DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 UDK 630* 231+236.001(«ni« nigra Arn.) ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA THE ANALYSIS OF THE STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BLACK PINE YOUNG GROWTH Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U prirodnoj sastojim crnog bora (Pimis nigra,), u kojoj se provodi stablimično korištenje drvne mase, u prirodnom pomlatka u fazi mladika (gornja visina oko 2 m) analiziranje utjecaj zasjenjenosti krošnjama stabala matične sastojine na razvoj, strukturu i kvalitetu prirodnog podmlatka. Proučavanje je provedeno na primjernim plohama na kojima posljednjih 15-20 godina nije bilo nikakve sječe. U tom razdoblju prirodni pomladak nije njegovan. Pokazalo se da u čistim sastojinama crnog bora, nakon uvođenja procesa prirodne obnove pod zastorom krošanja stabala matične sastojine, specijalno pomladno razdoblje ne bi trebalo biti duže od 10 godina, a da bi dovršni sijek trebalo provesti kada prirodni pomladak dostigne visinu od 0.5 m. Samo izuzetno, ukoliko se želi proizvesti još deblja stabla, može se ostaviti 15-20 najkvalitetnijih stabala po hektaru, u kom bi se slučaju ta stabla posjekla na kraju drugog produkcijskog perioda, kako bi se izbjegle štete na stablima obnovljene sastojine. Razmak između ovih pričuvaka bi bio 20-25 metara. Na taj način dobio bi se dodatni volumniprirast. Ključne riječi : Pinus nigra, mladik, struktura, kvaliteta. UVOD Od ukupne površine visokih šuma, koja u Bosni i Cilj ovih istraživanja bio je u mladiku crnog bora Hercegovini iznosi oko 1,13 milijuna hektara, na šume utvrditi utjecaj stupnja zasjenjivanja na prirašćivanje, običnog i crnog bora otpada oko 86.000 hektara. Od strukturu i kvalitetu jedinki, i eventualnu preporuku za ove površine, na bolje uvjete staništa otpada oko daljnji postupak u procesu prirodne obnove ovih šuma. 65.000 hektara (Matić et al., 1971). U ovim, kao i u ostalim visokim šumama provodila se isključivo stabli-Uvjeti staništa mična sječa stabala (stablimični "prebor") uz isključivo Klima. Za obilježavanje klimatskih uvjeta, posluži prirodnu obnovu. Zahvaljujući povoljnim uvjetima sta la je meteorološka stanica Višegrad (344 mm), koja se ništa, prirodna obnova je zadovoljavajuća. nalazi na oko 5 km od objekta, koji se nalazi na oko 400 Međutim, glede činjenice da je u šumama crnog bo m nadmorske visine. ra specijalno pomladno razdoblje veoma dugo, prirodni Prosječna godišnja temperatura oznosi 10.4°C, pro pomladak se dugo vremena nalazi pod većom ili ma sječna temperatura najhladnijeg mjeseca -2,5°C, pro njom zasjenom krošanja stabala matične sastojine. sječna godišnja amplituda temperature 23,6°C. Prosje Crni borje vrsta polusjene, a u posebnim uvjetima čna temperatura po godišnjim dobima i u razdoblju od staništa i vrsta drveća koja zahtijeva znatno više svjetla, V do IX iznosila je: tako da se duže zasjenjivanje negativno odražava na ra zima proljeće ljeto jesen V-IX zvoj i kvalitetu stabala obnovljene sastojine. t°C -0,1 10,7 20,1 11,1 18,4 Apsolutna maksimalna temperatura iznosila je * Prof. dr. sc. Konrad Pintarić, Edhema Mulabdića 7, Sarajevo, Bosna i Hercegovina 38,8°C, a apsolutna minimalna -24,2°C. 215 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 Prosječna godišnja količina oborina je 710 mm, a po godišnjim dobima i u razdoblju od V do IX mjeseca bila je: zima proljeće ljeto jesen V-IX mm 151 177 193 189 318 % 21 25 27 27 45 Vrijednost indeksa suše po De Martonne-u, u ljetnom razdoblju (VII, VIII i IX) približava se graničnoj vrijednosti od 20, koju je De Marronne označio kao granicu između humidne (iznad 20) i aridne (ispod 20) /24,21 i 26/klime. Temperature, oborine i njihov raspored ukazuju na kontinentalni karakter