenstvo od zaposlenika "HŠ", a predsjednik tog Povjerenstva je dr. se. Kovačić, koji je danas na ovoj Skupštini. 4. Da HŠD zatraži od Ministarstva polj. i šumarstva RH ukidanje svih netržišnih odnosa šumarstva i drvne industrije, a pod tim mogu spomenuti, stoje prof. Matić spomenuo, "Listu finaliste", reprogramiranje dugova i dodjelu dionica, odgode plaćanja i si. 5. Da se od U.O. poduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagreb i drvno-industrijskih poduzeća zatraži restrukturiranje s ciljem racionalnijeg i učinkovitijeg poslovanja. 6. Predlažem HŠD-u da organizira i potiče ostvarenje produktivnosti šuma. 7. Da se preko institucija vlasti traži usklađivanje odnosa šumarstva i drugih djelatnosti. Kao najznačajnije, stoje i zadnjih godina izazvalo najviše problema za šumarstvo, a mislim da bi tu trebale biti djelatnosti prometa, elektroprivrede, vodoprivrede i turizma. 8. Da se u programe i propise gospodarenja ugradi više ekoloških i tržišnih odrednica. Mislim daje to u dosadašnjim propisima nedostajalo. 9. Da ustrajemo, a mislim daje bio i do sada stav hrvatske šumarske struke, na osiguranju financijskih sredstava za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu. 10.Da se zatraži ili predloži institucijama, poduzećima i svim onima koji o tome mogu odlučivati ili na to utjecati, što brža sanacija šuma od ratnih šteta, jer su ratne štete u šumama i na šumama velike i sigurno će trebati puno vremena, puno truda i puno sredstava da se one otklone. 1 l.Što mislim daje isto važno i značajno, da HŠD osmisli i predloži bolju organizaciju zaštite šuma od požara. I na kraju 12.Predlažem da ustrajemo na zahtjevima da u djelatnostima na zaštiti prirode stoje već spominjano, na prostornom uređivanju, na oblikovanju krajolika i slično, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci. Prijedloga vjerojatno može biti još puno. Ja za sada predlažem toliko. Hvala Vam lijepo. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 117 <-- 117 --> PDF |
Zahvaljujući inž. Serdarušiću na trudu i konkretnim prijedlozima koji će pripomoći kod pripreme zaključaka, prof. Matićotvara raspravu. Zeljko S ta h an, dipl. inž. šum. Upozorava na neke probleme iz područja zaštite prirode (čime se bavi 25 godina - radi na inspekciji zaštite prirode u Ministarstvu kulture). Svima je znano da su ideolozi i zaštitnici prirode od samog početka, ali danas sve manje bili upravo inženjeri šumarstva i šumarska struka. Danas se to promijenilo, ušle su u taj posao druge struke tako da su sada šumari u manjini, a to nije u redu. Sljedeći problem je neslaganje između zakonskih propisa koji se odnose na zaštitu prirode, na šumarstvo i na prostorno planiranje i uređenje zemljišta. Za to ima brojnih primjera - npr. proširenja Nacionalnih parkova, Parkova prirode, donošenje različitih pravilnika i zaštita pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Koliko je šumarstvo u tome sudjelovalo? Ističe i upozorava na potrebno suglasje upravnih šumarskih organa, "Hrvatskih šuma", Šumarskog fakulteta, i Instituta i upravnih tijela koji se bave zaštitom prirode i poslovnim planiranjem. Stoga je potrebno formirati radnu grupu za izjednačavanje propisa i traženja rješenja koja će biti najbolja za našu domovinu. Mišljenja je da je HŠD najbolje mjesto za taj posao, ne kao stručna udruga, nego kao udruga struke. Dr. sc. VickoIvančević Zalaže se, da se na području Parka prirode Velebit ne grade energetski objekti. Naime svi su čuli, da se namjerava u Lukovom Šugarju graditi termoelektrana, a što bi to značilo za Velebit bar šumarima nije potrebno govoriti. Tomislav Starčević; dipl. inž šum. Zalaže se, da se raspravom