DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 67 <-- 67 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 UDK 630* 279:232.1 UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE THE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF DUBROVNIK Petar ĐURASOVIĆ* Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja XX. stoljeća. Unošenje drvenastih egzota i dobivanje novih biljnih vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku, zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenja i blagostanja hrvatskog čovjeka. Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krajolika (krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza. U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom, počinili su ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog kraja, tada su izgorjele mnoge drvenaste egzote. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačkom području, na više od 600 vrsta, u Arboretumu Trsteno tada raste oko 300 vrsta. UVOD - Introduction Rijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti i Jedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijeloposebne ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozorvima neke manje jedinice jednog kontinenta, npr. držanost i divljenje ljudi. ve Hrvatske ili dubrovačkog područja. Tako je alepski bor (Pinus halepensis Mili.) autoktona vrsta za dubro Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ili vačko područje, a egzota je za sjeverni dio Hrvatske, korisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One u dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota u svojoj novoj domovini nisu samonikle. istočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u za Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovini padnom dijelu (otok Mljet) dubrovačkog područja. zadržalo veliku produkcijsku vrijednost i od prirode se Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drveća dobro obnavlja sjemenom, kažemo da se udomaćilo, i grmlja na dubrovačko područje vrlo stara, iako o tome npr. čempres (Cupressus sempervirens L.), na dubro do XV. stoljeća zasad nema pisanih dokumenata. vačkom području. Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev peri Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu, voj u Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj na egzote su sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Me unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko po đutim ni čisto europske vrste ne moraju biti autoktone dručje. (domaće) u svim dijelovima kontinenta. Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrum se u većoj mjeri unose drvenaste egzote. 1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalisti* Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum Trsteno čke agresije na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 68 <-- 68 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 devastirali dubrovačke šume i perivoje. Tako je u 1994. godine rastu na dubrovačkom području, dimenzipožaru teško stradao Arboretum Trsteno. Otok Lokrum jama se posebno ističu dvije trstenske platane (Platatada nije zapaljen iako je više puta granatiran s Bosanke nus orientalis L.), koje imaju prsni promjer oko 4 m i i Žarkovice. Od svih drvenastih egzota koje krajem visinu oko 50 m. a stare su oko 600-700 godina. Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od XV. do kraja XX. stoljeća i procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godine The introduction of the foreign trees and shurbs in Dubrovnik and surroundings from XVth till the end of XXth century and the astimate of the numerous species woody exotic plants in the regoin of Dubrovnik in 1994. Year O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje od osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV. stoljeća nema podataka. Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje datira iz prve polovice XV. stoljeća. U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom "Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis (L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivoju sred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku: "Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i naranče raste povrće". Slika 1 : Cikas (Cycas revoluta Thunb.) u malom perivoju klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku. Foto: Petar Đurasović Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i njegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum, sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijeće i drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari, pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici, liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendrolozi, šumari, botaničari i drugi. Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i kanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na putu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja u kojima je vidio naranče i lovor. U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački putopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i opisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradama i perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citrus limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka različitih vrsti. Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela sindici Giustiniano i Diedo povodom službenog obilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu da u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sve ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje treba tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja prenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je Pulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbe ukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svoja imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu da su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega, a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communis L.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitih pa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve pi- Slika 2: Kanarska palma (Phoenix canariensis hört ex Chabaud), pitospori (Pittosporum lobira (Thunb.) Ait.) i cvatući oleanderi (Nerium oleander L.) na Pilama u Dubrovniku. Foto: Petar Đurasović. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 69 <-- 69 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu, izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom. Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči, a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud). Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere (Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp). Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.), lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro Vetranović u pjesmi: "meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi i krasan i zelen i okolo brštanom lovorjem opleten i mrčom gizdavom". U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera L.) uzdignutu na odrine. Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama, vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama, citronerijama i šipcima (Punica granatum L.). Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju (Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike cvijeća. Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini izdaje na hrvatskom jeziku knjigu " 0 uzgoju i njegovanju cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome. U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu, u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX. stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila Solitudo), kojeg danas tamo više nema. U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948. godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan 1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota. U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme (Butia capitata (Mart.) Becc). U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia robusta H. VVendl.) i kanarske palme. Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispred ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno. Foto: Petar Đurasović Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H. Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno. Foto: Petar Đurasović 279 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 70 <-- 70 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane (Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.). U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalna čempresa (Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"), ovita glicinijom (Wisteria sinensis (Sims) Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste prekrasna stara velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.). Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desne strane ceste prema Ilijinoj glavici raste soliterni kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), a kod pošte na Ilijinoj glavici ističe se manji drvored arizonskog čempresa (Cupressus arizonica Greene). U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantna sofora ili pagoda drvo (Sophorajaponica L.). Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmus glabra Huds.), hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokva penjačica ili puzačica (Ficuspumila L.), koja se penje i puzi po zapadnom zidu Biljane. Na Lapadu u perivojima Mitrović i Jordan rastu veliki eukalipti (Eucalyptus sp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američki koprivić (Celtis occidentalis L.). U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac) rastu markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), a u perivoju GundulićGhetaldi- Attems (vila Solitudo) raste kanarski bor (Pi- nus canariensis Chr. Sm.) i kalifornijski čempresi (Cupressus goveniana Gord.). Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikog utjecaja na unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje, te ih zbog toga ovdje posebno ističemo: TRSTENO Stari trstenski perivoj, danas Arboretum Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnu ulogu u introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća i grmlja i drugog bilja za dubrovačko područje, Hrvatsku i ovaj dio Europe. To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je kroz pet stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačko područje te ga obogaćivalo i oplemenjivalo novim biljnim vrstama - egzotama. Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenju egzota su oskudniji. Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župne crkve u Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis (L.) Pers.), stoje zabilježio tadašnji trstenski župnik don Luka Diodati Božidarović. U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gučetić u svom trstenskom perivoju spominje vrbu (Salix sp.), koja je tamo mogla uspijevati jer su kroz perivoj tekle vode. Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto Fortis, pisac knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Gučetić sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) iz Caserte i moli je da ih uzgaja u Trstenu. Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji je opjevao dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis orae Rhacusanae", vidio je u Trstenu dvije gorostasne platane (Platanus orientalis L.), opseg debla platana iznosio je tada 20 lakata (1 lakat - 512 mm) dubrovačke mjere, čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki hrast (Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Olea europea L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus domestica L.), grožđe (Vitis vinifera L.), smokve (Ficus carica L.) i pletere od vitkog trsta (Arundo donax L.), po kojem je Trsteno nekad dobilo svoje ime. Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi, Veneciji i dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći broj vrsta egzotičnog drveća kao: Abies nordmanniana (Stev.) Spach --Kavkaska jela Abies pinsapo Boiss -Španjolska jela Acer negundo L - Negundovac Aesculus hippocastanum L. -Obični divlji kesten Aesculuspavia L. -Crveni divlji kesten Agave americana L. -Agava, loparina Ailanthus altissima (Mili.) Swingle -Pajasen Amorpha fruticosa L. -Amorfa, divlji bagrem, čvitnjača Aucuba japonica Thunb. -Aukuba Broussonetiapapyrifera (L.) Vent. -- Dudovac Caesalpinia gilliesü (Hook.) Wall. -Cesalpinija Calycanthus floridus L. - Kalikant Camellia japonica L. -Kamelija Cedrus deodara (D. Don) G. Don --Himalajski cedar Cedrus HbaniA. Rich - Libanonski cedar Celtis occidentalic L. - Obični američki koprivić Cinnamomum camphora (L.) Sieb. - Kamforovac Citrus aurantium L. - Ljuta naranča Citrus limon (L.) Burm - Limun Cupressus torulosa Don -Himalajski čempres Diospyros kaki Thunb. -Kakijevac Diospyros virginiana L. - Virginijanski dragun, kakijevac Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl. -Nespola Eucalyptus globulus Labill. - Eukalipt Gardenia jasminoides Ellis -Gardenija Koelreuteria paniculata Lahm. -Kelreuterija |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 71 <-- 71 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 Lagerstroemia indica L. Lagerstremija Taxus baccata L. - Obična tisa Larix decidua Mili. - Europski ariš Thujopsis dolabrata (L.) Sieb. Ligustrumjaponicum Thunb. Japanska kalina et Zucc. -Hiba Liquidambar styraciflua L. Likvidambar Tilia tomentosa Moench - Srebrnasta lipa Liriodendron tulipifera L. Tulipanovac Trachycarpus fortunei (Hook.) Magnolia grandiflora L. - Velec vjerna H. Wendl. -Palma velika magnolija žumara Magnolia soulangiana Soul.-Bod - Listopadna Washingtonia filifera kineska magnolija (Lindl. ex Andre) H. Wendl - Palma vlaknata Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. -Mahonija vašingtonija Passiflora caerulea L. - Muka Kristova, Washingtonia robusta H. Wendl. - Palma robustna pasiflora vašingtonija Paulownia tomentosa (Thunb.) Wisteria floribunda (Wild.) DC. - Glicinija, gličina Steud. -Pavlovnija 2. na 3. listopada 1991. godine srpska-jugoslaven- Phoenix canariensis hort. ska armija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo je ex Chabaud - Palma oko 80% vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumkanarska datulja skih stabala, i rasadnici Arboretuma s više od 20 000 saPicea glauca (Moench) Boiss. -Bijela, sura ili dnica egzotičnog drveća i grmlja, od čega najviše šimkanadska smreka šira (Buxus sempervirens L.) i pitospora (PittosporumPicea mariana (Mill.) B.S.P. - Crna ili mrka tobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih egsmreka zota i više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota. Picea smithiana Boss. -Himalajska Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sje smreka mena 120 vrsta egzotičnog drveća i grmlja (popis) od Pinus strobus L. - Borovac, kojih je u 1994. godini u Arboretumu posađeno 11 vrsta: Vajmutov bor Acacia auriculiformis Benth. Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. - Pitospor Acacia cyanophylla Lindl. Robinia hispida L. - Ukrasni bagrem Rosa banksiae Ait. - Banksova ruža Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don Salix babylonica L. - Tužna vrba Acacia karroo Hayne Sequoiadendron giganteum Acacia longifolia (Andr.) Willd. (Lindl.) Buchh. -Golemi Acacia pendula G. Don mamutovac, Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl. džinovska sekvoja Acacia visco Lorentz Sophora japonica L. - Japanska sofora, Albizia lophantha (Willd.) Benth. pagoda drvo Albizia procera Tamarix gallica L. - Tamarika Mimosa glomerata Popis e gzotičnog drveća i grmlja uzgojenog iz sjemena u Arboretumu Trsteno 1993. godine Red. Naziv biljke Br. kom. drv. egz. Mjesto Država broj uzg. izsj. u nabave nabave Arb.Tr. 1993. g. sjemena sjemena 1. Abies nordmanniana (Stev.) Spach 1 Rogow Poljska 2. Acacia auriculiformis Benth. 4 Taipa Macau 3. Acacia catechu (L. f.) Willd. 3 Firenze Italija 4. Acacia cyanophylla Lindl. 2 Barcelona Španjolska 5. Acacia cyanophylla Lindl. 1 Jena Njemačka 5. Acacia cyclops A.. Cunn. ex G. Don 5 Genova Italija Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don 4 Kiel Njemačka 6. 7. Acacia dealbata Link Acacia distachya 1 3 Genova Barcelona Italija Španjolska 8. Acacia farnesiana (L.) Willd. 