klime. Tlo. Matični supstrat je gabro, na kome se razvilo smeđe tlo, koje je jako glinovito, plastično i slabo propusno za vodu. Kako nema kremena, s napredovanjem evolucije tla, frakcija pijeska se stalno gubi, tako da sadržaj gline stalno raste. Ovaj tip tla uvijek je zasićen bazama i ima približno neutraslnu reakciju. Vegatacija. Ove čiste šume crnoga bora spadaju u trajnu zajednicu Ericeto-pinetum Nigrae, koja po svom sastavu sadrži listopadne elemente. Sastojinske prilike. Prirodna čista sastojina crnog bora (Pinus nigra) veoma heterogene strukture u kojoj se provodi stablimična sječa. Cilj proizvodnje: Maksimalna količina najvrijednije drvne mase uz održavanje ili povećanje plodnosti tla i zažtitu tla od nepovoljnih klimatskih utjecaja. Metoda rada U višegradskom području, u odjelu 2 gospodarske jedinice "Rzav - Varda", u prirodnom mladiku koji se nalazi u prirodnoj sastojini crnog bora u kojoj posljednjih 15-20 godina nisu provađane nikakve sječe, analiziranje razvoj mladika u različitim uvjetima osvjetljenja i to: Stupanj osvjetljenja A: mladik pod zastorom krošanja stabala matične sastojine ravnomjerno prekinutog sklopa; sklop sastojine 0.5-0.6, B: mladik pod zastorom krošanja stabala matične sastojine; sklop sastojine 0.3-0.4, C: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 7-8 m od ruba krošanja matične sastojine, D: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 10-15 m od ruba krošanja stabala matične sastojine, E: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 20-25 m od ruba krošanja stabala matične sastojine, F: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala matične sastojine; udaljenost primjernih ploha mladika od stabala matične sastojine oko 30 m, G: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala matične sastojine; udaljenost primjernih ploha mladika od stabala matične sastojine 50-60 m. U svim stupnjevima osvjetjenja postavljene su po tri primjerne plohe veličine 8 m2 (2m x 4m), a na svim jedinkama vršena su slijedeća mjerenja odnosno ocjene: - visine u posljednjih pet godina s točnošću od 1 cm, - debljine u vratu korijena (na 10 cm od zemlje) u mm, - duljina posljednjeg ljetorasta u cm, - debljina posljednjeg ljetorasta u osnovi i na sredini u mm, - prosječna duljina grana u posljedjem pršljenu, - prosječna debljina grana u osnovi i u sredini na posljednjem pršljenu, - starost jedinki koje se nalaze u okvirima gornje visine mladika (20% najviših stabalaca) i - kvaliteta jedinki. Na temelju mjerenja obračunati su i: - koeficijent vitkosti, - vitkost grana i - odnos duljine posljednjeg ljetorasta prema prosječnoj duljini grana u posljednjem pršljenu. Za sve navedene parametre obračunate su srednje vrijednosti i srednja pogreška mjerenja. Pri utvrđevanju ovisnosti pojedinih parametara od stupnja zasjenjenosti primijenjena je linearna regresija uz obračunati stupanj određenosti i korelaciju ranga. Visine i visinski prirast Srednje visine analiziranih stabala bile su sljedeće: stupanj god i n a zasjenje1975 1976 1977 1978 1979 1979 nosti sre d i j a v i sin a gornja visina cm A 120±12 127±11 143±13 150±14 159±13 221±10 B 102±30 118±01 132±03 147±04 159±05 202±08 C 141±10 151±10 163±09 174±08 185±08 232±05 D 71±13 95±09 119±05 142±02 162±01 202±10 E 45±10 71±10 100±11 137±09 171±07 208±03 F 64±18 88±14 112±11 143±10 172±14 209±15 G 60±09 90±07 122±07 157±06 188±08 229±19 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 7 <-- 7 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 215-224 Prema tome, ovisno o stupnju zasjenjenosti, krajem tata istraživanja bolje uoči utjecaj zasjenjenosti na is1979. godine prosječne visine variraju između 159 cm traživane parametre. (stupanj A) i 188 cm (stupanj G), a gornje visine izme Pada u oči daje u