obuhvati i šumarstvo "jučer", jer jedinstveno Poduzeće funkcionira već šest i pol godina, pa je svakako vrijeme da se analizira, da li smo i koliko, dosljedno provodili temeljne koncepcijske pretpostavke za jedinstveni i uravnoteženi razvoj šumarstva Hrvatske. U provedbi tih opredjeljenja još nema jasne šumarske politike, još postoji skupa trostupanjska organiziranost, a Šumariji, kao neizbježno temeljnoj organizacijskoj jedinici s punom odgovornošću i ovlaštenjima u dohodovnoj utakmici ne daje se dovoljno značaja, kao i svim mogućim poticajnostima, bez kojih zasigurno nema ni ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske. Umjesto toga, uz gubitak motiva, postoji psihoza posvemašnje šutnje i strah od gubitka posla, što otvara vrata našoj poslovičnoj "snalažljivosti". Ozbiljno nam nedostaje životni i provodljiv Srednjoročni plan razvoja, gospodarenja i poslovanja. Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. U provedbi osnova gospodarenja, posebice u ostvarenju uzgojnih radova, vidljivo opada kvaliteta izvršenih radova, gomilaju se povećani radovi kod obnove, što ozbiljno povećava i ukupne troškove poslovanja. U toj stihijnosti pribjegavamo obvezatnim doradama planova gospodarenja i poslovanja, povećavajući sortimentnu strukturu planova sječa bez stvarne osnove, što se provedbom planova ne ostvaruje i istog časa demantira. Rezultat je da do ovih dana nemamo jasno definirane planske veličine. Nadalje, nekorektnom provedbom knjigovodstva proizvodnje nismo u mogućnosti kontrolirati visine stvarnih troškova. Opasnost prijeti kvaliteti uzgojnih radova od vanjske usluge zbog cjenika radova na temelju cijene radniko-dana po ugovoru o djelu. Revirnim sustavom dužni smo osigurati mladim ljudima utakmicu " na djelu", zahtijevati od njih inteziviranje proizvodnje i rast dohotka, a ne ih tretirati kao "opći trošak". Zalaže se, da ova Skupština bude poticajna, da smireno i temeljito počnemo graditi razvoj šumarstva na onim idejama koje je Zakon o šumama jasno najavio, kako bi izgradili Poduzeće u kojem će ljudi s radošću raditi. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Milan Presečan, dipl. inž. šum. Izvješćuje, kako je 6. prosinca 1996. godine u okviru Izborne godišnje skupštine Šumarskog društva Bjelovar održana i stručna rasprava na temu "Budućnost javnog poduzeća Hrvatske šume u ovom obliku organizacije". U svezi s time, nakon rasprave doneseno je 12 zaključaka s kojima su upoznati Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Upravni odbor "Hrvatskih šuma" i direktor "Hrvatskih šuma", a koji su sažetak onoga što se do sada čulo od prethodnika u raspravi. Milan Presečan, dipl.inž. šum. 1. Centralizacija poduzeća "Hrvatskih šuma" provodi se na svim područjima. To je dovelo do gubitka dohodovne utakmice unutar organizacijskih jedinica, pa do motiviranosti, odgovotnosti i produktivnosti uz istovremeni rast svih troškova. Mi smo uvijek locirali problem i ponudili rješenje, znači nismo kritizirali već sugerirali kako se problem može riješiti. Podržavamo jedinstveno poduzeće u kojem je Šumarija osnovna jedinica uz centraliziranje najneophodnijih poslova na razini poduzeća. 2. Nedjelotvornost u radu U.O., organa upravljanja kroz proteklih 6 godina zajedno sa stvarnošću javnog poduzeća "Hrvatske šume", loše se odražava na temeljni plan jednog poduzeća za šume u Hrvatskoj. 3. Poduzeće nema zacrtanog plana provođenja potrebne privatizacije kao ni razvoja poduzetništva. Predlažemo donošenje programa kako bi se riješio ovaj problem. 