DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 12 <-- 12 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 Kao što se vidi, sa smanjivanjem stupnja zasjenjenosti povećava se i učešće jedinki s kvalitetnim deblim. Čak i kada se uzmu u obzir apsolutni brojevi, vidi se da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava i učešće stabala s odličnim deblom. Tok relativnog učešća stabalaca s kvalitetnim, odlič nim deblom može se iskazati sljedećom linearnom jednadžbom: Y = 2.1 + 10.6x;r = 0.91 Jasno se vidi da je učešće stabalaca s odličnim deblom u znatnoj mjeri ovisi od uvjeta zasjenjenosti, jer je koeficijent određenosti vrlo visok (0,91). Kvaliteta krošnje Na istim primjernim prugama na kojima je ocijenjivana kvaliteta debla, ocjenjivana je i kvaliteta krošnjice. Sva stabla su razvrstana u dvije kategorije: - Krošnja je dobra ako je simetrična i pravilnog oblika Kvaliteta Stupan j krošnje A B c Dobra kom/aru 86 207 313 % 19 44 52 Loša kom/aru 360 260 294 % 81 56 48 Ukupno kom/aru 446 467 607 % 100 100 100 Iz navedenog primjera vidljivo je da se sa smanjivanjem stupnja zasjenjenosti udio jedinki s kvalitetnom krošnjom povećava, što proizlazi iz linearne jednadžbeza relativno učešće pojedinih kategorija krošanja: - Krošnja je loša ako ne zadovoljava uvjete dobre krošnje. Kvaliteta krošanja po stupnju zasjenjenosti je sljedeća: z a s j e n j e n o s t i D E F G 540 407 400 353 72 71 68 91 214 167 186 35 28 29 32 9 754 574 586 387 100 100 100 100 Y = 18.5 + 10.2 x ; r = 0.88 št o znač i d a s e kvaliteta krošanja u 88% slučajeva može objasniti stupnjem zasjenjenosti. ZAKLJUČAK Analiza mladika crnog bora nastalog prirodnim putem, primjenjujući stablimičnu sječu, pokazala je sljedeće: 1. Na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodna obnova se odvija na zadovoljavajući način i to kako pod zastorom krošanja stabala matične sastojine tako i naletom sjemena sa strane (na oko 2-3 visine stabala matične sastojine). 2. Obzirom da crni bor spada u vrste drveća s većim zahtjevom na svjetlo, specijalno pomladno razdoblje ne bi trebalo biti duže od 10 godina, ili daje visina prirodnog pomlatka oko 0.5 m. 3. Prosječne visine mladika, ovisno od stupnja zasjenjenosti, variraju između 159 cm (najveći stupanj zasjenjenosti) i 188 cm (mladik se razvijao u punom osvjetljenju). Gornje visine bile su između 202 i 229 cm. Mladik koji se nalaziopod zastorom krošanja, u posljednje tri godine pokazuje opadanje, dok kod manje zasjenjenosti ima tendenciju porasta. Do ovog se zaključka došlo i u prirašćivanju, tako i u prirašćivanju u debljinu. 4. U posljednje četiri godine, najmanji prosječni visinski prirast utvrđenje kod najveće zasjenjenosti (9.8 cm), a najveći pri punom osvjetljenju (32 cm). Prema tome, pri punom osvjetljenju prirašćivanje je bilo preko tri puta veće. 5. Prirašćivanje u debljinu povećava se s povećavanjem intenziteta osvjetljenja, i prosječna širina goda u punom osvjetljenju je za šest puta veća nego pod jakom zasjenom. 6. Kod približno istih gornjih visina, postoje značajne razlike u starosti jedinki u mladiku. U najvećem stupnju zasjenjenosti prosječna starost bila je 22.4 godine (stupanj "A"), a pri punom osvjetljenju (stupanj "E", "F" i "G") 7-9 godina. Ovo ukazuje da prirodni pomladak potiče iz više sjemenih godina. 7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećava se i broj jedinki, ali ovo povećanje nije signifikantno, tj. drugi neobuhvaćeni čimbenici imaju značajni utjecaj. I ostali istraživani parametri ukazuju na značajan utjecaj zasjenjenosti na njihove vrijednosti. Na kraju možemo zaključiti da od crnog bora prirodni pomladak ne potiče iz jedne sjemene godine, nego čak i do 10 sjemenih godina. Te razlike u starosti mladika veće su u slučaju veće zasjenjenosti nego kod mladika koji je nastao pri punom osvjetljenju (pet godina). |