DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 69 <-- 69 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu, izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom. Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči, a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud). Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere (Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp). Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.), lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro Vetranović u pjesmi: "meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi i krasan i zelen i okolo brštanom lovorjem opleten i mrčom gizdavom". U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera L.) uzdignutu na odrine. Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama, vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama, citronerijama i šipcima (Punica granatum L.). Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju (Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike cvijeća. Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini izdaje na hrvatskom jeziku knjigu " 0 uzgoju i njegovanju cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome. U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu, u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX. stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila Solitudo), kojeg danas tamo više nema. U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948. godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan 1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota. U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme (Butia capitata (Mart.) Becc). U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia robusta H. VVendl.) i kanarske palme. Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispred ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno. Foto: Petar Đurasović Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H. Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno. Foto: Petar Đurasović 279 |