1 Gran Canaria Španjolska 9. Acacia horrida Willd. 5 Beč Austrija 10. Acacia iteaphylla Benth. 1 Adelaide Australija 11. Acacia karroo Hayne 3 Genova Italija |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 72 <-- 72 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 12. Acacia longifolia (Andr.) Willd. Acacia longifolia (Andr.) Willd. 2 12 Genova Barcelona Italija Španjolska 13. Acacia pendula G. Don 1 Genova Italija 14. Acaciapodalyriifolia a. Cunn. 1 Monaco Monaco 15. Acacia retinoides Schlechtend. 11 Adelaide Australija Acacia retinoides Schlechtend. 5 Genova Italija 16. Acacia saligno (Labill.) H. L. Wendl. 1 Genova Italija 17. Acacia visco Lorentz 4 Genova Italija 18. Aesculus x carnea Hayne 1 Siena Italija 19. 20. Aesculus octandra Marsh. Albizia lophantha (Willd.) Benth. 10 6 Berlin Barcelona Njemačka Španjolska Albizia lophantha (Willd.) Benth 10 München Njemačka Albizia lophantha (Willd.) Benth 7 Bayreuth Njemačka 21. Albizia julibrissin Durazz. 61 Marseille Francuska 22. A Ibizia julibrissin rosea 14 Rouen Francuska 23. Albiziaprocera Benth. Albiziaprocera Benth. 3 3 Genova Barcelona Italija Španjolska 24. Alnus cordata (Loisel.) Duby 4 Caen Francuska 25. Amorpha nana Nutt ex Fras. 28 Lublin Poljska 26. Bauxinia corymbosa Roxbg. 1 Taipa Macau 27. Bauxinia purpurea L. 1 Taipa Macau 28. Broussonetia papyrifera (L.) Vent. 16 Frankfurt Njemačka 29. Buddleja nivea Duthie 2 Lublin Poljska 30. 31. Caesalpinia pulcherrima (L.) Sw. Caesalpinia tinctoria 3 3 Bonn Gran Canaria Njemačka Španjolska Caesalpinia tinctoria 1 Catania Italija 32. Callicarpa bodinieri Levi. 15 Roterdam Nizozemska 33. Callistemon rigidus R. Br. 5 Jena Njemačka 34. Caragana arborescens Lam. 2 Lublin Poljska 35. Carpinus caroliniana Walt. var. virginiana 1 Beč Austrija 36. Cassia acutifolia Deille 8 Siena Italija 37. Cassia angustifolia Vahl 5 Siena Italija 38. Cassia corymbosa Lam. var. plurijuga Benth. 3 Szeged Mađarska 39. Cassia laevigata Willd. 62 München Njemačka 40. Cassia septemtrionalis 9 Cambridge V. Britanija 41. Cassia tora L. 12 Copenhagen Danska 42. Casuarina cunninghamiana Miq. 79 Melbourne Australija 43. Catalpa bignonioides Walt. 2 Caen Francuska 44. Celt is occidentalis L. 14 Berlin Njemačka 45. Celtis occidentalis L. var cordata 1 Beč Austrija Celtis occidentalis L. var cordata 1 Berlin Njemačka 46. Cercis siliquastrum L. 6 Caen Francuska 47. Cestrum parqui L´Herit 1 Genova Italija 48. Chamaerops humilis L. var microcarpa 3 Catania Italija 49. Clematis crispa L. 7 Gottingen Njemačka 50. Cneorum triococcon L. 8 Berlin Njemačka Cneorum triococcon L. 1 Jena Njemačka Cneorum triococcon L. 10 Marseille Francuska Cneorum triococcon L. 2 Rouen Francuska Cneorum triococcon L. 1 Monaco Monaco 51. Colutea cilicica Boiss. et Bal. 5 Karaka Turska 52. Colutea cilicica Boiss. et Bal. Colutea persica Boiss. 5 3 Berlin Washington Njemačka U.S.A. 53. Cordyline fruticosa (L.) A. Chev. 4 Warszava Poljska 54. Coriaria myrtifolia L. 1 Berlin Njemačka |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 73 <-- 73 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXX1 (1997), 277-289 55. Cornus capitata Wall. 10 Porto Portugal 56. Coronilla elegans 2 Jena Njemačka 57. Cupressus quadalupensis S. Wats. 15 Jena Njemačka 58. Delonix regia (Boj. ex Hook.) Raf. 1 Bonn Njemačka 59. Deutzia discolor Hemsl. 2 Caen Francuska 60. Dombeya tiliacea (Endl.) Plachon 6 Barcelona Španjolska 61. Elaeagnus angustifolia L. 1 Copenhagen Danska 62. 63. Enkianthus campanulatus (Miq.) Nichols. Ephedra distachya L. 1 4 Jena Geneva Njemačka Švicarska 64. Eucalyptus albens Benth. 2 Genova Italija 65. Eucalyptus cornuta Labill. 1 Genova Italija 66. Eucalyptus gomphocephala DC. 8 Genova Italija 67. Eucalyptus nitens (Deane & Maiden) Maiden 1 Adelaide Australija 68. Forsythia suspenso (Thunb.) Vahl 16 Pyong Yang Sjev. Koreja 69. Fraxinus chinensis Roxb. var. rhynchophylla (Hance) Hemsl. 6 Pyong Yang Sjev. Koreja 70. Gleditsia delavayi Franch. 2 Berlin Njemačka 71. Gleditsiajaponica Miq. 6 Berlin Njemačka 72. Hibiscus syriacus L. 16 Caen Francuska 73. Hydrangea arboresceans L. 5 Lublin Poljska 74. Jacaranda acutifolia Humbol. & Bonpl. 2 Catania Italija 75. Jasminum humile L. f. wallichianum 76. (Lindl)P. S.Green Laburnum x watereri (Kirchn.) Dipp. 4 2 Moskva Madrid Rusija Španjolska 77. Lantana camara L. 5 Siena Italija 78. Lavandula angustifolia Mill. 31 Brno Češka 79. Lavandula latifolia (L. f.) Medik. cv. Rosea 2 Szeged Madžarska 80. Ligustrum obtusifolium Sieb, et Zucc. var regelianum (Koehne) Rehd. 12 Pyong Yang Sjev. Koreja 81. Malus floribunda Van Houtee 2 Sofija Bugarska 82. Melaleuca lanceolata Otto 1 Adelaide Australija 83. Mimosa speggazzinii Pirotta 2 Catania Italija 84. 85. Mimosa speggazzinii Pirotta Myrtus communis L. "Albocarpa" Myrtus communis L. "Microphylla" 3 8 2 Antibes Barcelona Barcelona Francuska Španjolska Španjolska 86. Nandina domestica Thunb. 1 Marseille Francuska 87. Pandoreajasminoides (Lindl.) Schum. 25 Stockholm Švedska 88. Parthenocissus tricuspidata (Sieb, et Zucc.) Planch. 6 Siena Italija 89. Passiflora suberosa L. 2 Marseille Francuska 90. Periploca sepium Bunge 1 Dresden Njemačka 91. Pieris floribunda (Pursh ex Sims) Benth. et Hook 1 Berlin Njemačka 92. Pinus armandii Franch. 11 Rogow Poljska Pinus armandii Franch. 3 Kornik Poljska 93. Pinus cembra L. 2 Kornik Poljska 94. Pinusparviflora Sieb, et Zucc. "Tempelhof ´ 5 Beč Austrija 95. Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl. 30 Beč Austrija Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl. 12 Berlin Njemačka 96. Plumbago zeylanica L. 1 Dresden Njemačka 97. Prinsepia sinensis (Oliv.) Oliv, ex Bean 1 Kornik Poljska 98. Psidium cattleyanum Sabine 5 Napoca Rumunjska 99. Rhus aromatica Ait. "Dissecta" 2 Lublin Poljska 100. Ruta coerulea 1 Napoca Rumunjska 283 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 74 <-- 74 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 101. Sabal palmetto (Walt.) Lodd. ex Schult et Schult 1 Bayreuth Njemačka 102. Sabal blackburnia Glazebr. 9 Napoca Rumunjska 103. Salvia sclarea L. 10 Bratislava Slovačka 104. Sarcococca ruscifolia stapf 2 Caen Francuska 105. Sophora microphylla Ait. 2 Dresden Njemačka 106. 107. Sophora microphylla Ait. var. fluvida Spiraea x arguta Zab. 1 21 Christchurch Warszava Novi Zeland Poljska 108. Sterculia diversifolia G. Don 4 Catania Italija 109. 110. Sterculia lurida F. Muell. ex Benth Styrax sp. 6 1 Catania Frankfurt Italija Njemačka 111. Syringa amurensis Rupr. var. japonica 6 Warszava Poljska 112. Syringa julianae Schneid. 12 Kornik Poljska 113. Syringa reticulata (BI.) Hara 8 Gottingen Njemačka 114. Syringa sweginzovii Koehne 6 Warszava Poljska 115. 116. Syringa villosa Vahl Syringa yunnanensis Franch. 7 7 Warszava Warszava Poljska Poljska Syringa yunnanensis Franch. 1 Gottingen Njemačka 117. Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum. Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum. 5 1 Taipu Siena Macau Italija Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum. 3 Palermo Italija Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum. 4 Catania Italija 118. Washingtonia gracilis Parish 4 Palermo Italija 119. Washingtonia sonorae Wats. 1 Palermo Italija 120. Zanthoxylumpiperitum DC. 7 Bordeaux Francuska Krajem 1994. godine u Arboretumu Trsteno zabizonski (Cupressus arizonica Greene), kalifornijski (C. lježeno je oko 300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. goveniana Gord.) i meksički (C. lusitanica Mill.), kojih Među starim primjercima egzotičnog drveća u Arprsni promjer iznosi oko 80 cm. Dimenzijama se još boretumu se posebno ističu markantna stabla velikih ističu: velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora dimenzija: platana (Platanus orientalis L.) kraj aqua-L.) i fotinija (Photinia serrulata Lindl.) kojih je prsni dukta prsnog promjera oko 2 metra, tulipanovac (Lirio-promjer oko 60 cm, i cikas (Cycas revoluta Thunb.) dendron tulipifera L.) koji premašuje prsni promjer od prsnog promjera oko 50 cm. jednog metra i palma robustna vašingtonija {Washing Od vrsta egzotičnog drveća i grmlja, krajem 1994. tonia robusta H. Wendl.) prsnog promjera oko jedan godine u Arboretumu, uz druge rastu i sljedeće drvena metar. Robusnošću se ističu palme kanarske datulje ste egzote: (Phoenix canariensis hört, ex Chabaud) i čempresi: ari- Abelia chinensis R. Br. Abies cephalonica Loud. Abelija Grčka jela Aloe arborescens Mili. Aloysia triphylla (L´Herit.) Britt. -Aloj - Citronovac Acacia auriculiformis Benth. Acacia cyanophylla Lindl Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don Acacia dealbata Link Acacia farnesiana (L.) Willd. Acacia karroo Hayne Acacia longifolia (Andr.) Willd. Acacia pendula G. Don Acacia retinoides Schlechtend Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl. Agave americana L. Albizia lophantha (Willd.) Benth. Albizia procera Akacija, gazija Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Agava, loparina Albicija Albicija Aralia elata (Miq.) Seem Araujia sericifera Brot. Aucuba japonica Thunb. Bauhinia acuminata L. Bouganvillea glabra Choisy Buxus balearica Lam. Callistemon citrinus (Curt.) Stapf Calocedrus decurrens (Torr.) Florin Camellia japonica L. Casuarina stricta Dryand. Calycanthus occidentalis Hook. et Arn. -Aralija -Arauja -Aukuba - Bauhinija -Bugenvileja - Balearski šimšir - Kalistemon -Kalifornijski libocedar - Kamelija - Kazuarina, klokanovo drvo - Kalikant |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 75 <-- 75 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carr. Cedrus brevifolia (Hook f.) Henry Cedrus libani A. Rich. Ceratozamia mexicana Brongn. Chamaerops humilis L. Cinnamomum camphora (L.) Sieb. Citrus aurantium L. Citrus limon (L.) Burm. Citrus medica L. Citrus paradisi Macf. Citrus reticulata Blanco Citrus sinensis (L.) Pers Cocculus laurifolius D.C. Cupressus arizonica Greene Cupressus goveniana Gord. Cupressus lusitanica Mill. Diospyros kaki Thunb. Diospyros virgin ianah. Eriobotria japonica (Thunb.) Lindl. Erythrina crista - galli L. Eucalyptus albens Benth. Eucalyptus behriana F. Muell. Eucalyptus camaldulensis Dehnhardt Eucalyptus cosmophylla F. Muell. Eucalyptus polianthemos Schauer Eucalyptus sideroxylon A. Cunn. ex Benth. Eucalyptus sieberi L. Johnson Ficus carica L. Fortunella japonica (Thunb.) Swingle Gingko biloba L. Hedera helix L. ssp. canadensis (Willi) Coutinho Jasminum nudiflorum Lindl. Kerria japonica (L.) DC. Lagerstroemia indica L. Lantana camara L. Lantana montevidensis (Spreng.) Briq. Leucaena leucocephala (Lam.) -Atlantski cedar - Ciparski cedar - Libanonski cedar - Ceratozamija - Palma mala žumara - Kamforovac - Ljuta naranča - Limun — Cetrun - Grepfrut - Narančin - Naranča - Kokulus - Arizonski čempres - Kalifornijski čempres - Meksički čempres - Kakijevac, dragun - Virginij ski kakijevac -Nespola - Eritrina, koraljni grm - Eukalipt - Eukalipt - Eukalipt - Eukalipt - Eukalipt - Eukalipt - Eukalipt - Smokva - Fortunela - Ginko -Kanarskibršljan -Rani jasmin, čemin - Kerija -Lagerstremija - Lantana, promjenjlj ivica - Lantana De Wit - Leucena Liriodendron tulipifera L. - Tulipanovac Livistona chinensis (Jacq.) R. Br. ex Mart. - Palma livistona Madurapomifera (Raf.) Schneid. - Maklura Magnolia grandiflora L. - Velecvjetna magnolija Melia azedarach L. - Očenašica Nerium oleander L. - Oleander Nolina longifolia (Karw. ex Schult, f.) Hemsl. - Dezilirij, dezilirija Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska smokva Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. - Pavlovnija Phoenix canariensis hort. ex Chabaud - Palma kanarska datulja Phoenix dactylifera L. - Palma datulja Photinia serrulata Lindl. - Fotinija Phyllostochys aurea (Carr.) A. etC.Riv. Žuti bambus Phyllostochys nigra (Lodd. ex Lindl.) Munro Crni bambus Pinus canariensis Chr. Sm. Kanarski bor Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. Pitospor Pittosporum tobira "Variegatum" Pitospor Platanus x hybrida Brot. Platana Platanus orientalis L. Platana Poncirus trifoliata (L.) Raf. Poncirus Rhus typhina L. Kiseli ruj Rosa banksiae Ait. Banksova ruža Rosa chinensis Jacq. "Semperflorens" Kineska ruža Sabal minor (Jacq.) Pers. Palma sabal Schinus terebinthifolius Raddi Brazilsko biberovo drvo Sophora davidii Kom. - Sofora Tecomaria capensis (Thunb.) Spach Tekomarija Trachelospermum jasminoides (Lindl.) Lem. - Trahelospermum Trachycarpus fortunei (Hook.) H. Wendl. - Palma velika žumara Washingtoniafilifera (Lindl. ex Andre) H. Wendl. - Palma vlaknata vašingtonija Washingtonia robusta H. Wendl. - Palma robustna vašingtonija Zanthoxylum sumulans Hance - Zantoksilum |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 76 <-- 76 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 OTOK LOKRUM - Island Lokrum Otok Lokrum ima važno mjesto kod unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje i dubrovačke perivoje, vrtove, posebno od sredine XIX. stoljeća. 1859. godine Maksimilijan Habsburški kupuje otok Lokrum i na njemu osniva perivoj u koji unaša egzotično drveće i grmlje iz udaljenijih i južnijih krajeva: od Brazila i Kanarskih otoka do Indije. Već 1863. godine botaničar Visiniani nalazi na Lokrumu više od 100 vrsta egzotičnog drveća, grmlja i drugog bilja koje raste slobodno u prirodi i bez posebne zaštite. U popisu introduciranog drveća i grmlja i nešto sukulenata i trajnica nalazimo veći broj drvenastih egzota. Na Lokrumu tada uspijevaju različite palme kao: mala žumara {Chamaerops humilis L.), palma geonoma (Geonoma multiflora), datulja (Phoenix dactylifera L.), zmijska palma (Rhapis excelsa (Thunb.) Henry) i palma sabal (Sabal blackburniana Glasebr. i S. minor (Jacq.) Pers.). Grmovi i manje drveće kao: abutilon (Abutilon striatum Dicks, ex Lindl), kasije (Cassia "s Ceylona" i C. "s Madeire"), klerodendri (Clerodendrum philippinum Schau.), gardenia (Gardenia jasminoides Ellis), pasiflore (Passiflora alba Link & Otto i P. angustifolia) dugo cvjetaju i jačaju na Lokrumu, tako da dobivaju oblik grmova i stabalaca, čak su i trajnice kao banane (Musa x paradisiaca L. i M. zebrina) i ananas (Ananas sativus Schult.) dotad izdržali dvije zime, iako ne sasvim napredne. Iz popisa bilježimo drvenaste egzote introducirane tada na otok Lokrum: Abutilon striatum Dicks, ex Lindl. -Abutilon Acacia armata R. Br. -Akacija, gäzija Agave americana L. - Agava, loparina Araucaria cunninghamii D. Don -Araukarija Araucaria cunninghamii "glauca" -Araukarija Ardisia ere na ta Sims -Ardizija Bougainvillea speetabilis Willd. - Bugenvileja Caesalpinia gilliesii (Hook.) Wall. - Cesalpinija, poineijana Callistemon citrinus (Curt.) Stapf -Kalistemon Cassia sp. -Kasija Cinnamomum camphora (L.) Sieb. -Kamforovac Citrus limon (L.) Burm Limun Cleodendrum philippinum Schau - Klerodendron Cordylinefruticosa (L.) A. Chev. - Dracena Cycas revoluta Thunb. -Cikas Erythrina crista galli L. - Eritrina, koraljni grm Eucalyptus diversifolia Bonpl. - Eukalipt Ficus elastica Roxb. Smokva gumovača Ficus stipulata Thunb. Gardenia jasminoides Ellis Geonoma multiflora Lantana camara L. Melaleuca sp. Passiflora alba Link. & Otto Passiflora angustifolia Pelargonium africanum Pelargonium odoratisimum (L.) Ait. Pelargoniumpeltatum (L.) L´ Herit. ex Ait. Pelargonium radens H. E. Moore Pelargonium zonale (L.) L´ Herit. ex Ait. Phoenix dactylifera L. Rhapis excelsa (Thunb.) Henry Sabal blackburniana Glazebr. Sabal minor (Jacq.) Pers. Zamia integrifolia Ait. Krajem 1994. godine na otoku Lokrumu raste oko 300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. U vrtu klaustra bivšeg benediktanskog samostana nalazimo nekoliko lijepih primjeraka egzotičnog drveća i grmlja: palmu vlaknatu vašingtoniju (Washingtonia filifera (Lindl. ex sd&.