DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 Prosječna godišnja količina oborina je 710 mm, a po godišnjim dobima i u razdoblju od V do IX mjeseca bila je: zima proljeće ljeto jesen V-IX mm 151 177 193 189 318 % 21 25 27 27 45 Vrijednost indeksa suše po De Martonne-u, u ljetnom razdoblju (VII, VIII i IX) približava se graničnoj vrijednosti od 20, koju je De Marronne označio kao granicu između humidne (iznad 20) i aridne (ispod 20) /24,21 i 26/klime. Temperature, oborine i njihov raspored ukazuju na kontinentalni karakter klime. Tlo. Matični supstrat je gabro, na kome se razvilo smeđe tlo, koje je jako glinovito, plastično i slabo propusno za vodu. Kako nema kremena, s napredovanjem evolucije tla, frakcija pijeska se stalno gubi, tako da sadržaj gline stalno raste. Ovaj tip tla uvijek je zasićen bazama i ima približno neutraslnu reakciju. Vegatacija. Ove čiste šume crnoga bora spadaju u trajnu zajednicu Ericeto-pinetum Nigrae, koja po svom sastavu sadrži listopadne elemente. Sastojinske prilike. Prirodna čista sastojina crnog bora (Pinus nigra) veoma heterogene strukture u kojoj se provodi stablimična sječa. Cilj proizvodnje: Maksimalna količina najvrijednije drvne mase uz održavanje ili povećanje plodnosti tla i zažtitu tla od nepovoljnih klimatskih utjecaja. Metoda rada U višegradskom području, u odjelu 2 gospodarske jedinice "Rzav - Varda", u prirodnom mladiku koji se nalazi u prirodnoj sastojini crnog bora u kojoj posljednjih 15-20 godina nisu provađane nikakve sječe, analiziranje razvoj mladika u različitim uvjetima osvjetljenja i to: Stupanj osvjetljenja A: mladik pod zastorom krošanja stabala matične sastojine ravnomjerno prekinutog sklopa; sklop sastojine 0.5-0.6, B: mladik pod zastorom krošanja stabala matične sastojine; sklop sastojine 0.3-0.4, C: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 7-8 m od ruba krošanja matične sastojine, D: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 10-15 m od ruba krošanja stabala matične sastojine, E: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 20-25 m od ruba krošanja stabala matične sastojine, F: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala matične sastojine; udaljenost primjernih ploha mladika od stabala matične sastojine oko 30 m, G: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala matične sastojine; udaljenost primjernih ploha mladika od stabala matične sastojine 50-60 m. U svim stupnjevima osvjetjenja postavljene su po tri primjerne plohe veličine 8 m2 (2m x 4m), a na svim jedinkama vršena su slijedeća mjerenja odnosno ocjene: - visine u posljednjih pet godina s točnošću od 1 cm, - debljine u vratu korijena (na 10 cm od zemlje) u mm, - duljina posljednjeg ljetorasta u cm, - debljina posljednjeg ljetorasta u osnovi i na sredini u mm, - prosječna duljina grana u posljedjem pršljenu, - prosječna debljina grana u osnovi i u sredini na posljednjem pršljenu, - starost jedinki koje se nalaze u okvirima gornje visine mladika (20% najviših stabalaca) i - kvaliteta jedinki. Na temelju mjerenja obračunati su i: - koeficijent vitkosti, - vitkost grana i - odnos duljine posljednjeg ljetorasta prema prosječnoj duljini grana u posljednjem pršljenu. Za sve navedene parametre obračunate su srednje vrijednosti i srednja pogreška mjerenja. Pri utvrđevanju ovisnosti pojedinih parametara od stupnja zasjenjenosti primijenjena je linearna regresija uz obračunati stupanj određenosti i korelaciju ranga. Visine i visinski prirast Srednje visine analiziranih stabala bile su sljedeće: stupanj god i n a zasjenje1975 1976 1977 1978 1979 1979 nosti sre d i j a v i sin a gornja visina cm A 120±12 127±11 143±13 150±14 159±13 221±10 B 102±30 118±01 132±03 147±04 159±05 202±08 C 141±10 151±10 163±09 174±08 185±08 232±05 D 71±13 95±09 119±05 142±02 162±01 202±10 E 45±10 71±10 100±11 137±09 171±07 208±03 F 64±18 88±14 112±11 143±10 172±14 209±15 G 60±09 90±07 122±07 157±06 188±08 229±19 |