DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 60 <-- 60 --> PDF |
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE -Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276 privredne potrebe, te je stoga i broj unesenih uresnih egzota mnogo veći. Također, znamo da geografski položaj, orografska struktura i raznolikost klime naše zemlje povećava mogućnost unošenja znatnog broja egzota. Nažalost, koliki je broj drvenastih egzota danas u Hrvatskoj ne može se točno navesti, jer ne raspolažemo takvim podacima. Pretpostavlja se da se radi o više stotina vrsta. Međutim, taj broj svake godine raste. Hortikulturna poduzeća u našoj zemlji unose godišnje izvjestan broj novih vrsta iz europskih srodnih poduzeća. Nove vrste koje se unose prije svega su velike dekorativnosti, što im osigurava komercijalni učinak, dok se o njihovoj ekologiji malo zna. Uvezene vrste uglavnom su nove za naše podneblje, jer prethodnog iskustva o ponašanju tih vrsta nije bilo, te su zato one interesantne u eksperimantalnom smislu. Svakako jedna od važnih zadaća je inventarizacija postojećeg drvenastog biljnog materijala u našim parkovima i nasadima. Takvu inventarizaciju obavio je Jurkovi ć (1987) u ukupno 16 starih zagrebačkih parkova i 11 privatnih vrtova u predjelu Tuškanca. Obavljeno dendrološko snimanje postojećeg biljnog fonda pokazuje da u istraživanim parkovima i vrtovima Zagreba uglavnom uspješno rastu 392 taksona (Gymnospermae - 95, Angiospermae - 297) drvenastih egzota. MATERIJAL I METODE RADA Studij starih parkovnih površina obavljen je u osam zagrebačkih parkova: Strossmayerov trg, Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučulišta u Zagrebu, Rooseveltov trg, Trg kralja Petra Krešimira IV, park Ribnjak, Mirogoj, park-šuma Maksimir, parkšuma Tuškanac, zatim u dva starija privatna vrta u predjelu Tuškanca (Tuškanac broj 15 i 100). Odabirući drvenaste egzote za ova istraživanja, nastojalo se da to budu vrste drveća malih zahtjeva, odnosno da imaju široku ekološku valenciju ili širok ekološki raspon. Također, odabrane su one vrste koje se uzgajaju već više desetljeća (40-110 godina) na zagrebačkom području. Slijedom navedonoga, kao materijal korištene su ove vrste drveća: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra, Magnolia acuminata, Quercus rubra, Sophorajaponica i Tilia americana. Rodovi i vrste prikazani su abecednim redom znanstvenog naziva rodova i vrsta. Opći podaci sadrže: znanstveni, botanički naziv vrste, sinonime i porodicu, zatim narodni naziv ili latinsko ime koje se koristi u hortikulturnoj praksi. Biološke Fitogeografska analiza egzota pokazuje dominaciju elemenata iz Azije - 60,75%, u usporedbi s onima iz Sjeverne Amerike - 36,78%, Euroazije - 1,65%, Južne Amerike - 0,41% i sjevernih dijelova Afrike - 0,41%. U izučavanim parkovima obavljalo se kroz više desetljeća i nesvjesno odabiranje, s obzirom na ekološke i biotske čimbenike, tako da pojedini primjerci jedne vrste predstavljaju vrlo vrijedan selekcijski materijal. Ovim radom nastojimo dati daljnji prilog aklimatizaciji i općoj vitalnosti nekih egzota uzgajanih u starim parkovima i vrtovima Zagreba. Stečena iskustva uzgojem drveća mogu poslužiti veoma korisno kod osnivanja i podizanja novih nasada, parkova i park-šuma. Također, izučavanjem vrsta u starim parkovima možemo zaključiti koje unesene vrste drveća zaslužuju da se u našim ekološkim prilikama prošire u vlastite šumske kulture. Isto tako nastojimo u ovome radu prikazati kako izučavani parkovi daju svojim vrijednim sjemenskim materijalom i genetskim fondom dobar uvid što može biti od znatne koristi kod razmnožavanja pojedine vrste. Zatim, glede ekoloških, bioloških, tehničkih i estetskih svojstava, izučavani stari parkovi pružaju dobru osnovu i daju mogućnost za studiozno rješavanje problema uzgoja drveća visoke kvalitete, za potrebe našeg šumarstva i hortikulture. - Material and work methods gradovima naše zemlje, navodimo korištenjem literature u ovome radu. Ocjena stupnja zastupljenosti u izučavanim parkovima i vrtovima pojedine vrste opisana je na sljedeći način: vrlo rijetko - zabilježena 1 do 15 biljaka; rijetko zabilježeno 16 do 30 biljaka; često - prisutno 31 do 50 biljaka i vrlo često - označava nazočnost pojedine vrste s više od 50 primjeraka. Za svaku vrstu navodi se nalazište i glavni pokazatelji opće vitalnosti: visina, prsni promjer, približna statost, broj stabala i fruktifikacija. Opća vitalnost ocijenjena je na temelju visinskog i debljinskog prirasta kao i zdravstvenog stanja svakog primjerka pojedine vrste. Kod toga je opća vitalnost svake vrste prikazana s tri stupnja te ocijanjena i označena znakovima na ovaj način: x = nezadovoljavajuća, xx = zadovoljavajuća i XXX = dobra opća vitalnost. Za sve izučavane vrste, izuzev Celtis occidentalis, obavljena su fenološka opažanja za šest glavnih fenofaza: početak vegetacije, listanje, cvjetanje, sazrijevanje osobitosti i ekološke zahtjeve pojedine vrste u prirodplodova, mijenjanje boje i opadanje listova. Fenološka nom arealu, rasprostranjenost, adaptibilnost, varijabilopažanja obavljena su na više primjeraka iste vrste (vrinost, važnost introducirane vrste, iskustva o uspijevajednosti su uzimane prosječno) najednom nalazištu ili nju egzote u kulturi i hortikulturi u Europi kao i drugim na pojedinom primjerku, ukoliko su ovi usamljeni na |