DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 67 <-- 67 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 UDK 630* 279:232.1 UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE THE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF DUBROVNIK Petar ĐURASOVIĆ* Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja XX. stoljeća. Unošenje drvenastih egzota i dobivanje novih biljnih vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku, zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenja i blagostanja hrvatskog čovjeka. Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krajolika (krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza. U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom, počinili su ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog kraja, tada su izgorjele mnoge drvenaste egzote. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačkom području, na više od 600 vrsta, u Arboretumu Trsteno tada raste oko 300 vrsta. UVOD - Introduction Rijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti i Jedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijeloposebne ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozorvima neke manje jedinice jednog kontinenta, npr. držanost i divljenje ljudi. ve Hrvatske ili dubrovačkog područja. Tako je alepski bor (Pinus halepensis Mili.) autoktona vrsta za dubro Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ili vačko područje, a egzota je za sjeverni dio Hrvatske, korisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One u dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota u svojoj novoj domovini nisu samonikle. istočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u za Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovini padnom dijelu (otok Mljet) dubrovačkog područja. zadržalo veliku produkcijsku vrijednost i od prirode se Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drveća dobro obnavlja sjemenom, kažemo da se udomaćilo, i grmlja na dubrovačko područje vrlo stara, iako o tome npr. čempres (Cupressus sempervirens L.), na dubro do XV. stoljeća zasad nema pisanih dokumenata. vačkom području. Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev peri Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu, voj u Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj na egzote su sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Me unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko po đutim ni čisto europske vrste ne moraju biti autoktone dručje. (domaće) u svim dijelovima kontinenta. Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrum se u većoj mjeri unose drvenaste egzote. 1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalisti* Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum Trsteno čke agresije na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i |