4. Položaj "Hrvatskih šuma" u usporedbi s ostalim javnim poduzećima je neravnopravan. To smo isto već čuli. To je odnos Države kao i svih njenih institucija prema nama, koji ponovno trpimo sve nedaće, nepravovremena plaćanja ili liste fmalista, za razliku od recimo HPT, Elektroprivrede ili Vodoprivrede, gdje dolazi do iskapčanja zbog neplaćanja. Dakle mi smo u neravnopravnom položaju. 5. Revirni sustav nije proveden u praksi zbog nedorečenosti. Predlažemo analizu revirnog sustava uz rješavanje elementarnih opisnih dijelova ovih poslova, te usklađenje ostalih akata poduzeća. 6. Jedinstveni cjenik uzgojnih radova je vrlo dobro mjerilo za potrebe planiranja i kontrolu troškova. Predlažemo situiranje po stvarnim troškovima te dosljednu provedbu knjigovodstva proizvodnje. 7. Etat je nažalost u praksi nešto što očekujemo, a ne govori što tržište traži. Predlažemo komercijalnim stručnjacima u našoj domeni da odrede naš etat na temelju saznanja o potrebama i zahtjevima tržišta. 8. Primanja zaposlenih u Hrvatskum šumama ne mogu biti s udjelom 50% terenskog dohotka, jer to destimulira proizvodnost. Predlažemo izmjene mjerila o plaćama, stimulaciju poslovođa na radilištu, stoje nekada postojalo. 9. Kategorije ovlaštenja i odgovornosti potrebno je precizno definirati. Predlažemo ustrojavanje unutarnje organiziranosti koja će regulirati kompetencije i odgovornosti na svakoj razini, te adekvatne stimulacije i destimulacije. 10. Sanacije površina nastalih sušenjem i propadanjem ne provode se zadovoljavajućim tempom. Posljedice će biti poskupljenje sanacija, degradacija staništa i gubitak potrajnosti. Ažuriranje ovih poslova i stalni nadzor kontrolnih službi "HS" poboljšat će situaciju. 11. Prodaja sirovine na dosadašnji način putem tzv. Lista finalista mora biti promijenjena. Predlažemo prodaju drvne sirovine na slobodnom tržištu bez ustupaka kupcima. 12. Šumarski fakultet školuje kadar koji se u ovako organiziranom segmentu gospodarstva neće moći uposliti bez usavršavanja njegovih potreba. Predlažemo suradnju na bazi znanih kadrovskih odljeva i potreba između Šumarskih učilišta - Šumarska škola, Šumarski fakultet i "Hrvatske šume", glede potrebe i školovanja kadrova. Prof. dr. sc. Joso Vu ke 1 i ć Na početku rasprave ističe da podržava većinu dosadašnjih prijedloga, a da se ne može složiti s uvodnim referatom direktora "Hrvatskih šuma". On je općenit i ne analizira trenutno ključne probleme u poduzeću, a još manje pokazuje da poslovodstvo i Upravni odbor imaju jasnu koncepciju razvoja poduzeća. U referatu se |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 119 <-- 119 --> PDF |
niti ne spominje restrukturiranje "Hrvatskih šuma" i osnivanje društava s ograničenom odgovornošću o kojima se u posljednje vrijeme toliko govori, ne analiziraju se ekonomsko-proizvodni pokazatelji, zastoj u razvoju i investiranju, zaduženje kod banaka za plaće, pojava obustava rada i nezadovoljstvo djelatnika poduzeća, ispunjavanje odredbi kolektivnog ugovora i slično. Ne tvrdi da poslovodstvo nema koncepciju razvoja poduzeća, no misli da ona danas nije predstavljena i referat se ne može podržati. Dr. V u k e 1 i ć smatra da Vlada Republike Hrvatske nema koncepciju razvoja šumarstva i javnog poduzeća, da niti najmanje ne uvažava stručna mišljenja, da Upravni odbor nije stručno kompetentan, da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva neadekvatno organizirano čime je struka ozbiljno podređena, a da se u izradu novog Zakona o šumama, u restrukturiranje i reorganizaciju poduzeća ide bez koncepcije i što je osobito važno bez prethodnog mišljenja i stavova stručnih i znanstvenih institucija. Za glavnog krivca ispod očekivanog i krajnje stagnirajućeg stanja u "Hrvatskim šumama" vidi Vladu Republike Hrvatske i subjektivne slabosti u vođenju "Hrvatskih šuma" pa predlaže da Skupština Hrvatskoga šumarskog društva iskaže Vladi i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva nezadovoljstvo njihovim odnosom i radom prema cjelokupnom šumarstvu države. Temeljem toga predlaže da stručni tim Ministarstva, a uz mišljenje i konsenzus stručnih institucija izradi strategiju razvoja šumarstva Hrvatske, posebno poduzeća "Hrvatske šume", te da od Vlade usvojena strategija bude temelj za izradu novog Zakona o šumama i sve korake koji će se za to poduzeti. Nadalje, dr. Vukelić predlaže da Vlada Republike Hrvatske ne donosi više odluke o izdvajanju u državni proračun sredstava iz Hrvatskih šuma niti onih o sanaciji drvne industrije na račun poduzeća reprogramiranjem dugova, preuzimanjem dioničarstva i slično. Isto tako predlaže da Vlada promijeni neke članove Upravnog odbora iz svoje nadležnosti i imenuje nove iz redova šumarske i graničnih struka kako to propisuje članak 21. Zakona o šumama. Predlaže da se Šumarstvo, lovstvo i drvna industrija izdvoje iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao samostalne državne uprave i na kraju predlaže da Hrvatsko šumarsko društvo odredi jedan datum iz naše šumarske povijesti i ustroji ga kao dan hrvatskog šumarstva i svake godine organizira prigodno obilježavanje. Uz ove prijedloge dr. Vukelić je istaknuo nezadovoljstvo društveno-moralnim položajem šumarske struke, šumara pojedinaca u gospodarstvu i politici Hrvatske, za što smatra da smo velikim dijelom sami kri vi. Iz različitih interesa u proteklih pet godina pojedinci su potpomognuti nekim političarima, marginalne probleme dogurali i do Sabora Republike Hrvatske, ozbiljnog i žutog tiska, stvorivši o šumarskoj struci negativno mišljenje koje će još dugo ostaviti trag u javnosti, nanijevši šumarstvu i šumarima veliku sramotu i štetu. Slični trendovi se nastavljaju i mi mnoge stavove jedni drugima danas dokazujemo pred sudbenom vlasti. Dr. Vukelić na kraju ističe da se red i zakon moraju poštivati i svi moramo na tome ustrajati, no tu treba biti principijelan i korektan. Sve rečeno dr. Vukelić podvlači u interesu je struke, jer smatra da možemo bolje, a zaslužujemo više. Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Smatra da je ovo zapravo prava atmosfera jedne stručne udruge i prava tema. Vjerojatno ona neće biti ni danas apsolvirana i na nju ćemo se stalno vraćati, jer je i problem stalan. Ovisi samo s kojom se razinom problema u životu suočavamo, jer nijedna organizacija nije konačna pa tako ni organizacija šumarstva u Hrvatskoj. Temu treba promatrati na način, jučer, danas i eventualno sutra. Mnoge stvari nisu nastale samo tek tako, a ni slučajno. Podsjeća, da smo imali obvezu predložiti izmjene i dopune Zakona o šumama. 1990. godine pred višestranačkim sazivom Sabora, ali tada još u SRH, a imali smo pred sobom u vidu i određene promjene i imperative za ono što će doći. Iz toga je proizašla ovakva organizacija o kojoj neki danas nakon 7 godina pišu kako je to trebalo učiniti drukčije. Iznijeli smo mi i hrvatsko šumarstvo u cjelini sve zahtjeve koji su bili postavljeni pred nas tijekom ovog rata, a bili su od nacionalnog i općehrvatskog interesa. Zašto je nastalo 15 Uprava šuma? Nije slučajno, i nije korišten samo stručni kriterij. Danas 1997. godine Hrvatska je cjelovita tj. bez onih rak-rana koje je imala 1990. i početkom balvan- revolucije 1991. (Zastoje Podravska Slatina tada izgubila status gospodarstva i pripojena je Našicama, treba li to nekome ovdje objašnjavati. Zašto smo u U. Š. objedinili čitavu Baranju, ondašnji "Jelen". Treba se sjetiti demonstracija u Osijeku kada je više tisuća ljudi izašlo sa zahtjevom