DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Cast mi je i zadovoljstvo što Vas na 101-oj Godišnjoj skupštini HŠD-a mogu pozdraviti u ime "Hrvatskih šuma" javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujem organizatorima ove Skupštine što su me pozvali sudjelovati u njenom radu. Želim uspješan rad Skupštine i kvalitetne zaključke na dobrobit hrvatskog šumarstva, hrvatskog naroda i hrvatske države. Prije sazivanja ove Skupštine gospoda prof. Mati ć, prof. P r p i ć i kolega J a k o v a c predložili su mi da ja, Anđelko Serdarušić , direktor "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb sudjelujem u uvodnoj raspravi na temu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra". Prihvatio sam se ove zadaće u namjeri da iskažem svoja razmišljanja o hrvatskom šumarstvu. Oprostit ćete ako osjetite određenu uzbuđenost. I tema i skup je takav da ja osjećam da ne mogu uzdržati određenu tremu i uzbuđenost- dakle prihvatio sam se da ovoj Skupštini izrazim svoja razmišljanja o šumarstvu. Sretan sam što sam doživio da u ovoj našoj državi koju smo desetljećima priželjkivali mogu reći ono što mislim, nakon dugih godina kada se moralo šutjeti ili govoriti jedno a misliti drugo. Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum. Nemam namjeru, iako seje možda iz uvodnih izlaganja prof. Matica dalo naslutiti da sam ja trebao govoriti samo kao direktor "Hrvatskih šuma". Ja nemam namjeru govoriti kao direktor "HS" p.o. Zagreb, nego kao član HŠD-a ravnopravan s ostalim članovima ove Skupštine, jer mislim da ovo nije ni skup zaposlenika, ni stručni kolegij U.O. Hrvatskih šuma, p.o. Zagreb, pa sam pošao od uvjerenja da ne bi bilo primjereno i da bi bilo nedopustivo zloupotrebljavati skupštinu HŠD-a i raspravljati samo o jednom poduzeću. Poduzeće "HŠ" p.o. Zagreb samo je dio šumarstva Republike Hrvatske kao što svi znamo, isto kao što su to Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, Nacionalni parkovi Plitvice, Mljet, Risnjak ... i dr., to je više privatnih poduzeća u RH koji se bave djelatnošću šumarstva ili u šumarstvu, Uprava za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH, koji svi zajedno čine šumarstvo Republike Hrvatske. Hrvatsko šumarstvo danas proživljava sudbinu prostora na kojem se nalazi, proživljava sudbinu prostora na kojem su se dogodile velike gospodarske i političke promjene. Propao je i nestao komunistički sustav, propalo je i nestalo društveno vlasništvo, propalaje i nestala SFRJ. Stvorena je i krvlju obranjena Republika Hrvatska, slobodna i samostalna, demokratska i suverena država, ravnopravna članica međunarodne zajednice. Konačno je i naše Šumarsko društvo postalo Hrvatsko šumarsko društvo. Po prvi puta u povijesti Zakonom o šumama iz 1990. godine Sabor RH utemeljio je jedno šumskogospodarsko područje za cijelu RH. Tijekom 1996. godine utvrđena je veličina tog područja za 2.485.611 ha, 324 mil. m3 drvne zalihe, godišnji prirast drvne zalihe od 9.6 mil. m3, propisanim godišnjim etatom od 5.35 mil m3 i propisanim radovima jednostavne i proširene biološke reprodukcije na površini od 50 000 ha. Danas je u Republici Hrvatskoj 4/5 šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu, a samo je 1/5 u privatnom vlasništvu. Zahvaljujući usitnjenosti privatnog posjeda, nesigurnosti privatnog vlasništva u bivšem političkom sustavu, bez značajnijeg utjecaja šumarske struke u gospodarenju privatnim šumama, one su uglavnom devastirane i u puno su lošijem stanju od šuma u državnom vlasništvu. Mislim da se oko toga svi slažemo. Iz toga bi se morao izvesti zaključak daje oblik državnog vlasništva, prije društvenog vlasništva, učinkovitiji od privatnog ako se zanemari neravnopravnost vlasništva u bivšem političkom sustavu. U slobodnom demokratskom društvu gdje postoji formalna i stvarna ravnopravnost oblika vlasništva i gdje postoji funkcioniranje pravne države, privatno vlasništvo nije opasnost a ja mislim da nije opasnost ni za šumarstvo. Opasna je nebriga, nemar, neracionalnost, nestručnost, nered i nerad. U zemljama i društvima koji su nama uzor većina šuma je u privatnom vlasništvu. Takvo vlasni |