DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA IZRADA NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOGA PLANA ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI Na Konferenciji UN o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992, Hrvatska je zajedno sa 157 zemalja potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Konvencija je stupila na snagu 29. prosinca 1993. godine, a 5. siječnja 1997. godine Hrvatska je postala punopravna stranka Konvencije. Za Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti određen je 29. prosinac. Biološka raznolikost o kojoj se u ovoj rubrici već pisalo (11-12/94), raznolikost je života na Zemlji gdje su obuhvaćeni svi geni, životinjski i biljni svijet te ekološki sustavi i krajoli ci. To su šume, travnjaci, močvare, vode na kopnu, mora, tlo, usjevi, domaće životinje, divlje životinje i mikroorganizmi. Donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti ima čvrsti temelj u spoznaji o današnjem stanju uništavanja i nestajanja živog svijeta. Do danas je opisano 1.063.100 životinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta i 11.200 mikroorganizama. Pretpostavlja se kako ukupan broj vrsta na Zemlji iznosi od 10 do 30 milijuna, a drži se kako svake godine nestaje oko 40.000 vrsta, medu kojima je najviše onih koje još nisu opisane, a s njima nestaju i mogućnosti njihova korištenja u medicini i dr. Glavni ciljevi Konvencije su očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Djelatnosti koje koriste prirodu kao stoje šumarstvo i lovstvo, potrebno je uključiti u mjere zaštite biološke raznolikosti. Spomenutu strategiju Hrvatska će donijeti tijekom 1997. godine. Za šume se osniva posebna radna skupina, koja bi trebala napraviti nacrt strategije i akcijskog plana zaštite hrvatskih šumskih ekosustava. Izradu Nacionalne strategije vodi Služba za zaštitu prirodne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Kako su naše šume u svojem najvećem dijelu slične prirodnima i kako Hrvatska ima više očuvanih prašuma, podaci koje će izraditi Radna grupa za šume i lovstvo, zasigurno će biti velik doprinos biološkoj raznolikosti europskih šuma. Želim, međutim, pripomenuti, kako je Nacionalna strategija biološke raznolikosti zakasnila u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, jer su mnogi hrvatski prostori očuvane prirode kao npr. Velebit i srednja Podravina, predviđeni, uz već postojeću zaštitu prirode (park prirode, biogenetski rezervat, zaštićeni krajolik i dr.), za buduće elektrane. Tako se u srednjoj Podravini, gdje svaki vodotehnički zahvat izaziva promjene vodnih odnosa, predviđaju hidroelektrane snage od 120 do 200 MW, koje će uvelike utjecati na šume i dakako na smanjenje biološke raznolikosti. Iz spomenute Strategije i Programa vidljiv je sraz između zaštite prirodne baštine i prostorno-razvojnog i planskog usmjerenja energetskog sustava, što se razumnim dogovorom može izbjeći. U vremenu od 23. do 27. lipnja og. zasjedala je Opća skupština UN u New Yorku na kojoj se raspravljalo o provedbi Agende 21 (Program za 21. stoljeće), donesene na već spomenutoj Konferenciji UN-a u Rio de Janeiru. Na Skupu sudjeluje i naše izaslanstvo, i već se na samom početku čulo o katastrofalnim posljedicama neprovođenja Konvencije o biološkoj raznolikosti, jer se broj nestalih vrsta popeo na 50.000 godišnje. Podsjetimo se kako je Hrvatska predviđena za očuvanje genetskog blaga što se danas čini beznačajnim, a što nas uskoro može dovesti u središte Svijeta. To nam zasigurno neće uspjeti ako onečistimo okoliš. Prof. dr. sc. B. Prpić Naslovna stranica - Front page: Park-šuma Maksimir Maksimir Park Forest (Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode) Naklada 1600 primjeraka |