posljednje četiri godine kod stu đu 202 i 229 cm. pnja zasjenjenosti "A" ukupno prirašćivanje u visinu bi I pored razlika u visinama koje postoje između pojelo oko 40 cm, tj. oko 10 cm godišnje, dok je kod stupnja dinih stupnjeva zasjenjenosti, DUNCAN-ov "multiple zasjenjenosti "G" ukupno prirašćivaje u visinu bilo 130 rang test" pokazao je da su razlike neznatno sigcm, odnosno 32,5 cm godišnje, tj. preko tri puta više nifikantne, što znači daje materijal po prosječnim visinego kod stupnja "A". nama u 1979. godini prilično homogen. Ova početna U razdoblju od 1976. do 1979. godine, prosječni vihomogenost omogućava da se pri daljnjoj analizi rezulsinski prirast bio je: visinski prirast u godini zasjenjenost 1976 1977 1978 1979 1976-1979 cm A 7.3±0.8 12.7±2.2 10.0+1.7 9.3±1.3 39.3 B 15.3±2.3 14.7+1.9 14.7+1.5 12.3+1.0 57.0 C 10.0±0.5 11.7±0.8 11.7±0.8 10.7±0.5 44.1 D 24.0±3.7 24.0±3.6 23.0±2.9 20.3±3.2 91.3 E 25.7±0.7 29.3+1.7 37.0+2.4 34.0+1.6 126.0 F 23.7±5.0 24.3±5.7 31.0+7.7 29.3±8.4 108.3 G 30.0±2.5 32.0±2.8 34.7±2.2 31.3±3.1 128.0 Linearna jednadžba visinskog prirasta u razdoblju Kako se vidi, u posljednje četiri godine, kod stupnja od 1976. do 1979. godine za pojedine stupnjeve zasjezasjenjenosti "A" i "B" visinski prirast imao je tendennjenosti iznosila je: ciju opadanja, dok je kod ostalih stupnjeva zasjenjenosStupanj ti imao tendenciju porasta. Osim toga, vidljivo je da su i veličine visinskog prirasta kod pojedinih stupnjeva zaA Y = 10.65 -0.33 x; r = 0.19 sjenjenosti vrlo različite, da su najmanje kod stupnja "A" a najveće kod stupnja "G". Ukupan prirast u visinu B Y = 12.0 -0.90 x; r = 0.87 za sve četiri godine bio je najmanji kod stupnja "A", a C Y = 10.05 -0.21 x; r = 0.33 najveći kod stupnja "G". D Y = 19.8 + 1.21 x; r = 0.90 I korelacija ranga pokazala je da je u mladiku priraš E Y = 23.35 +3.26 x; r = 0.84 ćivanje u visinu ovisno od stupnja osvjetljenja, i u 74% F Y = 21.2 +2.35 x; r = 0.84 slučajeva se veličina visinskog prirasta može objasniti G Y = 30.35 +0.66 x; r = 0.43 stupnjem zasjenjenosti. Debljine Debljine nisu mjerene u vratu korijena, nego na visiOsim toga debljine su mjerene na 1/10 i na 1/3 visine te ni od 0,10 m od zemlje, jer se u vratu korijena javljaju na visini od 1,3 m. prilične nepravilnosti kojih nema ili su vrlo rijetke na Prema stupnju zasjenjenosti, prosječne debljine bi visini od 0,10 m. ljaka iznosile su: Stupanj visina mjerenja debljine zasjenje0.1 m 1/10 visine 1/5 visine na 1.30 m nosti debljina u milimetrima A 20.8+0.8 18.3+1.0 15.0+0.9 10.7+0.7 B 23.3+1.2 21.3+0.9 18.0+0.9 12.7+1.2 C 25.3+0.8 22.3+0.9 20.0+0.0 11.3+1.6 D 32.0+0.9 28.3+1.1 24.3+0.8 13.3+0.3 E 34.0+1.6 31.0+1.3 26.7+0.5 14.7+0.7 F 40.7+5.4 34.7+4.2 30.0+4.2 17.3+3.2 G 45.3+4.1 39.7+4.0 33.7+3.3 18.0+1.3 Vidi se da se smanjivanjem stupnja zasjenjenosti u tenziteta osvjetljenosti. Kramer i Kozlovsky svim mjerenim visinama povećavaju debljine, što je (1960) navode, da se s povećanjem intenziteta osvjetuvjetovano povećavanjem fotosinteze s povećanjem inljenja kod drveća dolazi do značajnih morfoloških pro |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 8 <-- 8 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 mjena. Razvoj korijena, odnos između korijena i nadzemnog dijela (root/shoot ratio) povećava se s povećanjem osvjetljenja. Lišće koje se razvija u uvjetima jačeg osvjetljenja je deblje, jer veći intenzitet osvjetljenja pospješuje razvoj palisadnog tkiva s dva do tri sloja, dok se u većoj zasjejenosti forsira proizvodnja spužvastog parenhimskog tkiva. Kod lišća, svjetla puci su mnogobrojnije, a kutikula i zidovi stanica deblji. puno osvjetljenje 1/3 punog osvjetljenja visina težina biljaka korijena cm gr 42 25 35 6 Vidi se daje kod bora raslog u punom osvjetljenju, korijen