DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 119 <-- 119 --> PDF |
niti ne spominje restrukturiranje "Hrvatskih šuma" i osnivanje društava s ograničenom odgovornošću o kojima se u posljednje vrijeme toliko govori, ne analiziraju se ekonomsko-proizvodni pokazatelji, zastoj u razvoju i investiranju, zaduženje kod banaka za plaće, pojava obustava rada i nezadovoljstvo djelatnika poduzeća, ispunjavanje odredbi kolektivnog ugovora i slično. Ne tvrdi da poslovodstvo nema koncepciju razvoja poduzeća, no misli da ona danas nije predstavljena i referat se ne može podržati. Dr. V u k e 1 i ć smatra da Vlada Republike Hrvatske nema koncepciju razvoja šumarstva i javnog poduzeća, da niti najmanje ne uvažava stručna mišljenja, da Upravni odbor nije stručno kompetentan, da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva neadekvatno organizirano čime je struka ozbiljno podređena, a da se u izradu novog Zakona o šumama, u restrukturiranje i reorganizaciju poduzeća ide bez koncepcije i što je osobito važno bez prethodnog mišljenja i stavova stručnih i znanstvenih institucija. Za glavnog krivca ispod očekivanog i krajnje stagnirajućeg stanja u "Hrvatskim šumama" vidi Vladu Republike Hrvatske i subjektivne slabosti u vođenju "Hrvatskih šuma" pa predlaže da Skupština Hrvatskoga šumarskog društva iskaže Vladi i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva nezadovoljstvo njihovim odnosom i radom prema cjelokupnom šumarstvu države. Temeljem toga predlaže da stručni tim Ministarstva, a uz mišljenje i konsenzus stručnih institucija izradi strategiju razvoja šumarstva Hrvatske, posebno poduzeća "Hrvatske šume", te da od Vlade usvojena strategija bude temelj za izradu novog Zakona o šumama i sve korake koji će se za to poduzeti. Nadalje, dr. Vukelić predlaže da Vlada Republike Hrvatske ne donosi više odluke o izdvajanju u državni proračun sredstava iz Hrvatskih šuma niti onih o sanaciji drvne industrije na račun poduzeća reprogramiranjem dugova, preuzimanjem dioničarstva i slično. Isto tako predlaže da Vlada promijeni neke članove Upravnog odbora iz svoje nadležnosti i imenuje nove iz redova šumarske i graničnih struka kako to propisuje članak 21. Zakona o šumama. Predlaže da se Šumarstvo, lovstvo i drvna industrija izdvoje iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao samostalne državne uprave i na kraju predlaže da Hrvatsko šumarsko društvo odredi jedan datum iz naše šumarske povijesti i ustroji ga kao dan hrvatskog šumarstva i svake godine organizira prigodno obilježavanje. Uz ove prijedloge dr. Vukelić je istaknuo nezadovoljstvo društveno-moralnim položajem šumarske struke, šumara pojedinaca u gospodarstvu i politici Hrvatske, za što smatra da smo velikim dijelom sami kri vi. Iz različitih interesa u proteklih pet godina pojedinci su potpomognuti nekim političarima, marginalne probleme dogurali i do Sabora Republike Hrvatske, ozbiljnog i žutog tiska, stvorivši o šumarskoj struci negativno mišljenje koje će još dugo ostaviti trag u javnosti, nanijevši šumarstvu i šumarima veliku sramotu i štetu. Slični trendovi se nastavljaju i mi mnoge stavove jedni drugima danas dokazujemo pred sudbenom vlasti. Dr. Vukelić na kraju ističe da se red i zakon moraju poštivati i svi moramo na tome ustrajati, no tu treba biti principijelan i korektan. Sve rečeno dr. Vukelić podvlači u interesu je struke, jer smatra da možemo bolje, a zaslužujemo više. Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Smatra da je ovo zapravo prava atmosfera jedne stručne udruge i prava tema. Vjerojatno ona neće biti ni danas apsolvirana i na nju ćemo se stalno vraćati, jer je i problem stalan. Ovisi samo s kojom se razinom problema u životu suočavamo, jer nijedna organizacija nije konačna pa tako ni organizacija šumarstva u Hrvatskoj. Temu treba promatrati na način, jučer, danas i eventualno sutra. Mnoge stvari nisu nastale samo tek tako, a ni slučajno. Podsjeća, da smo imali obvezu predložiti izmjene i dopune Zakona o šumama. 1990. godine pred višestranačkim sazivom Sabora, ali tada još u SRH, a imali smo pred sobom u vidu i određene promjene i imperative za ono što će doći. Iz toga je proizašla ovakva organizacija o kojoj neki danas nakon 7 godina pišu kako je to trebalo učiniti drukčije. Iznijeli smo mi i hrvatsko šumarstvo u cjelini sve zahtjeve koji su bili postavljeni pred nas tijekom ovog rata, a bili su od nacionalnog i općehrvatskog interesa. Zašto je nastalo 15 Uprava šuma? Nije slučajno, i nije korišten samo stručni kriterij. Danas 1997. godine Hrvatska je cjelovita tj. bez onih rak-rana koje je imala 1990. i početkom balvan- revolucije 1991. (Zastoje Podravska Slatina tada izgubila status gospodarstva i pripojena je Našicama, treba li to nekome ovdje objašnjavati. Zašto smo u U. Š. objedinili čitavu Baranju, ondašnji "Jelen". Treba se sjetiti demonstracija u Osijeku kada je više tisuća ljudi izašlo sa zahtjevom nakon izbora, da se riješi pitanje tuđinske vlasti nad Baranjom. Pripojili smo to U. Š. Osijek i napravili takvu Upravu koja je imala i ima svoj smisao). Možda danas nakon 7 godina, u potpuno novoj situaciji, s drukčijim imperativima pred nama, ima mjesta i za novu organizaciju. Ali nju treba stručno izučiti i postaviti prije svega pretpostavke koje će unaprijediti i šume i život onih koji su za njih zaduženi. Čuli smo da se obavljaju pripreme za izradu novog Zakona o šumama, pa bi bilo dobro, prije nego li se donesu odluke, da se kaže u kojim to dijelovima današnja rješenja o postojećem Zakonu o šumama onemogućavaju našu bolju učinkovitost. Koji su to segmenti, da li treba sada ići u izmjene i dopune, odnosno na novi Zakon o šumama i si. 1990. godine uvjerili smo hrvatski Sabor da idemo na jedinstvenu organizaciju upravljanja šumama i šumskim zemljištem u Hrvatskoj. Kao šumar i danas misli daje to najispravniji pristup, da Hrvatska treba jedinstveno gospodariti šumama i šumskim zemljištem. |