DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 34     <-- 34 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252
Kako se iz tablice vidi, s porastom starosti sastojine
povećavaju se debljina i obujam stabala kao i posječeni
obujam drva po ha. Broj stabala za obaranje u vrijeme
prorjeđivanja opada, dok se za vrijeme oplodne sječe u
početku povećava a zatim ostaje nepromijenjen.


Velik broj tankih stabala malog obujma u prvim proredama
otežava radove eksploatacije. Kasnije se, s razvojem
sastojine, uvjeti poboljšavaju.


Stabla se u Hrvatskoj obaraju, a sortimenti izrađuju


gotovo isključivo motornim pilama za jednog radnika.
Obzirom na zaštitu šuma, proizvodnost rada i ekonomičnost,
pri radovima eksploatacije šuma primjenjivala se
prvo sortimentna, a zatim debalna, odnosno poludebalna
metoda.


Ovdje prikazani rezultati naših istraživanja u cilju
zaštite šuma pri radovima eksploatacije šuma odnose se
na privlačenje drva u jednodobnim visokim bjelogoričnim
šumama oplodne sječe u ravnici i prigorju.


Tablica 1. Razvoj sastojine hrasta lužnjaka s oplodnom sječom za vrijeme ophodnje
Tabelle 1. Entwicklung des Stieleichenbestandes des Verjüngungshiebs, während der Umtriebszeit


Vrsta sječe
Hiebsart


Proreda
Durchforstung


Oplodna
sječa
Verjüngungshieb


Pripremni sijek
Vorbereitungshieb
Naplodni sijek
Besamungshieb
Dovršni sijek
Endhieb


Ukupno-Total


Starost sastojine,
godina


Bestandesälter,


Jahr
30
40
50
60
70
80
90
100
110


125


133


140


Srednje stablo
Mittelstamm


Prsni p., cm Obujam, m3
BHD, cm Inhalt fm
11,5 0,06
16,5 0,20
21,5 0,37
26,5 0,67
31,5 1,06
36,0 1,50
40,5 2,05
45,0 2,65
49,0 3,25
54,5 4,15
57,0 4,70
58,0 4,35
1.071,00


Sječni zahvat po ha
Hiebsanfall je ha


Obujam, m3
Holzmasse fm
27,1
36,0
43,5
51,0
58,5
65,0
70,5
64,0
59,5
Broj stabala
Stammzahl
452
180
118
76
55
43
34
24
18
148,0 36
220,6 47
227,3 47


PRIVLAČENJE DRVA U SASTOJINAMA PRI KASNOJ PROREDI, U RAVNICI I PRIGORJU
Das Holzrücken in späteren Durchforstungsbeständen in der Ebene und im Hügelland


U prigorju su istraživanja provedena u sljedećoj
sastojini: gospodarska jedinica Lešće, odjel 13, šumarija
Križevci; mješovita sastojina sastava: hrast 47%,
bukva 44%, grab 9%; starost 102 godine; drvna zaliha
362 m3/ha; drvni zahvat 81,18 m3 bruto drva, odnosno
42,2 stabla/ha. Prosječni je razmak oborenih stabala iznosio
15,4 m. Tlo je bilo lako prohodno, suho, bez terenskih
zapreka. Kao vlake su služili stari šumski putovi,
a djelomično su traktori višekratnim prolazom formirali
vlake. Teren je ravan s mjestimičnim nagibima
do 5%.


Tehnička oblovina, kao i industrijsko drvo utovarnih
duljina, privlačena je adaptiranim poljoprivrednim


traktorom IMT-558 s dvobubanjskim vitlom na dva načina:
uz primjenu sortimentne i deblovne metode. Podaci
o traktoru, tovaru i dnevnim učincima prikazani su
u tablici 2.


Kako se iz tablice 5 vidi, na udaljenosti privlačenja
od 0,1 km učinak privlačenja je kod stablovne metode
veći 57%, a na udaljenosti od 1,0 km 15% od učinka uz
primjenu sortimentne metode. Razlika učinaka opada s
povećanjem udaljenosti privlačenja u početku izrazito,
a zatim slabije. Kod izbora metode privlačenja pored
učinka u obzir treba uzeti i druge čimbenike poput gustoće
mreže finog otvaranja, oštećenja stojećih stabala,
troškove rada i dr., Bojanin (1975).