teži i više od četiri puta, a nadzemni dio za oko tri puta, dok je cijela biljka teža za oko 3,5 puta. Ovo ukazuje u kojoj mjeri intenzitet osvjetljenja utječe na intenzitet fotosinteze, čiji se netto učinak odražava u Debljina na visini odO. 10 m (mm) Starost (godina) Prosječni debljinski prirast (mm) Prosječna širina goda (mm) Stupan jA B C 20.8 23.3 25.3 22.4 17.4 20.1 0.9 1.3 1.3 0.46 0.67 0.63 Vidi se daje u punom osvjetljenju prosječna širina goda (stupanj "G") za 5,9 puta veća nego pri najjačem stupnju zasjenjenosti (stupanj "A") Debljine stabalaca mjerene u različitim visinama, u odnosu na stupanj zasjenjenosti pokazuju istu tendenciju, a jedino se razlikuju u veličini debljine i u nagibu linije kod linearne jednadžbe, koja je najblaža na visini od 1,3 m, stoje i razumljivo kada se uzme u obzir daje Značaj intenziteta osvjetljenja na proizvodnju drvne mase najbolje se vidi u razlikama u proizvodnji suhe supstance pri različitom imtenzitetu osvjetljenja. Prema istim autorima, kod sijanaca bora, Pinus taeda, koji su rasli pri punom osvjetljenju i pri zasjeni od oko 1/3 punog osvjetljenja, ukupna težina suhe sup stance iznosila je: suhe supstance nadzemnog dijela ukupno gr 20 gr 45 7 13 proizvedenoj suhoj supstanci. Ovaj učinak se u krajnjoj liniji odražava na širini goda. Kada analizirano debljinu stabala, moramo imati u vidu kako ćemo kasnije ukazati da su mladici koji su rasli u zasjeni stariji, te je prosje čna širina goda iznosila: zasjenjenosti D E 32.0 34.0 10.1 7.2 3.2 4.7 1.58 2.36 F G 40.79.8 45.3 8.4 4.2 5.4 2.07 2.70 ta visina najčešće iznad 1/2 visine biljaka, gdje nagomilavanje organskih materija dolazi jače do izražaja, a isto tako i po Zakonu o minimumu po Mitscherlich-u (Kramer i Kozlovsky, I960.). Korelacija ranga kod debljina je maksimalna, što znači da je u 100% slučajeva debljina uvjetovana stupnjem osvjetljenja. Starost mladika Starost mladika određena je brojenjem godova na panjićima posječenih stabalaca. Starost mladika na kraju 1979. godine iznosila je Broj stabalaca na kojimaje određena starost Prosječna starost (godina) Varijaciona širina (godina) Srednja greška Prosječna visina (cm) Stupan j zasjenjenost i A B C D E F G 23 30 27 29 35 30 32 22.4 17.4 20.1 10.1 7.2 9.8 8.4 19-28 13-24 18-24 8-16 7-9 7-15 7-12 ±0.6 ±0.7 ±0.6 ±0.6 ±0.2 ±0.7 ±0.3 159 159 185 162 171 172 188 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 9 <-- 9 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 Kako se vidi, pri gotovo istim prosječnim visinama stabalaca koja pripadaju gornjoj etaži, tazlike u prosječnoj starosti su prilično velike. Dok je pri zasjenjenosti "A" prosječna starost 22.4 godine, pri stupnju zasjenjenosti od "D" do "G" prosječna starost varira od 7,2 do 10,1 godina. Ovaj podatak jasno ukazuje u kojoj mjeri može stupanj zasjenjenosti utjecati na prirašćivanje u visinu. Osim toga, ovi podaci nam ukazuju da je i kod crnog bora prirodno pomlađivanje ostvareno iz više sjemenih godina, koje su kod crnog bora česte. Uzimajući u obzir prosječne visine i prosječne starosti u pojedinim stupnjevima osvjetljenja, proizlazi da je prosječni dobni visinski prirast iznosio: Stupanj zasjenjenosti A B C D E F G Prosječni dobni visinski prirast (cm) 7.1 9.1 9.2 16.0 23.8 17.6 22.4 Zakonitost opadanja prosječne starosti s povećanjem Korelacija ranga pokazuje da se u 74% slučajeva intenziteta osvjetljenja dana je linearnom jednadžbom: može objasniti da starost s opadanjem stupnja zasjenjenosti opada te je pri gotovo istoj prosječnoj visini mla- Y = 23.63-2.5x; r = 0.i dik utoliko stariji, ukoliko je zasjenjenost veća. Broj biljaka U istraživanom mladiku, broj biljaka bio je sljedeći: Stupanj A B C Broj biljaka po aru 447±12 467±14 586±47 Varijaciona širina 280-740 440-500 