nakon izbora, da se riješi pitanje tuđinske vlasti nad Baranjom. Pripojili smo to U. Š. Osijek i napravili takvu Upravu koja je imala i ima svoj smisao). Možda danas nakon 7 godina, u potpuno novoj situaciji, s drukčijim imperativima pred nama, ima mjesta i za novu organizaciju. Ali nju treba stručno izučiti i postaviti prije svega pretpostavke koje će unaprijediti i šume i život onih koji su za njih zaduženi. Čuli smo da se obavljaju pripreme za izradu novog Zakona o šumama, pa bi bilo dobro, prije nego li se donesu odluke, da se kaže u kojim to dijelovima današnja rješenja o postojećem Zakonu o šumama onemogućavaju našu bolju učinkovitost. Koji su to segmenti, da li treba sada ići u izmjene i dopune, odnosno na novi Zakon o šumama i si. 1990. godine uvjerili smo hrvatski Sabor da idemo na jedinstvenu organizaciju upravljanja šumama i šumskim zemljištem u Hrvatskoj. Kao šumar i danas misli daje to najispravniji pristup, da Hrvatska treba jedinstveno gospodariti šumama i šumskim zemljištem. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Hrvatski smo Sabor uspjeli uvjeriti da ugradi institut općekorisnih funkcija šuma ujedan članak - (0,07% iz ukupnog prihoda) stoje Sabor i prihvatio. Napravljen je jedan veliki korak, ne u smislu visine naknade za tu funkciju, nego u smislu daje ta funkcija dobila svoj status. Ne prijeti li danas, ako idemo u izmjene i dopune Zakona o šumama opasnost jedinstvenoj koncepciji gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Donošenje strategije razvoja u šumarstvu trebalo bi biti okosnicama izradu Zakona o šumama. Hrvatsko šumarstvo danas ima svoj izraz najviše kroz poziciju j . p. "Hrvatske šume", koje radi u dosta velikim poteškoćama i uz nasljedene probleme iz 1990. god., kao i iz ratnih godina kada su proizašla rješenja prvih Odbora za distribuciju sirovine, odnosno situacije iz koje je proizašla "Lista fmalista". Nikome danas ne bi palo na pamet predložiti takvo rješenje, ali 1991. god. kad je stvoren prvi Krizni štab u privredi Hrvatske, upravo u ovoj asocijaciji, trebalo je opstati, jer vinkovačke trupce iz šume nije htio nitko voziti. Jednostavno morali smo opskrbljivati "Spačvu", Ogulin, Perušić i druga ratom ugrožena područja, kamionima iz Zagreba, Karlovca itd. Trebalo je preživjeti, a preživjeli smo. Naravno, danas je jedno drugo vrijeme i treba mijenjati instrumente koji su proizašli iz nužde u situaciji u kojoj smo se našli. Hrvatske šume su dale ogroman doprinos i ta su poduzeća i ti ljudi opstali. Sigurno da danas treba štošta mijenjati, ali treba od Vlade RH zatražiti defini ranje smjernica i odgovor što se želi postići sa šumama i šumskim zemljištem i na koji način. Misli da bi trebao jedan od zaključaka biti da se od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao oficijelnog tijela koje treba pokrenuti postupak, zatraži da se zaključkom Vlade pristupi izradi strategije razvoja i na temelju tako definiranih ciljeva i kroz tu strategiju, eventualno donese odluka o izmjeni Zakona i svega onoga što može unaprijediti organizaciju koju budemo željeli. Prof. dr. sc. Branimir P r p i ć U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske koja je predložena Saboru za prihvaćanje, šumarstvo ima svoje zasebno poglavlje s kojim ne možemo biti zadovoljni. Tako se npr. u poglavlju Ocjena stanja, na prvo mjesto stavlja sječa i prodaja drva, dok su općekorisne funkcije navedene tek deklarativno, iako znamo kako su višestruko vrjednije od drvne sirovine. Poglavlje smjernice, ciljevi i mjere dane su odveć sažeto. Poglavlje Zaštita šuma u suprotnosti je s poglavljem Ocjena stanja, gdje se izričito kaže - primarno se gospodari šumom