-as&ibas Mîâ Slika 5:Palma vlaknata vašingtonija (Washingtonia filifera (Lindl. ex Andre) H. Wendl.) u perivoju Benediktinskog samostana na otoku Lokrumu. Foto: Petar Đurasović - Smokva puzačica i penjačica -Gardenija - Palma geonoma - Lantana, promjenjlj ivica Melaleuka - Muka Kristova, pasiflora - Muka Kristova, pasiflora -Pelargonija, čerošpanja -Pelargonija, čerošpanja - Pelargonija, čerošpanja - Pelargonija, čerošpanja -Pelargonija, čerošpanja -Datulja, poma -Zmijska palma - Palma kišobranasti sabal - Palma Sabal Palma Zamija |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 77 <-- 77 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 Andre) H. Wendl.), eukalipt {Eucalyptus viminalis La- bill.), velecvjetnu magnoliju (Magnolia grandiflora L.), kameliju (Camellia japonica L.), nespolu (Eryobotria japonica (Thunb.) Lindl.), banksovu ružu (Rosa banksiae Ait.). Zapadno od samostana leže ostaci parka Franje Josipa, što ga je podigao Maksimilijan Habsburški sredinom XIX. stoljeća s posebno lijepim primjercima cikasa (Cycas revoluta Thunb.) i razgranate tise (Taxus baccata L.), stari oko 135 godina. U botaničkom vrtu na Lokrumu rastu robustni eukalipti visoki preko 30 m, prekrasne akacije i razni sukulenti. Najveće drveće na Lokrumu su eukalipti (Eucalyptus globulus Labill. subsp. globulus i E. globulus Labill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.), čiji je prsni promjer veći od jednog metra. Robusnošću se ističu: Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii, E. dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana, E. scoparia Maiden i E. viminalis Labill., kojih je prsni promjer oko jedan metar. Dimenzijama se još ističu: E. cephalocarpa Blakely, E. gigantea, E. macarthurii Deane & Maiden, E. maculata Hook., E. rudis Endl., kojih je prsni promjer oko 70-80 cm, i E. bridgersiana R. Baker, E. cordata Labill., E. largiformis, E. syderoxylon A. Cunn., kojih je prsni promjer 50-60 cm. Od akacija ističu se Acacia melanoxylon R. Br. prsnog promjera oko jednog metra, lijepe dimenzije ima i A. dealbata Link, prsnog promjera oko 50 cm. Od crnogorice dimenzijama se ističu čempresi: Cupressus macrocarpa Hartw. i C. funebris i bor (Pinus coluteri D. Don) kojih prsni promjer iznosi oko 70 cm. Od sukulenata dimenzijama se posebno ističe Yucca australis, koja je visoka više od 5 m, a prsnog je promjera oko 40 cm. Očevidom od 12. listopada 1994. godine ustanovljene su uz ostale, sljedeće drvenaste egzote: Cupressus cashmeriana Rayle ex Carr. Kašmirski Cupressus funebris Endl Cupressus macrocarpa Hartw. čempres - Čempres - Čempres Cupressus guadalupensis S. Wats -Gvadelupski čempres Cycas revoluta Thunb. Cikas - Dovyalis coffra (Harw. et Sond.) Warb. -Aberija Eleagnus macrocarpa Dafina, maslinica Elaedendron australe Vent. Eledendron Escallonia pulverulenta Pers. Eskalonija Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii Eukali pt Eucalyptus blakelyi Maiden Eukali pt Eucalyptus botryoides Sm. Eukali Pt Eucalyptus bridgesiana R. Baker Eukali Pt Eucalyptus cephalocarpa Blakely Eukali Pt Eucalyptus cinerea Benth. Eukalipt Eucalyptus citrodora Hook. Eukalipt Eucalyptus cordata Labill. Eukalipt Eucalyptus dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana Eukalipt Eucalyptus fraxinoides Deane & Maiden Eukalipt Eucalyptus globulus Labill. subsp. globulus Eukalipt Eucalyptus globulus Labill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr. Eukalipt Eucalyptus gunnii Hook. Eukalipt Eucalyptus hemiphloia F. Muell. Eukalipt Eucalyptus intertexta R. Baker Eukalipt Eucalyptus laevopinea R. Baker Eukalipt Eucalyptus largiflorens F. Muell. Eukalipt Eucalyptus leucoxylon F. Muell. Eukalipt Eucalyptus macarthurii Deana & Maiden Eukalipt Eucalyptus macrorhyncha Benth. subsp. macrorhyncha Eukalipt Eucalyptus maculata Hook. Eukalipt Eucalyptus maidenii F. Muell. Eukalipt Eucalyptus marginata Smith Eukalipt Slika 6: Eukalipt ili gumijevac (Eukalyptus sp.) u botaničkom vrtu, na otoku Lokrumu. Foto: Petar Đurasović |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 78 <-- 78 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 Eucalyptus melliodora Schauer Eukalipt Opuntia ficus indica (L.) Mili. Indijanska Eucalyptus occidentalis Endl. Eukalipt smokva Eucalyptus polyanthemos Schauer -Eukalipt Osmanthus heterophyllus Eucalyptus punctata DC. Eukalipt (G. Don) P. S. Green Osmant Eucalyptus resinifera Sm. Eukalipt Osteomeles subrotunda K.Koch -Kamena jabuka Eucalyptus rudis Endl. Eukalipt Photinia serrulata Lindl. -Fotinija Eucalyptus saligna Smith Eukalipt Pinus cembroides Zucc. -Bor Eucalyptus scoparia Maiden Eukalipt Pinus coulteri D.Don -Bo r Eucalyptus sideroxylon A. Pinus roxburghii Sarg Bor Cunn. ex Benth. Eukalipt Pittosporum heterophyllum Eucalyptus viminalis Labill. Eukalipt Franch. Pitospor Hakea oleifolia R. Br. Hakea Pittosporum procerum —Pitospor Leptosperm um juniper in um Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. Pitospor Smith Leptospermum Pomaderis apetala Labill. -Pomaderis Lithraea caustica Miers Litrea Psidium cattleyanum Sabine Psidium Lithraea molieoides Engler Litrea Quillaja saponaria Mol. Kvilaja Luchea divaricata Martius Lehea Rétama monosperma (L.) Boiss Zutilovka Macrozamia communis L. Johnso -Makrozamija Rosa banksiae Ait. Banksova ruža Magnolia grandißora L. Velikocvjetna Schinus polygamus (Cav.) magnolija Cabrera -Biber drvo Melaleuca armillaris (Gaertn.) Sm. Melaleuka Stranvaesia davidiana Decne. Stranvezija Melaleuca gensitifolia Smith Melaleuka Taxus baccata L. Obična tisa Melaleuca glomerata F. Muell. Melaleuka Terminalia australis Cambess. -Terminalija Melaleuca parviflora Melaleuka Tristania conferta R. Br. Tristanija ZAKLJUČCI Conclusions 1. Sintezom dosadašnjeg rada dan je povijesni 3. Drvenaste egzote dubrovačkog područja od vaprikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovažnosti su za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultučko područje, u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Tr-ra i nasada, za hortikulturu - zbog obogaćivanja i oplesteno i otok Lokrum od XV. do kraja XX. stoljeća. menjivanja krškog krajolika (krajobraza) i naročito za 2. Unošenje stranog drveća i grmlja od interesa je za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza. dubrovačko područje i Hrvatsku, zbog obogaćivanja 4. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnokrajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture žisti drvenastih egzota dubrovačkog područja, koja iznovljenja i blagostanja hrvatskoga čovjeka. Trsteno i otok si više od 600 vrsta. Lokrum mjesta su jačeg unošenja drvenastih egzota na U gradu Dubrovniku tada po procjeni raste više od dubrovačko područje. 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. LITERATURA Adamović , L., (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911. Biankini , P. L., (1888): O uzgoju i njegovanju cvi- eća, uresnog grmlja i drveća. Izd. Uprava "Gospodarskog poučnika", Šibenik. Deanović,A. , (1978): Perivoj Gučetić uArboretumu Trsteno. Pitanje njegove reintegracije i prezentacije, rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb. Đurasović , P, (1984): Stanje i perspektiva zaštite prirode u Dubrovniku i okolici, magistarski rad, Dubrovnik. - References Encke,F.,Bucheim,G&Seybold, (1972): Zander, Handwörtebuch der Pflanzennamen, Stuttgart. Fisković , C , (1996): Kultura dubrovačkog ladanja, NIP "Slobodna Dalmacija", Split. Kovačević , M., (1978): Pregled razvoja obogaćivanja hortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlog obnavljanja botaničke komponente pet stoljeća starog perivoja Gučetić. Rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb. Petrović , D., (1959): Egzote, Šumarska enciklopedija, Knjiga 1, Leksikografski zavod, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 79 <-- 79 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 Rauš, Đ., Đurasović, P., (1986): Specijalni rezer- Vidaković,M., (1993): Četinjače morfologija i vari vat šumske vegetacije - Otok Lokrum, Glasnik jabilnost, 2. izdanje G.Z.H. Zagreb, za šumske pokuse Posebno izd. 2, Sveučilište u Visiani , R., (1863): Sulla vegetazione e sul clima Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. del´isola di Lacroma. Stab. Libr. Tip. Lit. Music. Ugrenović,A. , (1953): Trsteno, Izd. JAZU, Zagreb. e Belle Arti di COEN, Trieste. SUMMARY: No reliable data are available about the introduction of foreign trees and bushes into the Dubrovnik area in the period between the foundation of the city in 7th century until the early 15th century. The first written document on the introduction of woody exotic plants date from 1440, when Philip de Diversis in his "Description of Dubrovnik" mentions oranges (Citrus sinensis L./Pers.) and laurels (Laurus nobilis L.), in the small cloister park within St. Francis monastery in Dubrovnik: "In the middle of the cloister, in a small garden with laurels and oranges, grow vegetables". At the end of 15th century, in the year 1494, a Milan nobleman and clerk Pietro Casola, stopping in Dubrovnik on his way to Jerusalem, praised the beauty of the Dubrovnik parks where he saw oranges and laurels. The old Gučetić park in Trsteno, today the Arboretum of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb, was established in 15th century (earliest records dating December 10, 1494), plays a significant role in the introduction and acclimatization of exotic trees and bushes in the Dubrovnik area, Croatia and this part of Europe. In 1515, the parish priest Don Luka Diodati Božidarović recorded that orange trees were planted near the parish church in Trsteno. In 1530, a Venetian Benedetto Ramberti described Gruž in his travels as a place with parks füll of sweet oranges, lemons (Citrus limon L./Burm.), cedars (Cedrus sp.) and fruit-trees of most different species. In the 16th century, a Benedictine monk Mavro Vetranović from Dubrovnik sent oleanders (Nerium oleander L.) and cypresses (Cupressus sp.) to the noblemen Petar Hektorovicfor his castle and park Tvrdalj. The island of Lokrum has also been a distinguished location of the introduced and adapted woody exotic plants, especially since the middle of the 19th century, when Maximilian Habsburg bought the island in 1859, establishing a park where exotic trees and bushes were introduced from the distant countries of the south: Brazil, Canary islands, India and China. Now, in the late 20th century, the enthusiasm for bringing exotic trees and bushes to the Dubrovnik area has been supported by the Croatian Academy Arboretum, established in Trsteno in 1948, and the Botanical gardens of the Island of Lokrum, established in 1960. In 1991 and the following year, Serbs and Montenegrians supported by the Yugoslav army committed an unprecedented crime by destroying the natural environment of the Dubrovnik area, throwing phosphoric bombs from the air, and incendiary bombs from the war vessels and land, devastating forests and parks, olive-trees and vineyards, fields and other precious vegetation. Arboretum vanished in a disastrous fire. More than 80% of its vegetation is lost, with more than 10 thousand forest trees, nurseries with over 20 thousand seedlings of exotic trees and bushes, and more than 200 woody exotic species. Though shelled many times, the Island of Lokrum did not catch fire. By the end of 1994, the new status of the exotic trees and bushes was estimated at 600 species, and in the Trsteno Arboretum about 300. |