520-700 Broj biljaka varira u vrlo širokom rasponu, od 28 000 do 156 000 po hektaru, što omogućava veliku mogućnost selekcije. I u pojedinim stupnjevima zasjenjenosti broj biljaka jako varira. U okviru istog stupnja zasjenjenosti razlike u broju biljaka su veće nego između pojedinih stupnjeva zasjenjenosti. Linearna jednadžba za broi biljaka u odnosu na stupanj zasjenjenosti glasi: Y = 536.84+1.54 x; r = 0 što znači, da se smanjivanjem zasjenjenosti povećava zasjenjenosti D E F G 753±33 573±76 587±13 387±38 280-1560 420-740 320-880 300-460 nije utjecao na brojno stanje mladika, nego su drugi čimbenici imali odlučujući utjecaj. Osim toga, ovako veliki broj jedinki ukazuje da se već u fazi mladika mora otpočeti s njegom, kako se ne bi dogodilo da uslijed velikog broja jedinki, stoje povoljno za selekciju, dođe do nepoželjnih posljedica kao što su štete od snijega. Osim toga, pomaganjem najvrijednijih jedinki u gornjem sloju, usmjeravamo selekciju k pomaganju najboljih a ne najjačih, koje kod crnog bora često i nisu najbolje, kako se to događa kod priro dne selekcije. broj biljaka, ali u našem slučaju stupanj zasjenjenosti Stupanj vitkosti Stupanj vitkosti obračunat je omjerom između visine biljaka i debljine na visini od 1,3 metra. Ovaj element je prema Abetzu vrlo značajan, jer u znatnoj mjeri utječe i na stabilnost jedinke. Naime, stoje stupanj vit kosti niži, biljka je stabilnija i manje je izložena štetama koje nastaju savijanjem pod teretom snijega. Stupanj vitkosti u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je: Stupan j zasjenjenost i A B C 1 D 1 E F G Stupan j vitkost i 149±9 128±11 159±3 121±6 117±5 105±11 106±5 219 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 10 <-- 10 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 Linearna jednadžba stupnja vitkosti u odnosu na Iz ovog se može zaključiti da se s povećanjem intenstupanj zasjenjenosti bila bi: ziteta osvjetljenja smanjuje i stupanj vitkosti. Y= 157.28-7.72 x; r = 0.80 Koeficijent vitkosti debla Koeficijent vitkosti debla je omjer između visine biljke i debljine na polovici visine. Ovaj koeficijent u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je: Stupan j zasjenjenost i A B C D E F G Koeficijent vitkosti 79±3 69±1 73±2 51±1 50±1 43±3 42±4 Linearna jednadžba za koeficijent vitkosti glasi: S povećanjem intenziteta osvjetljenja smanjuje se koeficijent vitkosti, a samim tim smanjuje se i opasnost Y = 84.5-6.6x; r = 0.93 od snijega. Debljina posljednjeg ljetorasta u osnovici i na sredini Prosječne debljine posljednjeg ljetorasta iznosile su: Stupanj zasjenjenosti A B C D E F G m i i m e t a r a U osnovi 5.4±0.2 6.1±0.2 6..±0.4 8.9±0.9 10.9±0.5 11.5±2.1 11.3±0.2 Na sredini 5.1±0.2 5.9±0.2 5.6±0.4 8.3±0.8 10.1 ±0.4 10.7Ü.9 10.5±0.2 Linearne jednadžbe za ove parametre su: U oba slučaja se s povećanjem intenziteta osvjetljeDebljina u osnovi: Y = 3.74 + 1.99 x ; r = 0.95 nja u visokom stupnju sigurnosti povećava i debljina Debljinausredini:Y = 3.71 + 1.08x; r = 0.95 grana. Prosječna duljina i debljina grana u posljednjem pršljenu U posljednjem pršljenu mjerene su i debljine svih grana. Prosječne duljine i debljine grana u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti iznosile su: Stupanj zasjenjenosti A B C D E F G Duljina grana (cm) 6.7±0.5 9.2±0.6 8.0±0.2 13.9Ü.5 20.5Ü.0 17.9±4.6 22.0±1.4 Debljina grana u osnovi (mm) 3.5±0.1 4.4±0.1 4.3±0.2 5.6±0.3 6.8±0.2 7.4±1.3 7.2±0.7 Debljina grana na sredini (mm) 3.3±0.1 3.9±0.1 3.8±0.2 5.0±0.3 6.1±0.2 6.7±1.1 6.4±0.4 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 11 <-- 11 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5 6, CXXI ( 1997), 215-224 Linearne jednadžbe za duljine i debljine grana u posljednjem pršljenu su sljedeće: Duljina grana