sječom i prodajom drva, dok se u poglavlju o zaštiti šuma navode neodrživi komercijalni radovi (rušenje stabala u komercijalne svrhe). Ovo poglavlje ne uzima u obzir potrajnost gospodarenja šumama stoje u nas tradicija gotovo 200 godina. Zavodu za prostorno planiranje pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dostavljen je prijedlog popravka teksta o šumama, a nadamo se da će biti i prihvaćen. U svezi sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te uz realizaciju investicijskih zahvata u kojima se ulazi u prostor šume ili posredno utječu na šumu, šumarstvo je u podređenom položaju. Predlaže prije izrade svakog projekta koji se odnosi na investicijski zahvat posrednog ili neposrednog utjecaja na šume, obvezu prethodnog dogovora investitora sa šumarskom strukom i sa šumarskom ustanovom koja gospodari šumama tog prostora. Trenutak je da se digne glas protiv smanjenja opsega šumarske djelatnosti. Opcije trend sužavanja poslova ustanova koje se bave šumarstvom. To je u prvom redu šumarsko cehovsko pitanje, ali isto tako i gospodarsko, jer netko drugi očito obavlja stručne šumarske poslove, dakako nestručno, što nije u interesu općeg i održivog razvoja. Tako se npr. djelatnošću urbanog šumarstva bave agronomi, u području zaštite okoliša i zaštite prirode zapošljavaju pravnici, građevinari, arhitekti, kemičari, iskorištavanjem kao i uzgajanjem šuma bave se privatni poduzetnici bez šumarske naobrazbe, dok se istovremeno tvrdi kako šumara ima previše. Dobro se, međutim, zna kako inetlektualni rad šumarskog inženjera ima odlučujuću ulogu za buduću si |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 121 <-- 121 --> PDF |
rovinsku, socijalnu i ekološku vrijednost šume, a zna se i kako su šumarski inženjeri pojedinci zaduženi za površine koje su tako velike da ih je nemoguće u godinu dana pregledati. I upravo je iz navedenih razloga potrebno razmisliti o učvršćivanju šumarskog lobija, kako u vlastitom cehovskom interesu, tako i u interesu Hrvatske, u smislu očuvanja jednoga od najvećih prirodnih bogatstava. Ne bude li tako, bit ćemo prisiljeni kao i prije 150 godina kupovati šumarske stručnjake u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji. Dr. sc. Đuro Kovačić Izvjestio je skup daje imenovano Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o šumama. Nisu "HS" namjeravale uzurpirati sebi pravo da će one sve napraviti onako kako mi mislimo bez suradnje, jer poznamo problematiku i što to sve znači. Prema tome, informira daje Povjerenstvu, gdje su dva šumara, dva pravnika i jedan ekonomist, stavljeno u zadaću da se za polazište novog Zakona o šumama uzmu najfunkcionalnije odredbe, o kojima je govorio naš bivši ministar g. Tarnaj. Povjerenstvo će uključiti HSD, Fakultet i Institut, jer to ne možemo napraviti bez stručnih ljudi. Nema tako kompetentnog stručnjaka koji je u sebi toliko inkorporirao znanja, iskustva, ekonomskog, teoretskog i organizacijskog, da bi on to mogao napraviti sam, a da to bude funkcionalno. Sto bi to bilo naj.... iz dopunjenog Zakona 1990. god. To bi bilo jedno poduzeće, jer smo stalno govorili o tome. Zašto? Radi financijskih sredstava, unapređenja itd. Zašto 15 uprava, stoje ex ministar govorio, i o tome je bilo riječi - potrebe, organizacija, otvorenost, vezanost za drvnu industriju, preradu i si. a o tome se raspravljalo. Općekorisne funkcije šume (odredba članka 70., 0,07%) - Naša struka se boji da će nam i to ukinuti. Zašto mi imamo svoj Fakultet, Institut? Trebamo to vrednovati analitikom, grupirati elemente i polazišta, odrediti što su to općekorisne funkcije, izraditi analitiku, a onda se ne moramo bojati (po koliko je to 0,07% - 