DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 113 <-- 113 --> PDF |
šumarstvo danas i sutra. Za uvod u raspravu odazvali su se pozivu i pripremili uvodna izlaganja, predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić i direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šumarstva. Njihove uvode u raspravu dajemo u cijelosti, a rasprave ostalih sudionika skraćeno. Prof. dr. sc. Slavko Matić Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva: Dame i gospodo, kolegice i kolege! Uvjeren sam da će ovaj drugi dio naše Skupštine dati odgovor na mnoga pitanja koja su prisutna u našim mislima i radu, a odnose se na današnje stanje i budućnost hrvatskog šumarstva. Siguran sam da će na mnoga pitanja dati odgovor danas najmjerodavniji čovjek u šumarstvu Hrvatske, generalni direktor "Hrvatskih šuma" gospodin Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., koji se ljubezno odazvao na molbu Upravnog odbora da nam da svoje mišljenje odnosno mišljenje, poslodavstva i Upravnog odbora "Hrvatskih šuma" o šumarstvu danas i planovima za budućnost, na čemu se iskreno zahvaljujemo. Nemam ni zadatak ni namjeru da o toj temi dublje raspravljam, jer prije svega nemam valjanih argumenata za to, ali ću si uzeti to pravo da prije svega zbog poticanja slobodne i s ničim opterećene rasprave u ovome mom uvodnom izlaganju iznesem probleme koje ja prije svega kao šumar i znanstvenik uočavam i na koje bi ova Skupština trebala odgovoriti donošenjem prijedloga i preporuka za eventualno poboljšanje stanja. Prije svega nužno je naglasiti daje HŠD najmjerodavnija stručna organizacija koja mora raspravljati o stanju u hrvatskom šumarstvu posebno onda, kad su svakim danom problemi sve brojniji i uočljiviji. I do sada je ovo Društvo raspravljalo i pomagalo u rješavanju mnogih problema struke tijekom njegovog 150-godišnjeg postojanja. HŠD je samostalna nevladina, nestranačka, prije svega stručna organizacija, koja okuplja sve šumarske institucije i šumare, te je normalno da se u okvirima Društva raspravlja o svim stručnim problemima. Osim toga nitko od nas ne očekuje da se problemi mogu riješiti preko noći a posebno ne bi bilo dobro tražiti i osuđivati krivce, jer ih prije svega ne znamo a kad bi i postojali oni su sigurno posljedica a ne uzrok stanja u kojem se nalazimo. Možda će biti bolje da svatko od nas nađe svoje mjesto i ulogu u složenom kompleksu stanja i problema naše struke, te će korigiranjem svog rada dati najbolji doprinos poboljšanju stanja. Namjera mi je da budem što kraći i jasniji te ću sam sebi i svima postaviti neka pitanja za koja mislim da bi trebalo naći odgovore i rješenja. Prije svega htio bih govoriti o kadrovima i zapošljavanju u šumarstvu Hrvatske. U zadnjih 50-tak godina nikad se nije dogodilo da diplomirani inženjeri šumarstva nemaju posla i da ih je svakim danom sve više na burzi rada. Gotovo je pravilo da pripravnici nakon staža završe na ulici. Kako se to može dogoditi kad znademo daje od ukupno zaposlenih inženjera prije rata 25% inženjera Srba napustilo posao i našu državu, kad više nemamo pritiske za zaposlenje beogradskih i sarajevskih studenata kao stoje to bilo do nedavno, a isto tako broj diplomiranih se nije promjenio u zadnjih 15 do 20 godina. Zašto se sve više govori da će se šumarstvo svesti na svega par tisuća zaposlenih. Kome smetaju zaposleni u šumarstvu Hrvatske, zašto ne mijenjamo stanje i postavimo cilj da ovo šumarstvo sa svojim resursima može zapošljavati i 20 000 ljudi ali samo uz inventivni rad i otvaranje novih poslova. Isto tako znademo da su mnoge šumarije i područja nepokrivene s inženjerskim i tehničarskim kadrom, da se revirni sustav u mnogim Upravama šuma nije proveo i pored izvanrednih rezultata u mnogim šumarijama koje su ga provele. Kad razmišljamo o položaju šumarstva u kontekstu ostalih javnih poduzeća i odnosa Vlade, Ministarstva i ostalih prema njemu, tu se nameću brojna pitanja i dileme. Zašto se oduzimaju šume jedinom kvalificiranom državnom poduzeću za poslove šumarstva i daju se nekvalificiranom isto tako državnom poduzeću kao što su nacionalni parkovi. Što smo poduzeli da se promijeni Zakon o zaštiti prirode koji je isključivo uperen protiv interesa i prirode i šumarstva, jer se priroda i šume prepuštaju na upravljanje raznoraznim upravnim odborima, gdje gotovo šumara i nema. Što sve poduzimamo na sve bliže vrijeme da se Medvednica, Velebit i ostale površine koje su šumari učinili kvalitetnim, proglase nacionalnim parkovima. Što činimo za naš podređeni položaj u odnosu na Hrvatske ceste koje po najnovijem ulaze u šume bez naknade, a ista je stvar s vodoprivredom i elektroprivredom. Što poduzimamo što se hidrocentrala Novo Virje počinje graditi bez ekološke studije. Što smo poduzeli da utječemo na izgradnju kanala Dunav-Sava kako bi što manje negativno utjecao na najvrednije hrvatske hrastove šume. Moramo li biti samo poslušnici bez dizanja stručnog glasa koji je, siguran sam, uvijek u interesu šumarstva i hrvatske države. Uvjeren sam da bi i hrvatska Vlada bila zadovoljna kad bi joj pomogli našim stavovima kad se radi o šumi i šumarstvu. Što smo poduzeli protiv toga da se drvo raspoređuje bez utjecaja šumara po komisijama, da su ionako niske cijene svakim danom sve niže, zašto nam se brani izvoz i slobodna prodaja kad se svi zaklinjemo u slobodno konkurentsko tržište. Kako to da sam prije dva tjedna u |