Y = 3.778 + 2.563 x ; r = 0.89 Debljina grana u osnovi Y = 2.8 + 0.7 x ; r = 0.96 Debljina grana u sredini Y = 2.59 + 0.61 x ; r = 0.96 Iz ovih podataka jasno se vidi da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja s velikom sigurnošću povećavaju duljine i debljine grana u posljednjem pršljenu. Odnos između duljine grana posljednjeg ljetorasta i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu Izetbegovi c (1977) je u svojim istraživanjima zaključio da odnos između duljine posljednjeg ljetorasta i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu u znatnoj mjeri ovisi od intenziteta osvjetljenja, i ukoliko su uvjeti osvjetljenja slabiji i ovaj odnos je manji. U ovisnosti od stupnja zasjenjenosti, ovaj je iznosio: Stupan j zasje n A B C D 1.3±0.1 1.3±0.1 1.4±0.1 1.5±0.1 Linearna jednadžba za ovaj parametar glasi: Y = 2.162 +0.275 x; r = 0.80 Vidljivo je da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava i ovaj količnik i to s visokom signifikantnošću. Na temelju rezultata istraživanja moglo bi se zaključiti da ovaj količnik ne bi trebao biti manji od 1,5, što bi bilo u skladu s dinamikom prirašćivanja u visinu kod Istovremeno je došao do zaključka da se na temelju ovog odnosa može utvrditi i minimalna količina osvjetljenja koja bi bila potrebna za normalan rast biljke, što ovisi od vrste drveća. Tako kod jele ovaj odnos ne bi smio biti manji od 1.0. i e n o s t i E F G 1.5±0.2 1.6±0.1 1.4±0.1 crnog bora, a što bi bila i minimalna količina osvjetljenja potrebnog za normalni rast crnog bora. Ovaj zaključak bio bi u skladu sa širinom goda, koja u datim uvjetima osvjetljenja i na datom staništu iznosi 1,58 mm (stupanj zasjenjenosti "D") do 2,70 mm (stupanj zasjenjenosti "G"), stoje u granicama proizvodnje najvrijednije drvna mase s najpovoljnijim tehnološkim svojstvima. Kvaliteta debla mladika crnog bora Prilikom analize mladika crnog bora glede kvalitete debla, na primjernim prugama od po 5 m2 (lm x 5m) razvrstana su stabla u sljedeće kategorije: Kvaliteta debla: Odličan : jedinke od vrata korijena do vrha potpuno prave Osrednji : jedinka slabo jednostrano zakrivljena S lab : j edinka j ako zakri vlj en Loš : jedinka deformirana Na temelju ove kategorizacije kvaliteta jedinki je sljedeća: Stupanj Broj Kvaliteta debla zasjenjeblokova nosti Odlična Osrednja Slaba Loša Ukupno A 3 kom/aru 13 100 180 153 446 % 3 22 40 35 100 B 3 kom/aru 93 67 207 100 467 % 20 14 45 21 100 C 3 kom/aru 160 167 200 80 607 % 26 28 33 13 100 D 3 kom/aru 427 240 47 40 754 % 57 32 6 5 100 E 3 kom/aru 327 147 93 7 574 % 57 26 16 1 100 F 3 kom/aru 253 153 120 60 586 % 43 26 20 11 100 G 3 kom/aru 300 80 7 387 % 77 21 2 -100 221 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 12 <-- 12 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 Kao što se vidi, sa smanjivanjem stupnja zasjenjenosti povećava se i učešće jedinki s kvalitetnim deblim. Čak i kada se uzmu u obzir apsolutni brojevi, vidi se da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava i učešće stabala s odličnim deblom. Tok relativnog učešća stabalaca s kvalitetnim, odlič nim deblom može se iskazati sljedećom linearnom jednadžbom: Y = 2.1 + 10.6x;r = 0.91 Jasno se vidi da je učešće stabalaca s odličnim deblom u znatnoj mjeri ovisi od uvjeta zasjenjenosti, jer je koeficijent određenosti vrlo visok (0,91). Kvaliteta krošnje Na istim primjernim prugama na kojima je ocijenjivana kvaliteta debla, ocjenjivana je i kvaliteta krošnjice. Sva stabla su razvrstana u dvije kategorije: - Krošnja je dobra ako je simetrična i pravilnog oblika Kvaliteta Stupan j krošnje A B c Dobra kom/aru 86 207 313 % 19 44 52 Loša kom/aru 360 260 294 % 81 56 48 Ukupno kom/aru 446 467 607 % 100 100 100 Iz navedenog primjera vidljivo je da se sa smanjivanjem