DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 123     <-- 123 -->        PDF

IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI


SVEČANA SKUPŠTINA AŠZ


Dana 9. travnja 1997. godine održana je Svečana
skupština Akademije šumarskih znanosti (AŠZ) u povodu
proglašenja već obavljenog izbora počasnih, redovitih
i izvanrednih članova te članova suradnika.
Skupština je održana u velikoj dvorani Hrvatske gospodarske
komore koja je ujedno i domaćin skupa.


Na Svečanoj skupštini AŠZ sudjelovali su predstavnici
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademici
Slavko Krvavica, Mirko Vidaković, Dušan Klepac
i Bozo Udovičić, predstavnici šumarske struke u ime
poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Damir Moćan,
dipl. inž. šum. zamjenik direktora, Marijan Šagovac,
dipl. inž. šum. pomoćnik direktora i dr., predstavnici
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog
instituta Jastrebarsko, članovi Ustavnoga suda
Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom gosp. Jadrankom
Crnićem, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu,
predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije, Agronomskog
fakulteta, Farmaceutskog fakulteta, Filozofskog
fakulteta i dr.


Skup je otvorio predsjednik Akademije prof. dr. sc.
Slavko Matić, a pozdrav skupu uputio je akademik
prof. dr. sc. Bozo Udovičić u ime domaćina te u ime
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.


Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Akademije
šumarskih znanosti u uvodnome je govoru rekao:
Dame i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice i kolege!


Dozvolite da Vam uputim najiskrenije riječi zahvale
što ste se odazvali našem pozivu da budete nazočni na
svečanoj skupštini u povodu izbora počasnih, redovitih,
izvanrednih i članova suradnika Akademije šumarskih
znanosti.


Današnji čin promocije uvaženih članova AŠZ je
još jedan korak koji je napravilo šumarstvo Hrvatske,
koje na ovim Hrvatskim prostorima organizirano i vrlo
aktivno radi već preko dva stoljeća. Šumarska znanost i
šumarstvo, kao rijetko koje znanstveno polje, nastaje
istovremeno kod nas kada i u središnjoj Europi, a to
znači i u cijelome svijetu. Razlog je opravdani strah od
nestanka šuma, zbog onovremenog stihijskog postupanja
sa šumom.


O aktivnosti hrvatskoga šumarstva najbolje govore
njegove šume, koje su preko 95% prirodne, nastale prirodnim
pomlađivanjem, u kojima vlada biološka raznolikost,
a gospodarenje se temelji na potrajnosti kao


temeljnom postulatu svakog šumarstva koje funkcionira
na načelima znanosti.


Znanost je utkana u civilizacijski razvoj hrvatskoga
naroda, te će znanstveni i tehnološki razvoj Hrvatske
bitno ovisiti o broju intelektualnih kapaciteta na ovome
prostoru. Ta ideja nije nova, ona je pratila povijesni
razvoj hrvatske znanosti, koja je već u XVIII. stoljeću
institucionalizirana te ojačala snovim suvremenim
znanstvenim idejama. Hrvatska znanost svoju punu
afirmaciju doživljava u XIX. stoljeću, posebno osnivanjem
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1866. i
modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine.


Hrvatska šumarska znanost i struka isto tako dobiva
temelje i poticaje za svoj razvoj već u XVIII. stoljeću.
Europska ideja o osnivanju šumarske struke i znanosti
kod nas hvata čvrste korjene, o čemu svjedoče brojni
pisani dokumenti. Dovoljno je spomenuti "Urbar" Marije
Terezije iz 1755. i "Šumski red" pisan na hrvatskom
jeziku iz 1769., te značajan broj u inozemstvu školovanih
hrvatskih šumarskih stručnjaka, koji već u prvoj
polovici 19. stoljeća imaju značajnu intelektualnu,
stručnu i domoljubnu ulogu u javnom životu tadašnje
Hrvatske.


Rezultati njihovog rada su vidljivi, jer se već 1846.
osniva Hrvatsko-Slavonsko šumarsko društvo, koje tada
postaje i do današnjeg dana ostaje stožerna organizacija
koja je bila i ostala pokretač i osnivač svega onoga
što se do današnjega dana dogodilo u šumarskoj
struci i znanosti Hrvatske.


Prošle godine proslavili smo 150. obljetnicu neprekidnog
i plodnog rada tog društva, te je tom prigodom
dosta rečeno i napisano o HŠ Društvu. Zbog toga ćemo
sažeto iznijeti njegove aktivnosti na promicanju
šumarske struke, posebno znanosti i obrazovanja do
današnjeg dana, kad se na inicijativu društva i u njegovom
okrilju osniva i ova AŠZ.


Svesrdnim zalaganjem članova Hrvatsko-Slavonskog
šumarskog društva osniva se 1860. godine Gospodarsko-
šumarsko učilište u Križevcima. U okvirima
društva već 1877. izlazi prvi broj znanstveno-stručnog
glasila "Šumarski list", koji neprekidno izlazi do današnjeg
dana i čiju smo 120. obljetnicu izlaženja obilježili
prošle godine. Velikim zalaganjem društva gradi se Šumarski
dom u razdoblju od 1896 do 1898. u kojem 20.
listopada 1898. započinje s radom Šumarska akademija,
sveučilišna ustanova utemeljena Naredbom kr. hrvatsko
slavonske dalmatinske zemaljske vlade broj
66101. od 7. listopada 1898. "kojom se ureduje šumars


<