DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 124 <-- 124 --> PDF |
ka obuka na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu" te naredbom broj 66102. iste vlade i istog datuma "kojom se izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu". Nadamo se da ćemo iduće 1998. godine dostojno obilježiti 100. obljetnicu sveučilišne šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu, odnosno na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivanje AŠZ je nužnost današnjeg vremena, to je reakcija na vrlo složene ekološke, gospodarske i društvene uvjete u kojima šuma i šumarstvo plaćaju visoke račune, koji mogu dovesti u pitanje sve ono što je šumarska struka tijekom povijesti stvorila. Nerazumijevanje temeljnih načela funkcioniranja šume kao najsloženijeg i najosjetljivijeg ekosustava na svijetu, raste sa sve većim tehnološkim, tehničkim i gospodarskim razvojem društva. Sve više se zaboravlja daje šumarstvo infrastruktura svakog društva, a to znači daje ekološka i gospodarska podloga bez koje ne može kvalitetno funkcionirati ni jedno civilizirano društvo. Šumarstvo nije potrošna roba, cesta, pruga, naftovod, termocentrala ili bilo što drugo što se može svugdje i u svako vrijeme sagraditi. Šuma je, prije svega, zrak, voda, klima, zadovoljstvo i ugođaj utkan u genetsku konstituciju čovjeka. To je osjećaj stvaran u tisućugodišnjim vezama čovjeka i šume, bez kojeg je čovjek ugrožen i osiromašen. Mi se možemo pohvaliti šumom bogatom i ekološki još uvijek stabilnom i raznolikom. Jednostavno rečeno, šumarski znanstvenici nisu zadovoljni općom klimom koja se stvara u odnosu na šumu i šumarstvo, a uvjereni smo da će članovi ove akademije, uz brojne šumarske stručnjake Hrvatske, pridonijeti poboljšanju trenutnog stanja. AŠZ, kao profesionalno znanstveno udruženje u području šumarstva i drvne tehnologije Hrvatske svojim, će znanstvenim i javnim radom činiti sve kako bi hrvatsko šumarstvo i dalje zadržalo visoko mjesto unutar šumarstva Europe. Nažalost, morat ćemo se truditi da nam ugled bude makar približno sličan onome kojeg danas hrvatske šume i šumarstvo imaju u svijetu, a posebice u Europi. Pročitat ću definiciju šumarstva, koja je malo pohrvaćena službena definicija koju su napisale sveučilišne šumarske institucije Kanade. Ona glasi: "Šumarstvo je znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šuma i stojbine, odnosno cijelog šumskog ekosustava, za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede. Ono se brine o uravnoteženom i potrajnom gospodarenju šumama i drvnim zalihama, maksimalnim prinosima i optimalnom pomlađivanju uz trajnu stabilnost šumskih ekosustava, vodeći brigu o bujnom životinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervama pitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu, kako u prirodnim tako i u urbanim sredinama, te o raznovrsnim uslugama i proizvodima. Šumar stvo se isto tako koristi znanjem i iskustvom mnogih znanstvenih područja i ostalih profesija te igra značajnu ulogu u razvoju i primjeni tehnike za gospodarenje šumskim zalihama". Ova definicija, iako napisana u zemlji gdje je tek nedavno šumarstvo krenulo pravim putem, kojeg su usput rečeno trasirali i šumarski stručnjaci s diplomom Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jasno govori o cjelovitosti i slojevitosti šumarske struke, koja, kao ni jedna druga u znanstvenim područjima, u središtu svoga rada ima najsloženije i po živim bićima najbrojnije šumske ekosustave. Šumski ekosustavi ne trpe pogreške, jer svaka pogreška je katastrofalna za okoliš i sve one koji se u njemu nalaze. Zbog svega toga će AŠZ sa svojim znanstvenicima, koji su u samom vrhu hrvatske šumarske znanosti, tražiti i trasirati puteve, koji će ići u smjeru održavanja postojećih prirodnih šuma, poboljšanja njihovog biodiverziteta, potrajnosti, stabilnosti, produktivnosti i sposobnosti kvalitetnog i optimalnog pomlađivanja, što ih čini vječnim, a sve zbog kvalitetnijeg i ljepšeg života u nama najljepšoj i šumama najbogatijoj Hrvatskoj domovini. Na poziv predsjednika glavni tajnik Akademije šumarskih znanosti (AŠZ) prof. dr. sc. Branimir Prpić rekao je: Današnja svečana skupština AŠZ značajna je zbog dodjele Odluka o izboru osnovnog tijela Udruge, koje će i dalje djelovati po Statutu i Pravilniku o predlaganju i izboru članova AŠZ. Tijek osnivanja AŠZ do ove Skupštine odvijao se ovako: Prijedlog za osnivanje AŠZ dao je predsjednik HŠD prof. dr. sc. S. Matić u Programu rada za 1995. godinu, a na 99. Skupštini HŠD održanoj 22. 12. 1994. godine u Križevcima. Prije toga se u više navrata na sjednicama UO HŠD raspravljalo o potrebi osnivanja Akademije. To je potreba za jednim nezavisnim znanstveno-stručnim tijelom koje bi u Republici Hrvatskoj donosilo smjernice o postupku sa šumama koje predstavljaju neprocjenjivo prirodno bogatstvo naše zemlje. Na temelju tog poticaja, 14. veljače 1995. godine sastaje se osnivačka skupština Hrvatske akademije šumarskih znanosti (HAŠZ). Skupštini je nazočno 12 doktora šumarskih znanosti šumara i prerađivača drva, znanstvenih savjetnika i viših znanstvenih suradnikaa to su: prof dr. Mladen Figurić, prof. dr. Milan Glavaš, dr. Joso Gračan, dr. Nikola Komlenović, prof. dr. Ante Krstinić, prof. dr. Boris Ljuljka, prof. dr. Slavko Matić, prof. dr. Šime Meštrović, prof. dr. Branimir Prpić, prof, dr. Đuro Rauš, prof. dr. Zvonko Seletković i prof. dr. Joso Vukelić. Svi nazočni već su i prije sudjelovali u raspravama o potrebi osnivanja HAŠZ. |