stupnja zasjenjenosti udio jedinki s kvalitetnom krošnjom povećava, što proizlazi iz linearne jednadžbeza relativno učešće pojedinih kategorija krošanja: - Krošnja je loša ako ne zadovoljava uvjete dobre krošnje. Kvaliteta krošanja po stupnju zasjenjenosti je sljedeća: z a s j e n j e n o s t i D E F G 540 407 400 353 72 71 68 91 214 167 186 35 28 29 32 9 754 574 586 387 100 100 100 100 Y = 18.5 + 10.2 x ; r = 0.88 št o znač i d a s e kvaliteta krošanja u 88% slučajeva može objasniti stupnjem zasjenjenosti. ZAKLJUČAK Analiza mladika crnog bora nastalog prirodnim putem, primjenjujući stablimičnu sječu, pokazala je sljedeće: 1. Na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodna obnova se odvija na zadovoljavajući način i to kako pod zastorom krošanja stabala matične sastojine tako i naletom sjemena sa strane (na oko 2-3 visine stabala matične sastojine). 2. Obzirom da crni bor spada u vrste drveća s većim zahtjevom na svjetlo, specijalno pomladno razdoblje ne bi trebalo biti duže od 10 godina, ili daje visina prirodnog pomlatka oko 0.5 m. 3. Prosječne visine mladika, ovisno od stupnja zasjenjenosti, variraju između 159 cm (najveći stupanj zasjenjenosti) i 188 cm (mladik se razvijao u punom osvjetljenju). Gornje visine bile su između 202 i 229 cm. Mladik koji se nalaziopod zastorom krošanja, u posljednje tri godine pokazuje opadanje, dok kod manje zasjenjenosti ima tendenciju porasta. Do ovog se zaključka došlo i u prirašćivanju, tako i u prirašćivanju u debljinu. 4. U posljednje četiri godine, najmanji prosječni visinski prirast utvrđenje kod najveće zasjenjenosti (9.8 cm), a najveći pri punom osvjetljenju (32 cm). Prema tome, pri punom osvjetljenju prirašćivanje je bilo preko tri puta veće. 5. Prirašćivanje u debljinu povećava se s povećavanjem intenziteta osvjetljenja, i prosječna širina goda u punom osvjetljenju je za šest puta veća nego pod jakom zasjenom. 6. Kod približno istih gornjih visina, postoje značajne razlike u starosti jedinki u mladiku. U najvećem stupnju zasjenjenosti prosječna starost bila je 22.4 godine (stupanj "A"), a pri punom osvjetljenju (stupanj "E", "F" i "G") 7-9 godina. Ovo ukazuje da prirodni pomladak potiče iz više sjemenih godina. 7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećava se i broj jedinki, ali ovo povećanje nije signifikantno, tj. drugi neobuhvaćeni čimbenici imaju značajni utjecaj. I ostali istraživani parametri ukazuju na značajan utjecaj zasjenjenosti na njihove vrijednosti. Na kraju možemo zaključiti da od crnog bora prirodni pomladak ne potiče iz jedne sjemene godine, nego čak i do 10 sjemenih godina. Te razlike u starosti mladika veće su u slučaju veće zasjenjenosti nego kod mladika koji je nastao pri punom osvjetljenju (pet godina). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 13 <-- 13 --> PDF |
K, Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 LITERATURA: 1. Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger 5. Leibundgut , H. (1984): Die Waldpflege. III iz- Entwicklung der Verwertung des Nadelrundhol- danje, Bern-Stuttgart. zes auf diezukünftige Zielszeitung bei Waldbau-6 Linder , A. (1961): Prognose für Holzverwertung liehen Massnahmen insbesondere im Mitteleuro- un d Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang, pa. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München. Heft § 2. Izetbegovic, S.( 1977): Strukturno-morfološke i 7. Pintarić, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo. uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-je-0 r> -T^T^ U a -KM I r< 6 J JJ ,. v , . ,? . _ , 8. Pintarić, K., Izetbegovic, S., Mekic, F. lovim sumama na kiselim supstratima Centralne ,,„„, , „ , _ _ , . X, „V . T (1983): Proučavane metoda ovnove i n ege Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za „ , . , .. . , ., x . - , ,. . A vvnntm i suma hrasta kitnjakai borova. Šumarski fakultet, šumarstvo u Sarajevu, god. XXII (1977), knjiga Sarajevo. 