120 mil. kn. je li to dovoljno?). Da li mi imamo u novoj Osnovi numerike? Treba reći koliko vrijede te općekorisne funkcije šume. Zatražen je sastanak s predstavnicima Ministarstva o strategiji. Dakako, bilo bi korisno napraviti strategiju i odrediti odakle krenuti, što će nam poslužiti kao element za unapređenje gospodarenja. Ivan Z o v a k, dipl. inž. šum, predsjednik Zaposleničkog vijeća U svojoj raspravi ukazuje na potrebu jedinstva struke, na lociranje problema, imenovanje ljudi i događaja, pozivajući sve da ne gledaju svoj osobni interes i borbu za stolicu, nego za struku, hrvatske šume i hrvatsku Državu. Prof. dr. sc. ŠimeMeštrović Upozorava na napis iz dnevnog tiska iz kojeg bi se moglo zaključiti kako šumarstvo tek sada ide u kompjuterizaciju. Svima nama je znano, kada je i daje šumarska struka (Fakultet, Institut, "Hrvatske šume" i poduzeća drvne industrije), gotovo prva počela i daleko otišla u kompjuterizaciji. Stoga je ovakve napise potrebno osporiti. Ad. 9. Nakon iznesenih uvoda i rasprava usklađeni su i pripremljeni: ZAKLJUČCI 101. SKUPŠTINE HŠD-a Skupština Hrvatskoga šumarskog društva: 1. Skreće pozornost Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH na nužnost izrade Strategije i koncepcije razvoja "Hrvatskih šuma", p. o. Zagreb, uz prihvaćanje mišljenja i prijedloga stručnih ustanova. Strategija, koju bi Vlada usvojila, treba biti temelj za možebitnu izradu novoga Zakona o šumama i preustroj šumarstva, koji bi se trebao najprije provjeriti na probnom modelu. 2. Očituje Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosom prema "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, i šumarstvu u cijelosti, posljedica kojega je izostanak očekivanih rezultata i nezadovoljstvo među šumarskim djelatnicima. 3. Upozorava Vladu RH na potpunu neodrživost njezine politike prema "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, kojom se od toga poduzeća i šumarstva u cijelosti izdvajaju sredstva za Proračun RH uz istodobno podržavanje netržišnoga odnosa šumarstva i drvne industrije dodjelom dionica poduzeća koje Vlada spašava od stečaja, Listom finalista, reprogramiranjem dugova i si. Ovdje svakako treba razmotriti i pitanje cijena drva, koje su ponekad nerazmjerno niske u odnosu na kakvoću. 4. Predlaže Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH ustrojavanje samostalne Državne uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju (slično Državnoj upravi za vode) zbog neodrživoga i potpuno neprimjerenoga položaja šumarske struke u ovako ustrojenom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. 5. Skreće pozornost Vladi RH kako nema nikakva opravdanja proširivati nacionalne parkove na štetu šumskih površina kojima gospodare "Hr |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 122 <-- 122 --> PDF |
vatske šume" p, o. Zagreb, jer se tim površinama upravlja i gospodari stručno uz potpunu zaštitu. 6. Traži da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pri izradi i davanju suglasnosti na zakonske i druge akte, koji se tiču šuma i šumarstva, obvezno zatraži mišljenje stručnih i znanstvenih šumarskih ustanova. 7. Zaključuje kako je potrebno ozakoniti da radove u šumi obavljaju poduzeća i pojedinci licencirani za rad u šumi i šumarstvu. Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije, pridobivanje drva, zaštite šuma, uređivanje šuma, mjerenja u šumarstvu, održavanja šumovitih nacionalnih parkova, park-šuma, parkovnih površina (drveće, drvoredi, arboretumi i dr.), lovstva i primarne prerade drva mogu obavljati isključivo šumarski stručnjaci: diplomirani inženjeri šumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničari i kvalificirani šumarski radnici kao prevoditelji. Ustanove koje gospodare šumama i šumarska struka u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug, već ga naprotiv trebaju širiti omogućujući da se ne smanjuje broj zaposlenika na 3 do 4000, kako neki predlažu, nego da se povećava u skladu s poslovima koji po stručnosti pripadaju šumarstvu. Nestručno obavljanje ovih poslova imat će dalekosežne nepovoljne posljedice jer će se u najširem smislu smanjiti vrijednost šumskoga bogatstva Republike Hrvatske . 8. Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da organizira stručnu raspravu o izradi programa sanacije i razvoja šumarstva i lovstva u Hrvatskom Podunavlju. 9. Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kako je industrijske, energetske i druge objekte, koji mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistiti okoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski i ekološki već narušenom prostoru, koji će se na taj način donekle urediti ( za što obično nema novca), te svakako izvan parkova i zaštićenih krajolika. Velebit, koji je UNESCO 1978. godine uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere te koji je 1984. godine proglašen parkom prirode, potrebno je dosljedno štititi od neekološke gradnje uz obalu, kao što je planirana termoelektrane "Lukovo Sugarje". Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a: Hranislav Jako vac, dipl. inž. 10. Predlaže Vladi RH nužnost promjene nekih članova Upravnoga odbora "Hrvatskih šuma", p. o. Zagreb, iz njezine nadležnosti, te da nove članove imenuje iz redova šumarske struke i na način predviđen 21. člankom Zakona o šumama. 11. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva da uputi zahtjev HRT-u da se na programu HRT-a emitira redovito jednom tjedno emisija o hrvatskome šumarstvu u trajanju od 1 sata. Nadajmo se da će ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih uspjeti, jer hrvatsko šumarstvo, koje skrbi za šume i šumsko zemljište na 43.5 % površine Hrvatske, to i zaslužuje. 12.Ističe "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, potrebu dosljednije primjene revirnog sustava gospodarenja. To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilo sadašnje zabrinjavajuće stanje u zapošljavanju mladih diplomiranih inženjera šumarstva, kakvo dosada nije zabilježeno. 13.Zaključuje kako je potrebno organizirati: a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice kada je riječ o temama od sudbonosnoga značenja za šumarsku struku, na kojima bi šumarski stručnjaci raspravljali i predlagali zaključke, koje bi mjerodavni trebali prihvatiti b) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaci upoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu. 14.Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštita priobalnih šuma, kojega će ostvaraj, među ostalim, osigurati i bolju protupožarnu zaštitu šuma. 15.Proglašava 20. lipnja za "Dan hrvatskoga šumarstva", koji će se od 1998. godine u organizaciji HŠD-a obilježavati svake godine. Naime, 20 lipnja 1991. godine na 96. redovitoj skupštini tadašnjega Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održanoj u Velikoj dvorani Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, jednoglasno je donesena odluka o promjeni dotadašnjega naziva u Hrvatsko šumarsko društvo. Taj dan, kada je vraćeno ime ovoj stručnoj udruzi šumarske struke, i to u slobodnoj i neovisnoj nam državi Hrvatskoj, zaslužuje da bude proglašen "Danom hrvatskoga šumarstva". Predsjednik Radnog predsjedništva: Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. Ovjerovitelji Zapisnika: Mr.sc. Milan Oršanić, v.r. Dr. sc. Denis Mačić, v.r. |