DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 UDK 630* 231+236.001(«ni« nigra Arn.) ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA THE ANALYSIS OF THE STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BLACK PINE YOUNG GROWTH Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U prirodnoj sastojim crnog bora (Pimis nigra,), u kojoj se provodi stablimično korištenje drvne mase, u prirodnom pomlatka u fazi mladika (gornja visina oko 2 m) analiziranje utjecaj zasjenjenosti krošnjama stabala matične sastojine na razvoj, strukturu i kvalitetu prirodnog podmlatka. Proučavanje je provedeno na primjernim plohama na kojima posljednjih 15-20 godina nije bilo nikakve sječe. U tom razdoblju prirodni pomladak nije njegovan. Pokazalo se da u čistim sastojinama crnog bora, nakon uvođenja procesa prirodne obnove pod zastorom krošanja stabala matične sastojine, specijalno pomladno razdoblje ne bi trebalo biti duže od 10 godina, a da bi dovršni sijek trebalo provesti kada prirodni pomladak dostigne visinu od 0.5 m. Samo izuzetno, ukoliko se želi proizvesti još deblja stabla, može se ostaviti 15-20 najkvalitetnijih stabala po hektaru, u kom bi se slučaju ta stabla posjekla na kraju drugog produkcijskog perioda, kako bi se izbjegle štete na stablima obnovljene sastojine. Razmak između ovih pričuvaka bi bio 20-25 metara. Na taj način dobio bi se dodatni volumniprirast. Ključne riječi : Pinus nigra, mladik, struktura, kvaliteta. UVOD Od ukupne površine visokih šuma, koja u Bosni i Cilj ovih istraživanja bio je u mladiku crnog bora Hercegovini iznosi oko 1,13 milijuna hektara, na šume utvrditi utjecaj stupnja zasjenjivanja na prirašćivanje, običnog i crnog bora otpada oko 86.000 hektara. Od strukturu i kvalitetu jedinki, i eventualnu preporuku za ove površine, na bolje uvjete staništa otpada oko daljnji postupak u procesu prirodne obnove ovih šuma. 65.000 hektara (Matić et al., 1971). U ovim, kao i u ostalim visokim šumama provodila se isključivo stabli-Uvjeti staništa mična sječa stabala (stablimični "prebor") uz isključivo Klima. Za obilježavanje klimatskih uvjeta, posluži prirodnu obnovu. Zahvaljujući povoljnim uvjetima sta la je meteorološka stanica Višegrad (344 mm), koja se ništa, prirodna obnova je zadovoljavajuća. nalazi na oko 5 km od objekta, koji se nalazi na oko 400 Međutim, glede činjenice da je u šumama crnog bo m nadmorske visine. ra specijalno pomladno razdoblje veoma dugo, prirodni Prosječna godišnja temperatura oznosi 10.4°C, pro pomladak se dugo vremena nalazi pod većom ili ma sječna temperatura najhladnijeg mjeseca -2,5°C, pro njom zasjenom krošanja stabala matične sastojine. sječna godišnja amplituda temperature 23,6°C. Prosje Crni borje vrsta polusjene, a u posebnim uvjetima čna temperatura po godišnjim dobima i u razdoblju od staništa i vrsta drveća koja zahtijeva znatno više svjetla, V do IX iznosila je: tako da se duže zasjenjivanje negativno odražava na ra zima proljeće ljeto jesen V-IX zvoj i kvalitetu stabala obnovljene sastojine. t°C -0,1 10,7 20,1 11,1 18,4 Apsolutna maksimalna temperatura iznosila je * Prof. dr. sc. Konrad Pintarić, Edhema Mulabdića 7, Sarajevo, Bosna i Hercegovina 38,8°C, a apsolutna minimalna -24,2°C. 215 |