22, sv. 3-4. Weber , E. (1972): Grundrisse der Biologischen 4. Kramer, P. -Kozlowsky,T. (1960): Physiology Statistik. 7. Auflage, Stuttgart. of Trees, New York, Toronto, London. SUMMARY: The shading impact of the parent stand tree crowns on the development, structure and quality of natural young growth has been investigated in the young growth (upper height about 2 m) of the natural Black Pine stand (Pinus nigraj, where wood is being exploited in the tree-by-tree way. The research was done on the test plots in which neither felling has been done for the last 15 to 20 years, nor the young growth tended. After the process of natural regeneration under the canopy of the parent stand has been initiated, a special regeneration period in the pure Black Pine stands should not last longer than 10 years, while the final cut should be carried out when the natural young trees reach the height of 0.5 m. Only exceptionally, if thicker trees are desired, some 15 to 20 trees of best quality should be left per one hectare, in which case these trees would be felled at the end of the second production period (rotation), in order to avoid the damage on the trees in the regenerated stand. The distance between these preserved specimens would be some 20 to 25 meters. Thus would an additional volume increment be obtained. An analysis of a naturally grown young black pine forest, in which tree-bytree cuts have been applied, has shown the following: 1. On cambisols, developed upon gabbros, natural regeneration is going on well, both under the protection of the tree crowns of the parent stand and by sideways gush of seeds (at about 2 to 3 tree heights of the parent stand). 2. As the Black Pine requires much light, a special regeneration period should not last longer than 10 years, or the height of the natural young growth should be about 0.5 m. 3. The average height of the young trees, depending on the shade degree, vary between 159 cm (the highest shade ) and 188 cm (the young tree has developed in full light). The upper heights ranged from 202 and 229 cm. Those young trees that had developed under the tree canopy, have decreased in growth in the last three years, while the ones with less shade displayed a tendency of increase. This conclusion has also been made as to the increment. 4. In the last four years, the least average height increment has been established with the highest degree of shade (9.8 cm), while the highest increment was achieved at full light (32 cm). Accordingly, three times higher increment has been established with full light. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 14 <-- 14 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 5. The diameter increment is increasing with the higher intensity of light; the average width of the annual ring at full light is six times bigger than in deep shade. 6. Young trees of the approximately same height differ in age considerably. In the deepest shade, the average height was 22.4 years (Degree A), while at full light (Degrees E, F and G) it was 7 -9 years. This proves that the natural young growth comes from several seed years. 7. With higher light intensity, the number of trees becomes bigger, though not significantly, i.e. there are other factors. Other parameters also show the role of shade. The conclusion is that the natural young growth of the Black Pine does not come from a single seed year, but from as many as 10 years. The age difference of the young trees is bigger in case of higher shade, than with the young trees that have grown in full light (five years). |