DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 68 <-- 68 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 devastirali dubrovačke šume i perivoje. Tako je u 1994. godine rastu na dubrovačkom području, dimenzipožaru teško stradao Arboretum Trsteno. Otok Lokrum jama se posebno ističu dvije trstenske platane (Platatada nije zapaljen iako je više puta granatiran s Bosanke nus orientalis L.), koje imaju prsni promjer oko 4 m i i Žarkovice. Od svih drvenastih egzota koje krajem visinu oko 50 m. a stare su oko 600-700 godina. Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od XV. do kraja XX. stoljeća i procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godine The introduction of the foreign trees and shurbs in Dubrovnik and surroundings from XVth till the end of XXth century and the astimate of the numerous species woody exotic plants in the regoin of Dubrovnik in 1994. Year O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje od osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV. stoljeća nema podataka. Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje datira iz prve polovice XV. stoljeća. U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom "Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis (L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivoju sred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku: "Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i naranče raste povrće". Slika 1 : Cikas (Cycas revoluta Thunb.) u malom perivoju klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku. Foto: Petar Đurasović Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i njegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum, sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijeće i drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari, pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici, liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendrolozi, šumari, botaničari i drugi. Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i kanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na putu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja u kojima je vidio naranče i lovor. U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački putopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i opisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradama i perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citrus limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka različitih vrsti. Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela sindici Giustiniano i Diedo povodom službenog obilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu da u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sve ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje treba tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja prenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je Pulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbe ukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svoja imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu da su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega, a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communis L.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitih pa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve pi- Slika 2: Kanarska palma (Phoenix canariensis hört ex Chabaud), pitospori (Pittosporum lobira (Thunb.) Ait.) i cvatući oleanderi (Nerium oleander L.) na Pilama u Dubrovniku. Foto: Petar Đurasović. |